Pratite nas

Razgovor

Kolinda Grabar-Kitarović: Program kandidature objavit ću 11. studenoga

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović najavila je u nedjelju u intervjuu za N1 da će program kandidature za novi predsjednički mandat objaviti 11. studenoga.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u nedjelju u intervjuu za N1 da nije imala dvojbi kad je riječ o tome hoće li se kandidirati za drugi mandat te istaknula da ima i osobnu i političku motivaciju nastaviti raditi na dobrobiti Hrvatske.

Grabar-Kitarović je u intervjuu tjedna “Točka na tjedan” na pitanje što misli o dvojici glavnih protukandidata Zoranu Milanoviću i Miroslavu Škori odgovorila da bi jedan bilo povratak na staro, a drugi bi bilo jedan veliki eksperiment, no, istaknula je, “Hrvatska nema vremena ni za jedno ni za drugo”.

Podsjetila je da je u Hrvatskoj bila zatekla opću apatiju, pesimizam, vrlo loše gospodarske pokazatelje i loš rejting. “Milanović nas je zadužio za nekih 70 milijardi kuna, podignuo PDV na 25 posto. Dakle, očito nije imao ideja kako napuniti državnu kasu i kako riješiti probleme, već podizanjem poreza, što je zastarjela i po meni neprihvatljiva metoda i treba raditi upravo suprotno”, rekla je.

Danas su, kaže, ekonomski pokazatelji puno bolji, a Hrvatska puno prepoznatljivija. No, izrazila je nezadovoljstvo usporenim demografskim trendovima koje treba zaustaviti.

Predsjednica je rekla da su u njezinu mandatu definitivno uspjeli, za što i sebi pridaje zaslugu, staviti fokus na životna pitanja i demografiju koja je pitanje svih pitanja, pitanje opstanka Hrvatske, ali i  EU. Podsjetila je da je po demografskim pitanjima napravila i vrlo opsežan program.

Hrvatska danas u svijetu ima bolji rejting nego ikad 

Osim toga, dodala je, na vanjskoj sceni Hrvatska danas ima bolji rejting u svijetu nego ikad, a pri tome je spomenula i vlastitu inicijativu tri mora. Ocijenila je netočnom Milanovićevu tvrdnju da je ta inicijativa uperena protiv Rusije i da ju Njemačka ne podržava te da nam je samo štetila. “Dakle, to je apsolutno besmisleno govoriti kako je upereno i protiv koga, ja bih rekla prije da se gospodin Milanović baš ne snalazi u tom društvu”, kazala je.

Milanoviću je odgovorila kako ne zna kakvim se društvo on okruživao, ali da ga je imala prigodu gledati više puta u njegovim javnim nastupima. “To je bilo sve skupa blijedo, nepripremljeno, improvizirano, besmisleno”, rekla je i dodala kako je jednom prilikom za večerom sam sjedio za stolom, pa se ona nekako sažalila odnosno imala potrebu doći i sjesti s njime.

Priznala je da je bila u krivu što se tiče preseljenja Ureda predsjednice s Pantovčaka u Visoku, ali da je, unatoč tome, u pet godina mandata uštedjela 25 milijuna kuna – što je bio i cilj preseljenja.

Smatra i da su predsjedničke ovlasti dovoljne, ali da bi neke bi trebale biti malo jasnije poput onih o vanjskoj politici gdje je Ustav pomalo dvoznačan.

Ocjenjuje potrebnim i da se ide u raspravu o ustavnim promjenama, jer drži da treba mijenjati sustav glasovanja kako bi se uvelo ili dopisno ili elektroničko glasovanje. Smatra i da bi se dalo razgovarati i o prijedlogu da predsjednik uzme određenu ulogu u biranju ustavnih sudaca jer bi, ocjenjuje, taj proces bio ipak objektivniji. No, o tome se ne bi trebalo razgovarati prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora izbora.

Škoro i Kolakušić fokusirani su na sebe, a ne na državu

Grabar-Kitarović je na pitanje kako gleda na prijedloge Miroslava Škore, koji se zalaže za neku vrstu polupredsjedničkog sustava ili Mislava Kolakušića, koji želi čvrstu ruku i predsjednički sustav vratiti u Hrvatsku rekla da su oni fokusirani na sebe i na svoje ovlasti, a ne na državu.

Zamoljena za komentar Škorine izjave da su Milanović odnarođena elita i da bi bili nitko i ništa bez svojih velikih stranaka poručila je kako nikada neće zanijekati HDZ. Istaknula je i kako joj nije nikakav problem biti među ljudima, već joj je to jedan od dražih aspekata njezina posla i mandata.

“Odrasla sam u vrlo skromnoj obitelji, živim u istom stanu koji nije ograđen visokom žicom, u centru grada, i ne znam kako bi mi HDZ zapravo bio pomogao da postanem pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a ili, primjerice, da dobijem Fulbrightovu nagradu za životno djelo”, kazala je. Naglasila je i da je apsolutno protiv salonske politike te smatra i da se politika ne vodi samo iz Zagreba već i iz svih područja Hrvatske.

Upitana kako gleda na situaciju u parlamentarnom životu, Grabar-Kitarović rekla je kako ju brine razina komunikacije u Hrvatskom saboru, stalne svađe te potpuno neprimjeren govor, jer bi političari  između ostaloga trebali biti i nekakav uzor – posebno djeci i mladima.

Tijekom intervjua Grabar-Kitarović je, na novinarski upit, koliko ju smeta kada joj prebrojavaju odjevne kombinacije ili kilograme, rekla da je na to navikla. No, smatra i da to nije dobro radi trendova. “Meni je to žao zbog moje kćeri, zbog vas, zbog drugih kolegica, zato što nas se uvijek gleda kroz tu nekakvu prizmu”, kazala je.

Negirala je i da se distancirala od pokreta “Spasi me” ili “Pravda za djevojčice”. “Ne idem na prosvjede, jednostavno zato što ima jako puno prosvjeda, i onda ako birate, nekako mi se čini da šaljete krivu poruku, jer nekad se dogodi da jednostavno iz fizičkih razloga ne možete biti nigdje”, pojasnila je.

Nije mi bila namjera uvrijediti NK “Rijeku” i Armadu

Predsjednica Republike rekla je i da će, ako joj nešto ne iskrsne, otići na stadion NK Rijeke na utakmicu između reprezentacija Hrvatske i Slovačke. Pojasnila je i svoju raniju izjavu vezanu uz NK Rijeka. Rekla je  kako je u vrijeme bivše Jugoslavije navijati za “Dinamo” i “Hajduk” bio izražaj domoljubnih osjećaja.

“Ona Rijeka o kojoj sam ja govorila osamdesetih godina, to nije ova Rijeka danas. To nije ovaj NK Rijeka, to nije Armada, to nisu ti navijači”, kazala je. Navela je kako je i tada išla gotovo na svaku utakmicu te je znala većinu igrača i razgovarala s njima.

Smatra i da je činjenica da su se u “Rijeci” kalili igrači za neke druge klubove te su tamo bili ljudi koji su imali vlast i moć i koji su isto tako time i trgovali. “Ali nikakva mi namjera apsolutno nije bila uvrijediti ni Armadu niti NK Rijeku niti bilo koga u Rijeci, jer danas to nema nikakve veze s onime što sam ja gledala osamdesetih. Danas je Rijeka hrvatski klub, Armada navijači, vrlo borbeni, strastveni, i imaju onaj moto koji ja imam kao svoj životni moto – krepat, ma ne molat”, rekla je Grabar-Kitarović. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Branko Borković: Prerano je za ćirilične ploče u Vukovaru

Objavljeno

na

Objavio

Branko Borković, zapovjednik obrane Vukovara, u Dnevniku N1 televizije komentirao je izglasavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao blagdana.

“Proglašenje Dana sjećanja za blagdan na neki način bilo je očekivano. Dugo godina je trajalo da 18. studenog na neki način obilježimo. Prva je faza bila spomendan, a sada i kao neradni dan, pošto je velik broj ljudi koji su dolazili imao problema jer su uzimali slobodne dane.

Već desetljećima ta kolona raste i ide negdje između 50 i 100 tisuća ljudi, i u redu je da temelj moderne Hrvatske države bude neradni dan. To je na neki način hodočašće vukovarskim mučenicima, mučenicima za domovinu, jer, nažalost, jedna trećina svih žrtava s hrvatske strane je na tom području. Svi koji su poginuli i ugradili se u temelje Hrvatske zaslužili su da hrvatski građani mogu doći i pokloniti im se”, kazao je Branko Borković.

Očekuje li se idućih godina veća kolona?

“I za nas i za građane mnogo znači sto je i crkva je to proglasila kao spomen hodočašće za mučenike. Ove godine je spomendan još uvijek radni dan, ali se očekuje velik broj ljudi”, kazao je Borković.

Na komentar kako su se čuli glasovi da je proglašenje Dana sjećanja za blagdan neprikladno, jer je u pitanju komemoracija, Borković kaže kako su i Svi sveti tužan blagdan.

“Preko 80 posto ljudi kaže da su vjernici, a i dan mrtvih je svečani čin, to je oprost na groblju. Ovo trebamo gledati kao svečani čin spomena svih onih koji nisu sa nama”, poručio je Borković.

Osvrnuo se i na svoju izjavu da je protiv stvaranja mitologije o Vukovaru.

“Za objektivnu sam istinu, revalorizaciju Vukovara. Put za mitologiju je stalno puštanje čudnih priča i mitologiziranje Vukovara. Vukovar bi po svim elementima trebalo javno izanalizirati i predstaviti onakvim kakav je bio. On je bio velik u smislu borbe razoružanih dragovoljaca protiv zadnje komunističke vojske u Europi, najveće bitke nakon Drugog Svjetskog rata koja je završena krahom te vojske, što je stvorilo temelj moderne hrvatske države.

Dugo inzistiram da vidim po kojim se programima predaje bitka za Vukovar na vojnom učilištu, što se predaje u centru u Vukovaru, školama… Nemam uvid”, kazao je Borković.

Suživot i ćirilične ploče

“Nisam ni za kakve oblike suživota, jer suživot je ovo što doživljavamo, da imamo sve odvojene škole i vrtiće. Ćirilične ploče su prerane za Vukovar, donesene su običnom većinom u Saboru pa se postavlja pitanje verifikacije zakona na Ustavnom sudu. Smatram da ni popisi stanovništva nisu utvrđivani kako treba.

Bio sam protiv otvaranja veleposlanstva Srbije u Vukovaru, to je moglo biti i u Osijeku. Mi još tražimo nestale, nismo još riješili odnose sa Srbijom, cijeli taj postupak kasni. Da se krenulo od lakših ka težim temama bilo bi lakše, mi bi već 80 posto toga riješili, a stalno imamo neku napetu situaciju – kao da žele svi da se na ovoj ili onoj strani dobiju neki izborni pobjednici. Jedni drugima podilaze da bi se podržali u okviru izbornih proccesa”, kazao je Borković za N1

 

Ivan Penava: Institucije gotovo 30 godina nakon Ovčare okreću glavu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Tomislav Sunić: Seoba naroda tek je započela

Objavljeno

na

Objavio

Razgovor s dr. sc. Tomislavom Sunićem

Migrantska kriza ne jenjava, svakodnevno smo svjedoci ilegalnih prelazaka granicu i u Hrvatsku i uništavanja imovine. Sve se ovo događa u situaciji dok je intenzitet migracija smanjen u odnosu na 2015. Međutim, odlukom Erdogana nekoliko milijuna ljudi može ponovno krenuti prema Europi. Ukupan broj ljudi koji bi htjeli napustiti mjesto boravka broji se možda i u stotinama milijuna. Kako komentirate ovu problematiku? Kome je u interesu sada već očigledno identitetsko, kulturološko i sigurnosno uništavanje Europe?

Migrantska kriza, ili bolje rečeno nova seoba naroda, ili još bolje rečeno zamjena stanovništva, tek je započela. Naivno je gajiti iluzije da će u Europu stići još samo 2 ili 5 milijuna neeuropskih migranata i da će tada migracijski tokovi misteriozno prestati.

Tom Sunic

Stotine miljuna ljudi od sjeverne Afrike do zemalja istočne i južne Azije i Pacifika sanjaju o boljem životu na Zapadu i o svom mogućem dolasku u Europu ili Sjevernu Ameriku. Konačno i tekst tzv. Marakeške deklaracije izravno daje pravo svakom pojedincu da se odseli iz svoje matične zemlje i da se useli u zemlju svoga izbora. U načelu to su zemlje Europe i sjeverne Amerike koje još slove kao relativno funkcionalne države s višim standardom života.

Afroazijski migranti ne snose nikakvu krivicu za novonastalu krizu. Kritizirati individualna razbojstva migranata, a pritom zaboravljati sociološke i geopolitičke uzroke migracija, gubljenje je vremena.

Navedimo neka uzroke tzv. migrantske krize koju je bolje nazvati zamjenom stanovništva. Kritizirati migrante, a ujedno hvaliti kapitalizam i njegov glavni temelj slobodno tržište, puko je protuslovlje, tj. contradictio in adiecto. Srž kapitalizma, odnosno liberalizma je brisanje granice, brisanje svake nacionalne svijesti i stalno isticanje „slobodnog i neometanog protoka ljudi i kapitala“.

„Slobodni protok ljudi i kapitala“ glavni je pravni temelj, ali i glavna floskula u svim dokumentima Europske unije. Trgovcu i špekulantu sasvim je svejedno koje je nacionalnosti njegov kupac. I obrnuto, kritizirati kapitalizam, kao sto to čine brojni tzv. antifašisti i radikalna ljevica, te ujedno otvarati granice neeuropskim migrantima također je vrsta logičkog protuslovlja. Jedno ne ide bez drugog.

Drugi čimbenik o kojem se u konzervativnim intelektualnim krugovima u Europi, a pogotovo u Hrvatskoj ne voli govoriti, je štetna uloga visokog katoličkog klera i Vatikana u poticanju neeuropskih migrantskih tokova odnosno zamjene stanovništva. Sam papa Franjo veliki je zagovornik bezgraničnog dolazaka neeuropskih migranata u Europu i sjevernu Ameriku.

Njemačka biskupska konferencija, na čelu sa kardinalom Reinhardom Marxom ili Američka biskupska konferencija na čelu sa kardinalom Daniel DiNardom podstrekači su neograničenih dolazaka afroazijskih i latinoameričkih migranata u Europu odnosno u sjevernu Ameriku.

Glede turskog čelnika Erdogana treba istaknuti da je on osoba sa dobrim osjećaj za real-politiku. Politička i intelektualna klasa u Turskoj ima punu dulju povijesnu memoriju nego što je to slučaj sa hrvatskom političkom i intelektualnom klasom. U povijesnoj memoriji prosječnog Turčina, Hrvatska tj. Hrvatistan, kao i dobar dio Mađarske i dalje su dio Otomanskog carstva.

S obzirom na etno-mazohizam koji je odlika sadašnje političke garniture u Hrvatskoj, ali imajući u vidu urođenu povijesnu servilnost hrvatskih intelektualno-političkih krugova prema europskim centrima moći, ne treba čuditi ako se uskoro Marulićeva Judita bude micala iz hrvatskog školskog kurikuluma radi svoje navodne rasističke, šovinističke i proturske poruke.

Nedavno je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da dolazi kraj zapadne hegemonije, ali i NATO saveza. Kako komentirate te izjave?

Macron, koji je u biti glasnogovornik visokih francuskih financijskih krugova i izabranik francuske visoke buržoazije, rekao je ono što većina francuskih i europskih političara zna, ali ne smije u javnosti kazati. Stoga njegove riječi treba pozdraviti.

Zastarjelost NATO-a i kraj zapadne hegemonije nisu više nikakva novost. To što su se službena Njemačka i kancelarka Merkel morali odmah ogradila od Macronovih riječi, bilo je za očekivati. Njemačka je iz povijesnih razloga polu-suverena država. Francuska, iz povijesnih razloga, ima nešto više suverenosti.

Diljem Europe jačaju tzv. suverenistički pokreti. Možemo li dočekati da se i u Hrvatskoj formira jak suverenistički blok koji bi mogao konkurirati za vlast?

Suverenistički pokreti i njihova stranačka utjelovljenja veoma su jaki u Europi. Hrvatska uvijek kaska u začelju. Treba pozdraviti nedavno osnivanje Hrvatske suverenističke stranke. Velika prednost europskih suverenista je što oni odbacuju zastarjele podjele između ljevice i desnice i umjesto toga inzistiraju na političkoj autonomiji i očuvanju identiteta raznovrsnih nacija.

Hrvatska danas nije suverena država. Što znači biti suveren? Biti suveren znači imati slobodu odlučivanje u izvanrednom stanju. Hrvatska i cijela Europa nalaze se danas u polu-izvanrednom stanju premda sadašnja vladajuća klasa u Hrvatskoj i u Europskoj uniji ne voli u javnost to kazati.

Sljedeće godine očekuju nas predsjednički izbori u SAD-u. Kako procjenjujete Trumpove izglede za reizbor?

Donald Trump je presedan u novijoj američkoj politici upravo stoga što on ima potporu većine američkih građana, ali on uživa također simpatije vojske i policije. Njegove izgledi za dobivanjem drugog predsjedničkog mandata su veliki.

Trumpova velika zasluga je što je razotkrio lažnu stranu liberalizma i njegovog glavnog temelja, tzv. slobodnih medija. Upravo što se Trump usudio napasti tu glavnu okosnicu liberalne mistike, veliki broj Amerikanaca iz financijsko-medijskih-akademskih krugova našao se ugrožen.

Stoga ti krugovi, popularno zvani u Americi „dubokom državom“ (a koje bismo mogli u Hrvatskoj usporediti sa post-udbaškim i neojugoslavenskim krugovima) izmišljaju fantastične priče i koriste nadrealne uvrede kako bi Trumpa diskreditirali i uklonili sa vlasti. Mogućnost daljnje balkanizacije i polarizacije Amerike, kao i opasnosti od građanskog rata ne mogu se isključiti.

Dugo ste godina radili u diplomaciji. Kako gledate na postupak u vezi s diplomatom Damirom Sabljakom?

Sabljak je ideal-tip karakternog hrvatskog diplomata koji ukazuje na nepravilnosti u Ministarstvu vanjskih poslova u Republici Hrvatskoj (MVEP). Takvih mogućih Sabljaka ima nešto u MVEP-u, no to su pretežno beskičmenjaci i pojedinci koji žive u patološkom strahu od gubitka posla. Sabljak je dobar primjer kako se hrvatski diplomati moraju oslobodit straha i samocenzure.

Predložit ću svojim kolegama Suverenistima, koji će za godinu dana biti ključni u sastavljanju nove vlade u Hrvatskoj, da donesu zakonski prijedlog na temelju kojeg bi se retroaktivno napravila revizija trošenja novaca u MVEP-u i nepotrebno luksuziranje i nepotizam, koji su od 1991. g. glavna odlika MVEP-a. Potrebno je također rezati broj djelatnika MVEP-a. Sasvim je dovoljno da u MVEP-u radi 600 ljudi, a ne preko 1000, kao što je to danas slučaj.

Pripremate li neku novu knjigu?

Da, i to na drugom izdanju moje La Croatie; un pays par défaut? Tehnički se mučim s francuskim nakladnikom. Lakše je knjigu napisati nego objaviti.

Davor Dijanović / HKV

 

TRAGEDIJA ILI ORGANIZIRANA DIVERZIJA : ‘Saudijski princ nudi 5000 dolara svakom tko iz islamskih zemalja ode u Europu’?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari