Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović poziva na dijalog s Rusijom

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je u Sofiji poručila kako je politika dijaloga jedini put za odnose između Rusije i zapadnih država i naglasila kako je došlo vrijeme za normalizaciju odnosa između tih dviju strana na temelju međunarodnog prava i međusobnog poštovanja.

“Ako se prema nekome postavljate kao prema protivniku, on će se uskoro tako početi i ponašati”, istaknula je predsjednica na konferenciji za medije nakon susreta s bugarskim predsjednikom Rumenom Radevim u Sofiji, gdje je u jednodnevnom posjetu.

Hrvatska se priključila nizu zapadnih država koje su uskratile gostoprimstvo ruskim diplomatima zbog slučaja trovanja bivšeg ruskog dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri u Engleskom gradu Salisburyju, za što je London optužio Moskvu. Rusija je na protjerivanje svojih diplomata reagirala recipročno.

“Kako bi se riješili bilo kakvi prijepori i pitanja, o njima treba razgovarati. Rusiju vidim kao snažnu državu, svjetsku silu s kojom se u svakom slučaju, osim o tim međusobnim prijeporima, mora nastaviti razgovarati i o mnogim drugim pitanjima”, rekla je Grabar-Kitarović, spomenuvši pitanja međunarodne sigurnosti, terorizma, radikalizacije i drugih prijetnji s kojima se dva bloka suočavaju.

Naglasila je kako su važna sastavnica i ekonomski interesi i kako će se uvijek zalagati za otvaranje novih tržišta za hrvatsko gospodarstvo.

“Imamo niz pitanja koja u ovom trenutku rješavamo, od Agrokora, dakle pitanja ruskih banki, do pitanja zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, i ja ću apsolutno insistirati na nastavku razgovora o tim temama”, rekla je predsjednica i izrazila vjeru da će i ruska strana iskazati spremnost za daljnje razgovore.

“Rusija je svakako i snažan igrač na jugoistoku Europe”, dodala je predsjednica, podsjetivši da je Moskva jedna od država odgovornih za provedbu mira u Bosni i Hercegovini.

Podrška istrazi slučaja Skripal

“Vrijeme je da krenemo ka normalizaciji odnosa temeljem poštivanja svih postulata međunarodnog prava i međusobnog poštovanja, ali u svakom slučaju vodeći računa o budućnosti sigurnosti europskog kontinenta i općenito međunarodnih odnosa na cijelom prostoru”, rekla je predsjednica i naglasila kako snažno podržava istragu slučaja Skripal i očekuje njezine rezultate, te da Hrvatska poštuje sustav sankcija i europska pravila.

Bugarski predsjednik Rumen Radev istaknuo je kako Bugarska kao predsjedateljica Europskog vijeća u ovom polugodištu mora provoditi politiku dijaloga i ravnoteže.

“Želim naglasiti da je Bugarska lojalna članica Europske unije i NATO-a, ali to savezi koji se temelje na nekim vrijednostima, od kojih je jedna transparentnost”, poručio je Radev kojeg se često percipira kao čelnika sklonom Rusiji.

“Kako bismo poduzeli iduće korake mi trebamo dobiti jasne i neosporne dokaze”, zaključio je bugarski predsjednik, čija je zemlja jedna od onih koja nije protjerala ruske diplomate iz zemlje.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari