Pratite nas

Intervju

Kolinda Grabar Kitarović: ‘Slike koje sam vidjela, koje dolaze s Markova trga, nisu dobre za Hrvatsku’

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović povodom sto dana na Pantovčaku dala je veliki intervju za Dnevnik Nove TV.

U ekskluzivnom razgovoru otkrila je kako će joj poseban savjetnik za gospodarstvo biti Nikica Valentić, ali i zašto je čekala sto dana za odabir tako važnog suradnika. Rekla je da se povremeno čuje s Tomislavom Karamarkom, no i kako misli da češće nego s njim razgovara s Mirelom Holy. Komentirajući aktualnu situaciju s nezakonitim prosvjedom branitelja, rekla je kako nitko, pa ni branitelji, ne može biti iznad zakona, no i da treba uzeti u obzir činjenicu da oni imaju svoje zahtjeve. S Predsjednicom je razgovarala reporterka Sabina Tandara Knezović.

100 dana je iza Vas. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Prije svega, zadovoljna sam činjenicom da sam uspjela uspostaviti dijalog s čelnicima parlamentarnih stranaka, ali i mnogim drugim dionicima gospodarskog, političkog i društvenog života u Hrvatskoj. I drago mi je da se uopće slažemo u činjenici da svi želimo raditi za Hrvatsku i služiti Hrvatskoj. Nadalje moramo raditi na jačanju institucija i odgovornosti državne uprave prema građanima. Pozivam neprestance na zajedništvo. U ovih sto dana sam zadovoljna reakcijama ljudi na terenu. Doista ne želim zvučati pretenciozno, ali mislim ipak da se budi nekakav optimizam. Ako na bilo koji način sebi mogu prisvojiti barem dio toga, da sam uspjela pokrenuti to samopouzdanje, vjeru među hrvatskim narodom i građanima, bit ću iznimno zadovoljna.

[ad id=”68099″]

Rekli ste da ste uspostavili dijalog s čelnicima parlamentarnih stranaka, no niste s premijerom Milanovićem. Zašto je vaš odnos tako loš?

Da, točno je da sam pokušala uspostaviti dijalog s premijerom Milanovićem i to i dalje nastojim i pokušavam. Pružala sam i pružam ruku suradnje. Nažalost, premijer tu ruku nije prihvatio. Nažalost, ova Vlada je pokazala da u njihov program ne ulazi uključivanje onih drugih koji isto tako žele dobro Hrvatskoj.

Zašto smatrate da je odnos tako loš?

Ja u to ne bih ulazila. Pokušavam sve što je moguće s moje strane.

Je li karakter u pitanju, taština?

Ma ne bih o tome spekulirala. To me u konačnici ne zanima. Međutim, mene to neće smesti. Ovo je predizborna godina, imamo još nekoliko mjeseci. Inzistirala sam na zajedničkoj sjednici Vlade i neću dalje na tome inzistirati jer vidim da je to jednostavno neplodno. I pronašla sam druge načine kako mijenjati trendove u društvu, kako upozoravati na ona bitna pitanja.

Kažete, razgovarali ste s čelnicima stranaka. I sami znate da, ukoliko nešto od ideja želite provesti, morate imati suradnju s Vladom. Dakle, to nije u Vašoj ovlasti. Ne možete provoditi reforme.

To nije nužno. Naravno, ne mogu provoditi reforme, one su u domeni Vlade i ja se nadam da će ih Vlada konačno krenuti provoditi. Međutim, ima puno toga što mogu učiniti – pokrenuti različite trendove koji su potrebni. Mi prije svega moramo podići imidž Hrvatske i nastavit ćemo 3.6. konferencijom koja će pokrenuti jedan proces koji nazivam „Zaposlimo Hrvatsku“ i u tome ćemo upregnuti znanje i iskustvo, kako naših komora i institucija, HAZU-a, do svih ostalih čimbenika društvenog života i jednostavno ponuditi Vladi rješenje.

I sami ističete gospodarstvo kao gorući problem. Zašto onda još uvijek nakon sto dana nemate savjetnika za gospodarstvo?

Mogu danas reći vama da sam danas potpisala imenovanje savjetnika za gospodarstvo. Nisam htjela brzati. Nisam htjela u konačnici ulaziti s nekim vlastitim predrasudama i mišljenjima koja se ne poklapaju sa stvarnošću. Zato sam htjela prije svega dobiti mišljenja drugih. Poseban savjetnik za gospodarstvo bit će gospodin Nikica Valentić, koji je jedan od najuspješnijih hrvatskih premijera, u čije vrijeme je stabilizirana država u gospodarskom smislu. Doista sam zahvalna što je gospodin Valentić prihvatio biti mojim posebnim savjetnikom za gospodarstvo. U uredu će, pak, svakodnevno sjediti i raditi jedan mladi gospodarski stručnjak, Marko Jurčić, koji ima iskustvo i u državnoj upravi i u privatnom sektoru. A gospodarsko vijeće bit će sastavljeno ne kao do sada od pojedinaca, nego od predstavnika udruga, komora, izvoznika, poslodavaca. Naravno, u svemu tome bitni su mi i sindikati.

Ukoliko HDZ pobijedi na izborima, imate li garanciju da će gospodin Valentić ostati uz vas?

Naravno, gospodin Valentić je slobodan čovjek i meni će biti iznimno drago da na bilo koji način doprinese razvoju hrvatskog gospodarstva i svojim iskustvom, koje je u međuvremenu stekao i u privatnom sektoru, pridonese rješavanju problema koje imamo.

Upravlja li Vama jednim dijelom HDZ?

Apsolutno ne. Kao što znate, želim doista imati izvrsne odnose sa svim političkim strankama. Želim ih saslušati, želim održavati dijalog s njima.

Čujete li se s Tomislavom Karamarkom?

Čujem se povremeno. Ali ne znam, možda se čak češće čujem s gospođom Holy ili s drugima iz nekih drugih stranaka.

Branitelji su okupirali Markov trg, traže razgovor s premijerom. Imaju li oni Vašu podršku?

Moju podršku imaju apsolutno svi građani u Hrvatskoj. Sinoć sam otišla iz ureda negdje oko 2 sata u noći jer jednostavno slike koje sam vidjela, koje dolaze s Markova trga, nisu dobre za Hrvatsku. Nisu dobre ni za unutarnje stanje ni za naše zajedništvo niti za naš međunarodni ugled i upravo zbog toga sam sinoć pozvala sve odgovorne na dostojanstveno ponašanje, na mir, na dijalog i na rješavanje otvorenih pitanja kroz dijalog.

Tko je odgovoran za to?

Ne bih se svrstavala tko je odgovoran. To nije moja uloga i moja pozicija. Ja sam odgovorna za stabilnost državnih institucija i moja je zadaća posredovati između svih strana da se nađe zajedničko rješenje.

Branitelji traže svoja prava, no isto tako krše zakon. Nisu prijavili skup, ostali su tamo iza 22 sata. Je li to u redu?

Pozivam sve na poštivanje zakona, ustavnopravnog poretka. Dakle, i branitelje i državu. Ali da bi se to moglo riješiti, poanta je razgovor i dijalog.

Mogu li branitelji biti iznad zakona?

Ne može nitko biti iznad zakona u Hrvatskoj. Ali svakako treba uzeti u obzir da ti ljudi imaju svoje zahtjeve.

Imaju zahtjeve i radnici Imunološkog koji ne primaju svoju plaću. A braniteljima će mirovina sjesti.

Upravo tako. Ali znate, ne bavim se ja samo o braniteljima, i dalje se zalažem za pitanja blokiranih. Za rješenje pitanja građana koji imaju kredite u švicarskim francima, podržavam ove inicijative. Dakle, da ne moraju pojedinačno ići na sudove jer to košta i državu i jako dugo traje, nego da se to riješi zakonski. A isto tako da se riješi i pitanje konverzije tih kredita u neku drugu valutu.

Što očekujete, kako će ova situacija završiti?

Gospodin Deur, moj savjetnik za branitelje, je taj koji me neprestance izvješćuje što se događa i on je taj kojeg sam zapravo poslala da na licu mjesta vidi što se događa i da pokuša posredovati, da se prije svega smiri stanje.

Jeste li predložili svom savjetniku da kaže braniteljima da okončaju prosvjed? Jer, budimo realni, on je protuzakonit.

Ja svakako moram brinuti o stabilnosti državnog poretka i poštivanju zakona, ali izravno…njihova je odluka. Oni imaju svoje stavove. Ja mislim da bi te sve prosvjede trebalo u konačnici ukinuti, ali da bi se to učinilo, treba prvo poslušati, razgovarati. Ali ja ne vjerujem da bi stopostotni invalidi sjedili mjesecima na ulicama da za to nemaju razloga. Ili da barem oni ne vjeruju da imaju za to razloga. Saslušajmo ih, idemo to probati riješiti na civiliziran, miran i dostojanstven način.

Susreli ste se s brojnim državnicima, između ostalog s kancelarkom Merkel, obitelji Clinton. Hoće li Hrvatska imati neke konkretne koristi od toga?

Naravno da hoće. U ovih prvih sto dana doista smo počeli provoditi jednu asertivniju i odlučniju vanjsku politiku, gdje se Hrvatska doista puno više nameće kao sugovornik i netko tko može sudjelovati u kreiranju politika i davanju rješenja. Njemačka može biti veliki ulagač u Hrvatsku. Zato je, naravno, potrebno da napravimo puno posla i s naše strane, kako bismo postali puno predvidljiviji i kako bismo ispunili one uvjete koje zapravo traže i domaći i strani ulagači.

Što ste Vi konkretno napravili po pitanju gospodarske diplomacije?

Trenutno sam se usredotočila na uspravnicu Baltik-Jadran za koju držim da je prirodno okruženje u kojem možemo naći zajedničke sigurnosne i političke interese, ali i gospodarske, počevši od prometne infrastrukture do energetike i energetske neovisnosti koja je iznimno bitna za gospodarski razvoj. Međutim, sad ćemo intenzivno krenuti i u razvoj odnosa i s Velikom Britanijom, Francuskom, SAD-om.

Što ćete konkretno učiniti da se ubrza rješavanje otvorenih pitanja, primjerice sa Srbijom i ključno pitanje nestalih?

Apsolutno ću nastaviti razgovore sa svim sugovornicima, i ja i moji suradnici, i raditi na tome u domenama otvorene, ali isto tako zatvorene diplomacije, iza zatvorenih vrata, kako bismo ubrzali rješavanje tih pitanja koja stoje već nekoliko godina. Međutim, mislim da je trajno i konačno rješenje upravo u integraciji u EU.

Planirate li se susresti s predsjednikom Nikolićem?

Naravno.

Uskoro?

Željela bih da prije toga budu ispunjene neke pretpostavke, da to ne bude samo kurtoazni susret, nego da se dogovorimo što je to što i kako rješavamo. Razgovori su u tijeku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Intervju s gospodinom Miroslavom Ćurićem

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Ćurić

Danas razgovaramo s gospodinom Miroslavom Ćurićem, ravnateljem Srednje ekonomske škole Livno, inače članom Udruge Hrvatska zvona.Negdje tamo početkom svibnja u istom kontekstu, dakle kao članicu Hrvatskih zvona, intervjuirali smo Vašu kćer Martinu. Kako to da ste se oboje uključili u rad Hrvatskih zvona? Tko je koga nagovarao, ona Vas ili Vi nju?

Iako često bude obrnuto, moram priznati da je njeno uključivanje u Udrugu Hrvatska     zvona, njeno oduševljenje ljudima koje je upoznala u Zagrebu, uvelike utjecalo na mene.

Unatoč tome što sam društveno vrlo angažiran gotovo 30 godina kroz sport, kulturu i obrazovanje, odolijevao sam iskušenjima političkog djelovanja pa tako nikada nisam bio član neke stranke. Dugogodišnji sam sportski djelatnik, bivši nogometaš (neki kažu da čak nisam bio ni loš), trenutni predsjednik KUD-a „Kamešnica“ iz mog Podhuma, dugogodišnji dopredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Livnu, prvi predsjednik skupštine Asocijacije ravnatelja srednjih škola u BiH, član predsjedništva Udruge ravnatelja srednjih škola u BiH koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu, sudionik reformskih procesa u BiH od 2000. do 2010. godine. Sve ovo,  uz redovite obveze na radnom mjestu, iziskivalo je puno truda, volje i odricanja pa stoga o političkom angažmanu nisam ni razmišljao.

Njezine motive za aktiviranje unutar Hrvatskih zvona imali smo priliku čitati, koji su Vaši? Što je bilo prijelomno u odluci oko ovog Vašeg angažmana?

Ono što je prvenstveno utjecalo na moje aktiviranje u Udruzi Hrvatska zvona je brojno članstvo mladih ljudi koji se ne boje izazova, koji žele promjene, a spremni su ih svjedočiti osobnim primjerom. Čovjekoljublje, domoljublje i bogoljublje su načela koja promoviraju Hrvatska zvona, a ja ih pokušavam svakodnevno živjeti.

Uvažavanje drugog i drugačijeg, poštivanje svakog pojedinca, neopterećenost mladih ljudi, njihova energija, obrazovni i poduzetnički potencijali također su utjecali na moje uključivanje u Hrvatska zvona.

Ravnatelj ste jedne srednje škole u Livnu. Radite s mladima i sigurno primjećujete što ih najviše muči u njihovom sazrijevanju, zbog čega imaju najviše upitnika iznad glave… Možete li s nama to podijeliti?

Ovih dana navršava se punih 25 godina od mog dolaska na mjesto ravnatelja Srednje ekonomske škole u Livnu i gotovo 30 godina rada u odgoju i obrazovanju. Svoj radni vijek, ali i društveni angažman proveo sam s mladim ljudima. Kroz ovo vrijeme kroz Srednju ekonomsku školu prošlo je oko 4000 učenika, među kojima danas, hvala Bogu,  imamo doktora znanosti, inženjera, svećenika, liječnika, profesora, … ali i puno vrijednih i dobrih djelatnika. Iako mi stariji često imamo primjedbe na njihovo ponašanje i često iskazujemo svoje nepovjerenje u njih i njihove potencijale, uvjeren sam da su mladi ljudi najbolji dio našega društva.

S obzirom na Vaš radni staž i životnu zrelost, sigurno ste bili i još uvijek ste svjedoci promjenama u gradu u kojem živite? Što biste izdvojili kao pozitivne promjene, a što kao one koje su se negativno odrazile na život zajednice kojoj pripadate?

Kada se osvrnem na proteklih tridesetak godina, kao dragovoljac Domovinskog rata i kao ratni zapovjednik na dijelu livanjske bojišnice, ne mogu ne prisjetiti se tih teških, krvavih, ali i ponosnih dana. Tu odlučnost, ponos i jedinstvo, daj Bože da ponovno ostvarimo. Istinski livanjski branitelji, znani i neznani momci s prvih crta bojišnice, nažalost su zaboravljeni, bolesni, razočarani, nezaposleni i prepušteni sami sebi.

Na njihova radna mjesta došli su neki drugi, nečiji rođaci, prijatelji, stranački istomišljenici i kolege pa čak i ratni dezerteri. Branitelji su poput svojih očeva morali kruha tražiti po europskim, najčešće njemačkim bauštelama. Da bi se krug zatvorio, istim putem moraju i djeca branitelja – nakon završavanja fakulteta, nedobivanja čak ni pripravničkog staža, odlaze i oni. Posljedice su katastrofalna demografska situacija, sve praznije škole, tjeskoba i beznađe.

Na svu sreću, ima i pozitivnih primjera u vidu poduzetničkih projekata mladih gospodarstvenika iz Hrvatske i dijaspore, koji su prepoznali ljudske i tehnološke potencijale, ali i nužnost opstanka mladih ljudi na ovim prostorima.

Vjerujem da će takvih inicijativa biti sve više.

Koji bi bio Vaš savjet jednoj mladoj osobi koja realno i racionalno promišlja o društvu u kojem živimo i koja je svjedok negativnih društvenih pojava, nepotizmu i korupciji koji nas okružuju?

Teško je u ovome trenutku nešto sugerirati, kao ljudi moramo vjerovati da će se nešto promijeniti na bolje. Iskreno vjerujem da su upravo mladi nositelji tih pozitivnih promjena. Otići, znači predati se bez borbe. Otići, znači zauvijek napustiti pradjedovska ognjišta na koja su se vraćali naši očevi, jer su ih na njima čekale obitelji. Tko će nas čekati kada odemo?!

Samo je jedno sigurno, najljepše i najbolje mjesto za život je rodni kraj. Da bi nam bilo bolje svi se moramo više potruditi. I žrtvovati.

Što biste htjeli postići svojim angažmanom kroz Udrugu Hrvatska zvona?

Volio bih kada bi prostor HBŽ – a postao mjesto dobrog življenja za sve, prostor gdje će mladi ostvariti svoje potencijale, prostor zadovoljnih i sretnih obitelji i radosnog dječjeg smijeha.

Ostati ili otići, vječna je dilema koju imaju mladi ljudi iz naših krajeva. Imali su je i branitelji početkom agresije na naše prostore. Svoja razmišljanja, nadanja  i osjećaje opisao sam u jednoj pjesmi nastaloj u Domovinskom ratu.

Hladno proljetno jutro puno magle

Pogled mi traži Kupreška vrata.

Svuda vidim samo krš i goli kamen

Bože, kako je pusta ova zemlja Hrvata.

Pogledam na drugu stranu,

dinarski prsten čuva naše polje

pitoma sela poljem razasuta,

kao da čekaju i tiho mole.

I opet se pitam, po tisuću puta,

zašto smo ovdje, kad bi nam

drugdje bilo puno bolje,

i dok razum traži

neko opravdanje, srce tuče jače

mimo moje volje.

 

(Cincar , proljeće ’92.)

Hrvatska zvona

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Damir Kajin o situaciji u Istri, Uljaniku, Jakovčiću…

Objavljeno

na

Objavio

Donosimo nastavak intervjua sa Damirom Kajinom o situaciji u Istri, Uljaniku, Jakovčiću te svim problemima koji opterećuju ovaj Hrvatski poluotok

Što se zbiva s Uljanikom?

Katastrofa. Danas je 16.08. i radnici bi trebali dobiti plaću. Međutim, ako Vlada u Uljanik ne unese 300- 350 mil. €, te ako novom vlasniku ne bude jamčila za 200 mil. € kojeg bi ovaj trebao unijeti u Uljanik, sustav koji je stvaran 170 godina nećemo više prepoznavati. 350 mil. € je cca 2.5 mlrd. kn. Ili to vam je 5 000 stanova od 50 mč prosječne cijene od 1 400 € po kvadratu. Ili to vam je najmanje 5 000 prodanih gazdinstava u Slavoniji koje ljudi nude za manje od 50 000 €, a stvarala su ih 3, 4 generacije.

Ali prije 7 mjeseci kada je Vlada izdala jamstvo od 96 mil. € Jakovčić, Miletić i  Flego tvrdili su da će s tim novcem Uljanik stati na noge!

Ja sam govorio da neće. Oni ne znaju da su živi. Danas Uljanik ima problem isplata plaća, a imat će opet za mjesec, pa dva mjeseca, itd. Ono što je najgore, mediji pod utjecajem IDS-a, a u suvlasništvu Končara, tvrde da će Končar “uskočiti”. Istina je da se Končar obratio Vladi da mu HBOR izda 16 mil. € kredita. Znači, bez Vlade nema isplate ni ove plaće.

Priča se da je platforma Apolo izrađena u Uljaniku smanjila državna jamstva za 100 mil. €.

Točno, ali od platforme Apolo Uljanik je u minusu za dobrih 15 mil. €. Po svakom brodu imate gubitak od 15 i više mil. €. O tome sam više puta govorio u Saboru.

 Pa kako da se tome stane na kraj jer ispada da bi se time moglo zaustaviti iseljavanje iz Hrvatske.

Vjerojatno ne bi, ali bi 350 mil. € usmjerenih u populacijsku politiku prepolovilo iseljavanje. Istina, bez tog novca će masovnije i Istrijani napuštati Istru.

 Koliko je do sada Vlada uložila u Uljanik?

Cca 4.4 mlrd. kn. S ovih 2.5 mlrd. kn to će biti blizu 7 mlrd.kn.  Uljanik je usput usisao i 500 mil. kn iz 3.maja, a o jamstvima neću.

Pa kako tome stati na kraj? Što je geneza problema?

Pretvorba Uljanika i Uljanik plovidbe. Ja sam galamio u Saboru da Uljanik nije spreman za pretvorbu, da privatizaciji valja reći ne, da privatizacija gdje bi radnici bili vlasnici je najobičnija obmana. Da Uljanik u trenutku privatizacije ima 100 mil. € gubitaka, da po brodu gube 15 mil. €, itd.

 Miletić govori da je Istra uspješna jer se IDS ne miješa u rad uprava.

Ako to tvrdi onda je izgubljen u prostoru i vremenu. Istra je bila uspješna onda kada se umješavala u rad istarskih tvrtki koje bi zapale u probleme. Počev od Pivovare, Cimosa, Istarske banke, TPS-a, pa i samog Uljanika. Ja sam supotpisivao otpis potraživanja Županije i Grada Pule u iznosu od 65 mil. kn. Pa ja sam tamo 2007. hodočastio do Sanadera da Tankerska i Uljanik uđu u Viktor Lenac i to se pokazalo dobrim. Sjećam se kao danas kada me je predsjednik uprave Uljanika tražio da govorim s Milanovićem i Linićem za 120-140 mil. € jamstava Uljaniku i znam kako su tekli ti razgovori. Ali to redovito čini i Miletić. S tom razlikom da ja sebe nikada nisam politički prodavao- „Vi pomognite meni, pa ću ja vama držati kvorum“. Pa 13.09. u Puli će se održati sjednica Vlade, a glavna tema bit će Uljanik.

 Što je biti kraha pulske brodogradnje?

Privatizacija. Ono što je vrijedilo je Uljanik plovidba brodarsko poduzeće koje je 1986. osnovao Uljanik da u godinama smanjenih narudžbi za istog grade brodove. Genijalna odluka. Međutim, Plovidbu , ono najdohodovnije što je bilo u Uljaniku preuzeli su direktori, a Uljanik prepustili radnicima. S druge strane uz 48% koliko drže radnici 52% Uljanika drže Croatia osiguranje, mirovinski fondovi… i po problemima Uljanika isti u njega nisu uložili niti kune. Zašto onda Vlada koja sve daje ne nacionalizira Uljanik kao u slučaju Agrokora?

 Zanimljivo da se Jakovčić na vrijeme, iako Todorićev savjetnik povukao iz Agrokora, a sada napušta Končara.

Treba imati osjećaj za tajming. To je bit opstojnosti. Ako želimo da Uljanik preživi treba raditi sve suprotno od onoga što Jakovčić predlaže. Sada spominje preseljenje Uljanika 40-50 km istočnije. Pa Uljanik nije u stanju u svom trošku preseliti jednu kancelariju s prvog na drugi kat, a kamoli izmjestiti proizvodnje. A i tko bi ga prihvatio? To je gašenje proizvodnje, a potom slijede špekulacije sa zemljištem.

Zar to ne vide Puljani?

Ne.  Oni koji su zaposlenici gradskih vlasti njima je dobro, a oni drugi ne idu na izbore, pa bi netko zaključio da ih za Uljanik nije briga. Oni treći su napustili Pulu i danas su u Italiji, Njemačkoj, Irskoj…

 Što je rješenje za Uljanik?

Ono što i za Agrokor. Nacionalizacija. Pa vlasnici bi to objeručke prihvatili. Konačno, Debeljak je nudio za ulazak u Uljanik 100 mil. €, ali prihvaćena je ponuda od 25 mil. €. Pred 6 mjeseci nešto se moglo učiniti, a danas je puno teže.

 Što je s otpuštanjima 1 300 radnika, Lencem, 3.majom koji su danas dio Uljanika?

Točno, doma će 1 300 radnika. Stvarno puno više. 3.maju majka Uljanik mora vratiti 500 mil. kn i nude ga jednom talijanskom brodogradilištu. Viktor Lenac prodaju-prodali su Palumbo grupi iz Napolija čiji su vlasnici bili 5 god. u talijanskom kućnom zatvoru. NO Uljanika se raspao i situacija je složena.

 Pa i Končar je bio u zatvoru!?

Davno je to bilo. Problem su lokalna vlast i uprava Uljanika. Da se razumijemo, možda najmanji problem je ova zadnja uprava.

 Da li stoji teza da u državni proračun Županija Istarska više unosi no što iz njega dobiva?

Ta teza je stajala do 2017. Već 2017. Istra je više novaca povukla iz državnog proračuna no što je unijela, a 2018. to će biti drastično više. To govori da stagniramo. Istra nisu samo fešte i tartufi. Samo turizam i TDR. Istra su i Uljanik i sirotinja koja iseljava, nepotizam i kontrola medija i namješteni sudski procesi. Točno, u Istri se bolje živi nego drugdje u HR, ali da nemamo turizma bili bi kao Bosna Srebrna.

Ante Rašić/Kamenjar.com

Kajin o Jakovčiću: Istra je danas ‘špilja razbojnička’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari