Hrvatska
Kolinda Grabar Kitarović: Ratni zločini ne smiju zastarijevati, svaka žrtva zaslužuje pravdu
Prvi put od izbijanja afere SMS – predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je da je razgovarala s mjerodavnim službama, ali i da to pitanje nije u njezinu djelokrugu.
Kaže da je curenje informacija iz istrage, kao i krivotvorenje komunikacije, problem s kojim se ne susreće samo naša zemlja. Razgovarala sam sa službama, u ovom trenutku ne mogu ništa reći, to pitanje nije u mojoj ingerenciji – time se trebaju baviti relevantne službe, pratit ću svakako stanje, tražit ću odgovarajuće informacije, rekla je.
Nažalost, to je nešto što se ne događa samo u Hrvatskoj već i u drugim državama, na tome svakao treba poraditi i to treba spriječiti. To je na relevantnim službama da to rješavaju, to nije u okvirima mojih ovlasti da dajem nekome naloge kako da radi svoj posao. Naravno, cijelo stanje je zabrinjavajuće, ali nekako je to postalo i problem uopće suvremene situacije u raznim državama, dodala je predsjednica.
‘Ratni zločini ne smiju zastarijevati, svaka žrtva zaslužuje pravdu’
Na novinarsko pitanje hoće li ići u Vukovar na prosvjed, Grabar-Kitarović je rekla da je ona iz godine u godinu pokroviteljica sportskih igara u Vukovaru. Međutim, kada je riječ o prosvjedima, znate da ne sudjelujem ni na kakvim prosvjedima. Moram reći i ponoviti da se opet odgovorne službe moraju baviti pitanjima ratnih zločina. Ne želim unositi dodatnu zabludu, niti stati na ničiju stranu. No, priče koje slušate na terenu u Vukovaru, su doista stravične. Mislim da ratni zločini ne smiju zastarijevati, da svaka žrtva zaslužuje pravdu, dodala je.
Što vi mislite o ovoj temi?
Hrvatska
Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?
Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa
Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.
Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.
“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.
Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.
Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.
“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.
“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.
Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.
“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.
Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.
Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.
Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)
Što vi mislite o ovoj temi?
Hrvatska
Obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana
Kolonom sjećanja te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Svjetlost dolazi”, u Iloku je u srijedu navečer obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana i stanovnika okolnih mjesta, koji su 17. listopada 1991. pod prijetnjom bivše JNA bili prisiljeni napustiti svoje domove i otići u progonstvo.
Kolona sjećanja je bila formirana od osobnih automobila u znak sjećanja na kolonu automobila, traktora, prikolica, kamiona i ostalih vozila kojima su Iločani i stanovnici Bapske, Šarengrada, Opatovca, Mohova u drugih napuštali svoje domove.
U koloni koja je 17. listopada 1991. napustila grad našlo se oko 10 tisuća Hrvata s iločkog područja, od kojih je bilo oko 4 tisuće Iločana, a ostali su bili mještani Tovarnika, Lovasa, Sotina, Bapske, Mohova, Opatovca i Šarengrada. Svi oni napustili su Ilok te preko mosta s Bačkom Palankom ušli u Srbiju odakle su u Hrvatsku ponovno ušli kod Lipovca te završili u progonstvu diljem Hrvatske.
U spomen na progonstvo i stradanje u agresiji 1991. ,vijence podno spomenika položila su i svijeće zapalila izaslanstva Grada Iloka, Vukovarsko-srijemske županije te stradalničkih i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.
Gradonačelnica Iloka Marina Budimir poručila je u prigodnom obraćanju kako današnji dan budi loša sjećanja, ali i zadovoljstvo što što je došlo do povratka u Ilok te je Iločanima pružena prilika da svoj grad učine još boljim mjestom za život.
(Hina)
