Pratite nas

BiH

Kolinda Grabar-Kitarović po prvi put u posjetu Županiji posavskoj

Objavljeno

na

Foto: Hina

Iako građani Županije posavske uživaju neke od pogodnosti blizine života uz granicu s Hrvatskom, potrebno je puno više uložiti u gospodarstvo i obrazovanje kako bi ljudi ostajali u ovom kraju, rekla je u utorak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović tijekom posjeta Orašju.

“Županija posavska je svakako vezana prekogranično s Republikom Hrvatskom i drago mi je da njezini žitelji mogu uživati blagodeti te blizine i prednosti, kao što je medicinska skrb. Međutim, očito je da treba više uložiti u županiju, u poljoprivredu kako ona ne bi bila samo primarna veći prerađivačka, ali i u cjelokupno gospodarstvo te obrazovanje”, kazala je Grabar-Kitarović kojoj je posjet Županiji posavskoj i Orašju prvi državnički posjet ovom dijelu BiH.

Naglasila je kako je dužnost državnika i političara da stvaraju uvjete kako bi ljudi ostajali i opstajali na ovom području, te da se vrate oni koji su otišli u neke druge države u potrazi za boljim životom.

Zahvalivši Grabar Kitarović na posjeti, predsjednik Vlade Županije posavske Marijan Klaić zatražio je potporu hrvatske predsjednice kako bi se potaknuo razvoj ovoga dijela bosanske Posavine.

“Uvjereni smo da će predsjednica Republike Hrvatske iskoristiti svoju poziciju kako bi našla modele kako da pomogne Županiji posavskoj u njezinom razvoju te usporavanju, i ako je moguće, zaustavljanju iseljavanja iz ovih krajeva”, kratko je kazao Klaić.

Nakon razgovora u vladi Županije posavske, Grabar Kutarović posjetila je županijsku bolnicu u Orašju u kojoj je o potrebama te zdravstvene ustanove razgovarala s ravnateljicom Ružicom Vukić. Obišla je i bolesnike na internom odjelu kratko iz pozdravivši, a potom je razgledala i dijagnostičke uređaje koje je bolnica u Orašju kupila novcem Hrvatske.

Po riječima ravnateljice Vukić, Hrvatska je pomogla do sada izgradnju i opremanje bolnice u Orašju s oko 30 milijuna kuna. “Svih ovih godina hrvatska vlada nam je pomogala i na način da je preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje osiguravala dio sredstava za liječenje hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH u hrvatskim bolnicama i zdravstvenim ustanovama”, navela je novinarima uoči dolaska Grabar-Kitarović.

Rekla je i da će hrvatsku predsjednicu zamoliti za pomoć u nabavci novog CT uređaja sredstvima koja su, kako je kazala, osigurana u hrvatskom proračunu za poticanje zdravstva u BiH.

Posjet Županiji posavskoj, Grabar-Kitarović završila je posjetom franjevačkom samostanu u Tolisi s čijom ju je poviješću upoznao gvardijan Mario Jurić navevši kako su franjevci u ovaj dio bosanske Posavine došli krajem 18. i početkom 19. stoljeća.

“Od tada franjevci preuzimaju brigu za ovaj kraj, a danas brinu za duhovne potrebe ovdašnjih Hrvata”, rekao je fra Jurić dodajući kako u župi Tolisi živi 6.800 vjernika dok je u posljednje četiri godine s tog područja iselilo najmanje 4.000 osoba. Po njegovim riječima, u općini Orašje živi najmanje 20.000 katolika Hrvata dok je u cijeloj bosanskoj Posavini oko 35.000 Hrvata.

“Sada smo ušli u obnovu nekadašnje ratne bolnice koja se nalazila u jednom dijelu samostana i to radimo uz pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i ureda za stambeno zbrinjavanje”, naveo je gvardijan Mario Jurić.

Grabar-Kitarović je u Orašju boravila nakon posjeta Mostaru i Vitezu u kojem je otvorila hrvatski konzulat.

(Hina)

Kolinda Grabar Kitarović otvorila hrvatski konzulat u Vitezu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ratnom zapovjedniku logora tkz. Armije BiH u Konjicu šest godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravomoćno je osudilo na šest godina zatvora Edhema Žilića, nekadašnjeg zapovjednika zarobljeničkog logora Armije BiH u Konjicu koji je proglašen krivim za ratne zločine koji su tamo počinjeni, potvrđeno je u petak iz sjedišta tog suda BiH.

Žilić je u prvostupanjskom postupku bio osuđen na devet godina zatvora no potom je djelomice prihvaćena žalba obrane pa je kazna smanjena za tri godine.

Žilić je osuđen jer je zapovjedio, omogućio i nije sprječavao nečovječne postupke prema civilima zatočenim u logoru “Musala” a žrtve su bile osobe hrvatske i srpske nacionalnosti.

On je osuđen jer je osobno ili sa drugim osobama sudjelovao u premlaćivanju zatočenika Marija Matkovića, Pere Jozića te još tri zatočenika koji su svjedočili uz mjere zaštite identiteta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

PLAN BOŠNJAČKE POLITIKE: Migrante registriraju u Mostaru da bi ih ostavili u HNŽ-u

Objavljeno

na

Objavio

Ilegalni migranti bili su tjednima i mjesecima bez ikakvog statusa po parkovima u Sarajevu, a što je za svaku osudu, ali su po dolasku u IC Salakovac odmah pokrenuli postupak azila i pri tome su navodno dobili i službeno mjesto boravišta u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Imamo saznanja da je velik broj ilegalnih imigranata pokrenuo postupak azila i iskazao namjeru za azil pred službama za strance u Sarajevu, ali da Ministarstvo sigurnosti nije izvršilo pravodobno registraciju istih stranaca, što mu je bila i zakonska dužnost – stoji, između ostalog, u otvorenom pismu predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega državnim institucijama.

Dominacija preko migranata

Upravo ova informacija otkriva kako je bošnjačka politika odlučila migrante iskoristiti za pokušaj dominacije nad ostalim narodima.

Naime, migranti su mogli biti registrirani u Sarajevu još prije nekoliko tjedana, ali vlasti nisu dopustile takav scenariji. Kada su prebačeni u Mostar, odmah se pristupilo procesu registracije.

Srbija namjerno propušta migrante kroz svoj teritoriji jer ako ih ne registrira, neće ih iz europske zemlje moći deportirati u Srbiju. U BiH je registracija počela dolaskom ljudi u Mostar. Ako oni nastave put dalje prema Europi i europske zemlje iz budu deportirale, oni će biti vraćeni u Mostar.

S obzirom na to da se njihov broj stalno povećava, vrlo je moguće da se na ovaj način izmjeni etnička slika Mostara i da u njemu Hrvati više ne budu većina – objašnjavaju nam naši sugovornici.

Ovome u prilog ide činjenica kako su migranti koji su prebačeni u Mostar mogli biti smješteni i na prostor općine Hadžići, točnije u vojarni koja se nalazi u toj općini, ali se općinski načelnik usprotivio takvoj ideji.

Navodno je on bio protiv jer u vojarni nisu osigurani uvjeti za smještaj migranata. U biti, to je samo izlika da se migranti prebace u Mostar.

Neslužbene informacije govore kako će uskoro u Salakovcu biti osigurani uvjeti kako bi se proširio smještaj ovoga kampa i kako bi on u konačnici mogao primiti još više migranata. Sve je to dio jednoga šireg plana bošnjačke politike koja migrante koristi u političke svrhe – zaključili su naši sugovornici.

Reakcija Bošnjaka

Ipak, ono što autori ovakvog plana nisu očekivali jest činjenica da se veći broj Bošnjaka protivi ideji naseljavanja migranata na području Mostara.

Tome svjedoči i peticija koju su potpisali stanovnici Bijelog Polja, mostarskog prigradskog naselja u kojem žive i Hrvati i Bošnjaci, a kojom se traži zaštita od migranata i upozorava na pogoršanje sigurnosne situacije.

Ističe se kako je riječ o ljudima za koje država nije utvrdila radi li se o bivšim pripadnicima terorističkih organizacija ili ne, čak se ne zna ni njihov stvarni identitet, što dovodi do grubog kršenja sigurnosne situacije u HN županiji.

 

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

 

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati