Connect with us

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Razvojna pomoć nije naša moralna obveza nego interes

Objavljeno

on

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je otvorenju tradicionalne vanjskopolitičke konferencije Croatia Forum „Nova politika razvoja – prema partnerstvu i zajedničkoj viziji“ koja se održava u Dubrovniku.

[ad id=”68099″]

Na početku svog obraćanja predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako govori kao osoba koja ima višegodišnje iskustvo, izravno ili neizravno te osoba koja je na terenu imala priliku vidjeti što razvojna pomoć znači za razvoj lokalne zajednice i za iskorjenjivanje uzroka nestabilnosti, ratova, siromaštva i ostalih problema današnjeg svijeta.

„Razvojna pomoć nije samo moralno pitanje, nije samo naša moralna obaveza, ona je naš interes, interes zbog toga što se pitanje sigurnosnih ugroza koje danas vidimo na području Sredozemlja i Bliskog istoka, istoka Europe, mogu riješiti ne samo isključivo vojnim sredstvima, a počesto i ne vojnim sredstvima uopće, već isključivo razvojnom pomoći i međunarodnom suradnjom“, kazala je hrvatska predsjednica.

Osvrnuvši se na pitanje migracija, Predsjednica je kazala kako je to tipični primjer koji nam pokazuje kako se moramo organizirati, kako moramo djelovati, uspostaviti partnerstvo i zajedničku viziju te na koji način adresirati takve probleme, suočavati se s njima i otklanjati ih. „Nije dovoljno zbrinjavati one migrante koji su trenutno u Europi. Kvote ili postoci mogu biti vrlo kratkotrajno rješenje, ponekad i kontraproduktivno. Zato što mogu ohrabriti na daljnje migracije“, kazala je Predsjednica te dodala kako je potrebno suočiti se s onim izazovima koji su uzrok takvog stanja, a to su ratni sukob, siromaštvo, nedostatak zdravstvene zaštite, nedostatak obrazovanja, nedostatak prilika onakvih kakve mi imamo te uvjeta koji su dostojni svakog ljudskog života i svakog čovjeka .

Predsjednica Grabar-Kitarović smatra kako opaske da relativno malen razvojni proračun nije od velikog značaja i ne može značajno pridonijeti razvoju nisu točne. U tom smislu kazala je kako nijedna država, neovisno o svojoj veličini, broju stanovnika ili gospodarskoj moći, nije irelevantna. Pitajući se kako Hrvatska može pomoći, gdje je naša dodana, odnosno posebna vrijednost, Predsjednica je kazala kako naša razvojna pomoć u 2014. godini iznosi 0,13 posto BDP-a odnosno oko 350 milijuna kuna. Dodala je kako su ta sredstva uložena vrlo precizno i sa snažnom namjerom da se utječe upravo na koordinirane i fokusirane projekte koji su bitni za lokalnu zajednicu. Hrvatska ima bogato iskustvo svoje trostruke tranzicije, od sustava koji je bio nedemokratski u političku demokratsku budućnost, gospodarski rast i tržišno gospodarstvo, ali isto tako iz države koja je bila žrtvom agresije u zemlju koja se uspjela osloboditi, izgraditi suživot, izgraditi odnos sa susjedima i koja sada aktivno sudjeluje u mirovnim operacijama u svijetu.

Kada je riječ o koordinaciji međunarodne razvojne pomoći, predsjednica Grabar-Kitarović ističe potrebu biranja pravih prioriteta, pametnih investicija i rada sa zemljama i lokalnim zajednicama koje trebaju pomoć. U tom smislu, dodala je kako je u nizu primjera vidjela da kada sami odlučujemo o tome što bi moglo biti potrebno lokalnoj zajednici da taj projekt zapravo ne uspije, jer postoji otpor prema njemu ili je on jednostavno zapostavljen. Navela je primjer Afganistana u kojem mnogi projekti, poput izgradnje škola, nisu uspjeli zbog otpora našem nametanju. Ističe važnost rada s lokalnim stanovništvom i slušanja njihovih lokalnih prioriteta. „Bitno je boriti se protiv korupcije u razvojnoj pomoći jer je to jedan od problema koji smo vidjeli u mnogim državama, treba paziti kako i na koji način se dijeli pomoć, treba osnaživati institucije ali i civilno društvo koje u svemu tome može biti ona poluga koja može kontrolirati kuda i kamo idu sredstva i da li se ona koriste transparentno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

kolinda cf 2Isto tako, Predsjednica smatra kako posebnu pozornost valja posvetiti jednakosti i osnaživanju žena. „Bez sudjelovanja pola svjetskog stanovništva ne može biti mira i razvoja“, kazala je i dodala kako statistički podaci pokazuju da uključivanje žena u mirovne procese pridonosi većem uspjehu nego kada to samo rade muškarci. Uključivanje žena u rad svojih zajednica, kada rade i zarađuju, bitno je ne samo za same obitelji i zajednice nego pridonosi rastu BDP-a cijele zemlje, dodala je Predsjednica.

Na kraju svog obraćanja Predsjednica Republike zaključila je kako postoji puno problema i pitanja o kojima treba raspravljati te izrazila nadu kako će zaključci konferencije pomoći da se u drugoj polovici ove godine usredotočimo na UN-ovu razvojnu agendu u razdoblju nakon 2015. godine, u okviru koje moramo zacrtati nove prioritete kad je riječ o području sigurnosti i gospodarstva odnosno iskorjenjivanja siromaštva, ali i zaštite okoliša.

Na marginama konferencije Predsjednica Republike održala je bilateralne razgovore s povjerenikom Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Nevenom Mimicom, ministrom vanjskih poslova Mađarske Peterom Szijjartom i pomoćnicom državnog tajnika SAD-a Victoriom Nuland.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari