Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović poziva na dijalog s Rusijom

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je u Sofiji poručila kako je politika dijaloga jedini put za odnose između Rusije i zapadnih država i naglasila kako je došlo vrijeme za normalizaciju odnosa između tih dviju strana na temelju međunarodnog prava i međusobnog poštovanja.

“Ako se prema nekome postavljate kao prema protivniku, on će se uskoro tako početi i ponašati”, istaknula je predsjednica na konferenciji za medije nakon susreta s bugarskim predsjednikom Rumenom Radevim u Sofiji, gdje je u jednodnevnom posjetu.

Hrvatska se priključila nizu zapadnih država koje su uskratile gostoprimstvo ruskim diplomatima zbog slučaja trovanja bivšeg ruskog dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri u Engleskom gradu Salisburyju, za što je London optužio Moskvu. Rusija je na protjerivanje svojih diplomata reagirala recipročno.

“Kako bi se riješili bilo kakvi prijepori i pitanja, o njima treba razgovarati. Rusiju vidim kao snažnu državu, svjetsku silu s kojom se u svakom slučaju, osim o tim međusobnim prijeporima, mora nastaviti razgovarati i o mnogim drugim pitanjima”, rekla je Grabar-Kitarović, spomenuvši pitanja međunarodne sigurnosti, terorizma, radikalizacije i drugih prijetnji s kojima se dva bloka suočavaju.

Naglasila je kako su važna sastavnica i ekonomski interesi i kako će se uvijek zalagati za otvaranje novih tržišta za hrvatsko gospodarstvo.

“Imamo niz pitanja koja u ovom trenutku rješavamo, od Agrokora, dakle pitanja ruskih banki, do pitanja zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, i ja ću apsolutno insistirati na nastavku razgovora o tim temama”, rekla je predsjednica i izrazila vjeru da će i ruska strana iskazati spremnost za daljnje razgovore.

“Rusija je svakako i snažan igrač na jugoistoku Europe”, dodala je predsjednica, podsjetivši da je Moskva jedna od država odgovornih za provedbu mira u Bosni i Hercegovini.

Podrška istrazi slučaja Skripal

“Vrijeme je da krenemo ka normalizaciji odnosa temeljem poštivanja svih postulata međunarodnog prava i međusobnog poštovanja, ali u svakom slučaju vodeći računa o budućnosti sigurnosti europskog kontinenta i općenito međunarodnih odnosa na cijelom prostoru”, rekla je predsjednica i naglasila kako snažno podržava istragu slučaja Skripal i očekuje njezine rezultate, te da Hrvatska poštuje sustav sankcija i europska pravila.

Bugarski predsjednik Rumen Radev istaknuo je kako Bugarska kao predsjedateljica Europskog vijeća u ovom polugodištu mora provoditi politiku dijaloga i ravnoteže.

“Želim naglasiti da je Bugarska lojalna članica Europske unije i NATO-a, ali to savezi koji se temelje na nekim vrijednostima, od kojih je jedna transparentnost”, poručio je Radev kojeg se često percipira kao čelnika sklonom Rusiji.

“Kako bismo poduzeli iduće korake mi trebamo dobiti jasne i neosporne dokaze”, zaključio je bugarski predsjednik, čija je zemlja jedna od onih koja nije protjerala ruske diplomate iz zemlje.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Francuska usvojila zakone protiv ‘lažnih vijesti’ u predizbornim kampanjama

Objavljeno

na

Objavio

Francuska Nacionalna skupština usvojila je dva zakona kojima se želi suzbiti lažne vijesti tijekom predizbornih kampanja, unatoč kritikama oporbe.

Predsjednik Emmanuel Macron obećao je donijeti zakon protiv lažnih vijesti ranije ove godine u svjetlu zabrinutosti u zapadnoj Europi zbog navodnog ruskog miješanja u izbore putem medijskih kuća u ruskom vlasništvu i društvenih mreža.

Novi zakoni omogućit će sucima da u predizbornoj kampanji nalože pružateljima internetskih usluga da s interneta uklone “netočne ili obmanjujuće tvrdnje ili optužbe” koje bi mogle utjecati na izbore.

Veće internetske tvrtke morat će također dati sve informacije o oglašivaču koji promiče sadržaj koji se odnosi na pitanja o kojima se vodi javna rasprava pred izbore.

Daju se i veće ovlasti radiotelevizijskim vlastima da odbace ili ukinu licence radijskim ili televizijskim postajama u vlasništvu ili pod utjecajem stranih vlada.

Macron je, primjerice, kritizirao ruske medije Sputnik i RT kao propagandne organizacije, što oni odbacuju.

Macronovi centristi i saveznici u donjem domu parlamenta usvojili su zakone u utorak navečer premda su oporba, i desna i lijeva, kao i Senat, bili protiv, smatrajući da će te mjere vjerojatno biti neučinkovite i da bi mogle ugroziti slobodu medija i izražavanja.

Sucima “nije praktično” odlučiti što je točno, a što nije u roku od 48 sati kako predviđa zakon, upozorili su, primjerice, komunisti.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U slovenskom parlamentu žučna rasprava o marakeškoj deklaraciji

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

Slovenska vladajuća koalicija i desna oporba na nepomirljivim su pozicijama glede migracija i njihovih posljedica za Europu, pokazala je u srijedu rasprava u slovenskom parlamentu koja se vodi na zahtjev oporbe.

Braneći pozicije vlade Marjana Šarca, koja je prošlog tjedna najavila da će idućeg mjeseca sudjelovati na marakeškoj konferenciji koja treba rezultirati izjavom o sigurnim, zakonitim i reguliranim migracijama, ministar vanjskih poslova Miro Cerar kazao je da Slovenija ostaje u dogovoru koji podržava 150 država u svijetu, među njima i najveći dio članica EU-a, zato jer migracijsku problematiku treba rješavati globalno, a masovne i nezakonite migracije nijedna država ne može rješavati sama.

„Europa želi očuvati svoje vrednote, pa i sigurnost, a dogovor UN-a o globalnim migracijama zagovaraju one zemlje koje zastupaju i te vrednote. To je najveći dio država središnjeg dijela Unije, ali taj dogovor podržava i Švicarska, pa i Sveta Stolica“, kazao je Cerar.

Prema njegovoj ocjeni isključiti se iz takvog globalnog dogovora značilo bi ignorirati aktualni problem migracija, dok je sudjelovanje u tom procesu korisno jer se može djelovati i na stanje u sredinama iz kojih dolaze migranti.

Globalni sporazum UN-a o migracijama i marakeška deklaracija u pravnom su smislu neobvezujući i ne odriču pravo država koje su mu se priključile da vode suverenu migracijsku politiku, kazao je Cerar, pozvavši oporbu da odustane od protivljenja sporazumu.

Oporba žestoko protiv uključivanja Slovenije u sporazum o migracijama

U raspravi koja se razvila oko migracijske politike i globalnog sporazuma, koji bi trebao biti potvrđen marakeškom deklaracijom, oporbene stranke desnice žestoko su prosvjedovale protiv uključivanja Slovenije u taj proces, tvrdeći da se njime ukida razlikovanje između ilegalnih migranata i izbjeglica, a nezakonite masovne migracije de facto kategoriziraju u domenu „ljudskih prava“, što vlada negira.

Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) i bivši premijer Janez Janša kazao je da je postupak potvrđivanja UN-ova dokumenta bio netransparentan jer o njemu nije bila obaviještena javnost niti održana rasprava, ali i da je po sadržaju protivan slovenskim zakonima i ustavu.

Čelnik demokršćanske Nove Slovenije (NSI) Matej Tonin izjavio je u svojoj raspravi da globalni dogovor o migracijama i marakeška deklaracija svojim ciljevima praktično ukidaju razliku između zakonitih i nezakonitih migracija te uvode kao ideal multikulturnost, što se po njegovim riječima u Europi pokazalo neuspješnim jer se mnogi migranti nisu integrirali, pa su stvorena paralelna društva, a migranti nisu, kako je ustvrdio, prihvatili vrijednosti i zakone država u koje su se preselili.

Čelnik slovenskih nacionalista, parlamentarni zastupnik Zmago Jelinčič, optužio je vladu da prihvaćanjem načela iz Globalnog sporazuma o migracijama ugrožava nacionalni i kulturni identitet vlastitog naroda te kazao da bi o slovenskom pristupanju tom dokumentu ili njegovom odbijanju trebalo odlučiti na referendumu.

Puštanje masovnih migracijskih valova u Europu za stari bi se kontinent moglo usporediti s igrom „ruskog ruleta“, kazao je Jelinčič koji je migracije iz muslimanskih zemalja usporedio s velikim seobama naroda koje su pratile Europu u vrijeme najezdi „Atile i Džingiskana“.

Slovenski parlament trebao bi se o prijedlogu oporbe da Slovenija izađe iz Globalnog dogovora UN-a i ne pristupi marakeškoj deklaraciji izjašnjavati kasno večeras nakon 12-osatne rasprave, ali je vrlo malo izgleda da bi oporba mogla uspjeti u svom prijedlogu i promijeniti stajalište vlade.

Vlada ljevice, u kojoj je pet stranaka, prošlog je tjedna donijela odluku da na sudjeluje u prosincu na konferenciji u Marakešu. Još nije donesena odluka tko će Sloveniju predstavljati i na kojoj razini.

Premijer Marjan Šarec kazao je da Slovenija podržava pravno neobvezujuću deklaraciju koja treba biti donesena u Marakešu te da ona omogućuje suradnju u sprječavanju ilegalnih migracija, što slovenska policija, kako je dodao, i sada uspješno čini.

(Hina)

 

16 spornih točaka iz ‘Marrakecha’ – traže se odgovori

 

 

I Australija odbacuje Marakeški sporazum

 

 

Izrael odbio UN Globalni sporazum o migracijama

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari