Pratite nas

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović sljedeći tjedan u posjetu Iranu

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetit će sljedeći tjedan Teheran gdje će se sastati s najvišim iranskim dužnosnicima, a u njezinoj će pratnji biti i veliko izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika koji se nadaju uspostaviti i ojačati gospodarske odnose s Iranom, velikom srednjoazijskom zemljom kojoj su u siječnju ove godine nakon nuklearnog sporazuma sa zapadnim silama ukinute UN-ove sankcije.

[ad id=”93788″]

Trodnevni službeni posjet hrvatske predsjednice prvi je izravan susret na najvišoj razini između dviju zemalja nakon ukidanja sankcija Iranu i imat će veliku političku važnost, ali glavni naglasak posjeta ipak je na razvoju gospodarskih odnosa koji su u posljednjih desetak godina bili gotovo nepostojeći.

Grabar-Kitarović će u Iranu boraviti od utorka 17. do četvrtka 19. svibnja, no kulminacija posjeta bit će u srijedu kada bi hrvatsku predsjednicu trebali odvojeno primiti najviši iranski dužnosnici, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, predsjednik Hasan Rohani i predsjednik parlamenta Ali Laridžani, a istoga će se dana održati i Iransko-hrvatski gospodarski forum.

Izaslanstvo gospodarstvenika, koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK), jedno je od najvećih koje prati predsjednicu u posjetu inozemstvu ove godine i pokazuje važnost koja se pridaje posjetu Iranu – u izaslanstvu se nalaze predstavnici šezdesetak tvrtki, od Končara i Ine koji su već bili prisutni u Iranu, do novih tvrtki koje pokušavaju ući na to veliko tržište od 80 milijuna stanovnika.

Vijeće sigurnosti UN-a nametnulo je 2006. godine Iranu sankcije jer službeni Teheran nije želio prekinuti proizvodnju obogaćenog uranija. Zapadne zemlje predvođene SAD-om smatrale su da Iran želi proizvesti nuklearno oružje dok je Teheran tvrdio da obogaćuje uranij isključivo za mirnodopske svrhe poput proizvodnje električne energije i medicinskih istraživanja.

Nakon višemjesečnih pregovora o iranskom nuklearnom programu zemlje skupine P5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska + Njemačka) postigle su u travnju 2015. u Laussanei sporazum s Iranom o suspendiranju obogaćivanja uranija u zamjenu za ukidanje UN-ovih sankcija. Taj je sporazum stupio na snagu u siječnju ove godine, što je označilo i početak utrke za zauzimanje pozicija na iranskom tržištu.

“Nakon ukidanja sankcija UN-a Iranu svi veliki svjetski igrači pokušavaju se vratiti na iransko tržište”, rekao je novinarima izvor iz Ureda predsjednice na brifingu povodom posjeta hrvatskog izaslanstva Iranu.

“Glavni cilj posjeta je vraćanje sadržaja hrvatsko-iranskim odnosima, koji su tradicionalno dobri i prijateljski”, naglasio je izvor, dodajući da je “niz hrvatskih tvrtki prije uvođenja sankcija bio na iranskom tržištu”. “Naš je interes da se one vrate, ali i da dođu nove”, rekao je izvor.

Gospodarsku dimenziju posjeta naglašava i činjenica da će s predsjednicom u Iran putovati i dvojica ministara – ministar gospodarstva Tomislav Panenić i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, a najavljeno je i potpisivanje Ugovora o gospodarskoj suradnji između Irana i Hrvatske, te sporazuma o suradnji između dviju gospodarskih komora.

“Iran predstavlja veliki potencijal”, kazao je izvor iz Ureda predsjednice, pojasnivši da je zbog sankcija UN-a godišnja trgovinska razmjena između Hrvatske i Irana iznosila “zanemarivih” oko četiri milijuna eura. “Ovaj posjet je prilika da se to digne na puno višu razinu”, rekao je izvor.

Izvori u Uredu predsjednice također su naglasili da unatoč naglasku na razvoju gospodarskih odnosa “ne treba zanemariti” političku dimenziju posjeta Grabar-Kitarović Iranu. “Iran je od zemlje problema postao zemlja koja je od najveće važnosti za rješavanje međunarodnih kriza na Bliskom istoku i u srednjoj Aziji … nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma došlo je do dramatične promjene”, kazao je jedan izvor.

“Ne postoji nitko na svijetu tko sad ne pokušava doći u Iran, a ovakva dimenzija posjeta je veliko priznanje Hrvatskoj. Njihova poruka je izrazito prijateljska”, dodao je izvor.

S predsjednicom će ići i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović, te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Hrvatska predsjednica trebala bi se u Teheranu sastati i s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohamadom Džavadom Zarifom, te s bivšim predsjednikom i čelnikom vrlo utjecajnog Vijeća za razlikovanje svrishodnosti ajatolahom Akbarom Hashemijem Rafsandžanijem.

Osim Ine i Končara, u hrvatskom gospodarskom izaslanstvu zastupljeni su između ostalih tvrtki i AD Plastik, Brodosplit, Crodux Plin, Dalekovod, Đuro Đaković Holding, Institut IGH, JGL, Rotoplast, TŽV Gredelj i Uljanik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

JUŽNOSLAVENSKO PITANJE AKTUALNIJE NEGO IKADA

Objavljeno

na

Objavio

Pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje” predstavit će se u Mostaru u četvrtak 24.svibnja 2018. u Galeriji kraljice Katarine s početkom u 19,00 sati, a organizatori su Odjel za Drugi svjetski rat i domovinski rat HNS-a i Središte hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH.

Najavljeni predstavljači koji će sudjelovati u programu će biti doc.dr.sc. Dražen Švegelj, Silvio Jergović, dr.sc. Ivona Šego Marić, Hrvoje Janković i Anita Martinac.

Hrvatskim državotvornim idejama iz djela Ive Pilara nadahnjivali svi naraštaji hrvatskih političara od 1918. pa do obnove hrvatske državnosti devedesetih godina 20. stoljeća.

Pilar je autor termina “hrvatski državni i etnički prostor”, te je taj prostor smjestio u srednjoeuropsko okruženje. Zato je Pilar prvi hrvatski geopolitičar.

Od 1918. pa sve do danas događaji se ponavljaju po istom predlošku onako kako ih je prikazao Pilar. “Priča o Hrvatskoj i hrvatskom državnom i etničkom prostoru danas je gotovo aktualnija nego u vrijeme rata”, te se može reći da je iseljavanje Hrvata aktualno na početku 20. stoljeća s jednako tragičnim razmjerima kao i danas.

Gubljenje identiteta, uz demografsko pražnjenje prostora prijetnja su da prazninu u hrvatskom državnom i etničkom prostor ispuni druga populacija.

Mnogi su ocijenili je kako je Pilar po svemu sudeći smaknut zbog svoje ideje o stvaranju samostalne hrvatske države. Njegovu ideju o tomu kako je samo spremnost za uspjeh temelj svakoga pa i političkoga uspjeha obrazložio je svjesnošću zbilje da je svaka srpsko-hrvatska zajednica moguća samo na štetu Hrvata.

Knjiga “Južnoslavensko pitanje” ocijenjena je jednom od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću. Knjiga je objavljena u Beču 1918. godine. Na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek, a objavila ju je Matica hrvatska 1943. Pretisak prvoga hrvatskog izdanja objavljen je 1991. u Varaždinu, a devedesetih godina u Zagrebu se krenulo s objavom njegovih izabranih djela. Kritika je upozorila na stanovite nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela. Novo izdanje objavio je Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima u 2017.

Ivo Pilar rođen je u Zagrebu 1874., a preminuo je pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen.

Najvažnija su mu djela: “Secesija” “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland, “Borba za vrijednost svoga ‘ja’. Pokus filozofije slavenskog individualizma”, “Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalstunde”napisana pod pseudonimom Florian Lichtträger.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Thompson u Glini za Dan domovinske zahvalnosti

Objavljeno

na

Objavio

Tradicionalni program u povodu Dana domovinske zahvalnosti održava se u Kninu, no od lani se jedan dio programa održava na drugim mjestima

Ovogodišnji koncert Thompsona u povodu obilježavanja Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te proslave 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja održat će se u Glini nakon što je lani prvi put održan u Slunju.

Tradicionalni program u povodu Dana domovinske zahvalnosti održava se u Kninu, no od lani se jedan dio programa održava na drugim mjestima.

Nakon Slunja, 5. kolovoza 2018. to će biti u Glini kada se očekuje i veliki koncert Marka Perkovića Thompsona, najavio je to sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati