Pratite nas

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović sljedeći tjedan u posjetu Iranu

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetit će sljedeći tjedan Teheran gdje će se sastati s najvišim iranskim dužnosnicima, a u njezinoj će pratnji biti i veliko izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika koji se nadaju uspostaviti i ojačati gospodarske odnose s Iranom, velikom srednjoazijskom zemljom kojoj su u siječnju ove godine nakon nuklearnog sporazuma sa zapadnim silama ukinute UN-ove sankcije.

[ad id=”93788″]

Trodnevni službeni posjet hrvatske predsjednice prvi je izravan susret na najvišoj razini između dviju zemalja nakon ukidanja sankcija Iranu i imat će veliku političku važnost, ali glavni naglasak posjeta ipak je na razvoju gospodarskih odnosa koji su u posljednjih desetak godina bili gotovo nepostojeći.

Grabar-Kitarović će u Iranu boraviti od utorka 17. do četvrtka 19. svibnja, no kulminacija posjeta bit će u srijedu kada bi hrvatsku predsjednicu trebali odvojeno primiti najviši iranski dužnosnici, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, predsjednik Hasan Rohani i predsjednik parlamenta Ali Laridžani, a istoga će se dana održati i Iransko-hrvatski gospodarski forum.

Izaslanstvo gospodarstvenika, koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK), jedno je od najvećih koje prati predsjednicu u posjetu inozemstvu ove godine i pokazuje važnost koja se pridaje posjetu Iranu – u izaslanstvu se nalaze predstavnici šezdesetak tvrtki, od Končara i Ine koji su već bili prisutni u Iranu, do novih tvrtki koje pokušavaju ući na to veliko tržište od 80 milijuna stanovnika.

Vijeće sigurnosti UN-a nametnulo je 2006. godine Iranu sankcije jer službeni Teheran nije želio prekinuti proizvodnju obogaćenog uranija. Zapadne zemlje predvođene SAD-om smatrale su da Iran želi proizvesti nuklearno oružje dok je Teheran tvrdio da obogaćuje uranij isključivo za mirnodopske svrhe poput proizvodnje električne energije i medicinskih istraživanja.

Nakon višemjesečnih pregovora o iranskom nuklearnom programu zemlje skupine P5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska + Njemačka) postigle su u travnju 2015. u Laussanei sporazum s Iranom o suspendiranju obogaćivanja uranija u zamjenu za ukidanje UN-ovih sankcija. Taj je sporazum stupio na snagu u siječnju ove godine, što je označilo i početak utrke za zauzimanje pozicija na iranskom tržištu.

“Nakon ukidanja sankcija UN-a Iranu svi veliki svjetski igrači pokušavaju se vratiti na iransko tržište”, rekao je novinarima izvor iz Ureda predsjednice na brifingu povodom posjeta hrvatskog izaslanstva Iranu.

“Glavni cilj posjeta je vraćanje sadržaja hrvatsko-iranskim odnosima, koji su tradicionalno dobri i prijateljski”, naglasio je izvor, dodajući da je “niz hrvatskih tvrtki prije uvođenja sankcija bio na iranskom tržištu”. “Naš je interes da se one vrate, ali i da dođu nove”, rekao je izvor.

Gospodarsku dimenziju posjeta naglašava i činjenica da će s predsjednicom u Iran putovati i dvojica ministara – ministar gospodarstva Tomislav Panenić i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, a najavljeno je i potpisivanje Ugovora o gospodarskoj suradnji između Irana i Hrvatske, te sporazuma o suradnji između dviju gospodarskih komora.

“Iran predstavlja veliki potencijal”, kazao je izvor iz Ureda predsjednice, pojasnivši da je zbog sankcija UN-a godišnja trgovinska razmjena između Hrvatske i Irana iznosila “zanemarivih” oko četiri milijuna eura. “Ovaj posjet je prilika da se to digne na puno višu razinu”, rekao je izvor.

Izvori u Uredu predsjednice također su naglasili da unatoč naglasku na razvoju gospodarskih odnosa “ne treba zanemariti” političku dimenziju posjeta Grabar-Kitarović Iranu. “Iran je od zemlje problema postao zemlja koja je od najveće važnosti za rješavanje međunarodnih kriza na Bliskom istoku i u srednjoj Aziji … nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma došlo je do dramatične promjene”, kazao je jedan izvor.

“Ne postoji nitko na svijetu tko sad ne pokušava doći u Iran, a ovakva dimenzija posjeta je veliko priznanje Hrvatskoj. Njihova poruka je izrazito prijateljska”, dodao je izvor.

S predsjednicom će ići i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović, te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Hrvatska predsjednica trebala bi se u Teheranu sastati i s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohamadom Džavadom Zarifom, te s bivšim predsjednikom i čelnikom vrlo utjecajnog Vijeća za razlikovanje svrishodnosti ajatolahom Akbarom Hashemijem Rafsandžanijem.

Osim Ine i Končara, u hrvatskom gospodarskom izaslanstvu zastupljeni su između ostalih tvrtki i AD Plastik, Brodosplit, Crodux Plin, Dalekovod, Đuro Đaković Holding, Institut IGH, JGL, Rotoplast, TŽV Gredelj i Uljanik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Zabrana spomenika koji veličaju agresiju na Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo graditeljstva u javnu je raspravu pustilo prijedlog procjene učinaka izmjena Zakona o grobljima na temelju kojih bi se s groblja u Hrvatskoj trebali ukloniti spomenici s natpisima koji propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Hrvatsku, kao i natpisi kojima se veliča sama agresija ili velikosrpstvo.

Donošenje zakona planirano je do polovice iduće godine, a Ministarstvo očekuje kako će svi nadgrobni spomenici s neprihvatljivim porukama biti uklonjeni do kraja 2020.

Na spomenike koji veličaju velikosrpsku agresiju već dulje vrijeme upozoravaju braniteljske udruge, koje ih smatraju uvredom za žrtve, a najčešće je spominjan onaj Vukašinu Šoškočaninu u Borovu selu.

U dokumentu koji je Ministarstvo graditeljstva pustilo u javnu raspravu stoji kako je riječ o provedbi preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. To Vladino vijeće preporuke je izradilo još u veljači, a najava izmjena Zakona o grobljima prvi je formalni korak koji je neko ministarstvo poduzelo kako bi ih provelo u praksi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Povodom 40. godišnjice ubojstva Ante Bruna Bušića u Parizu 1978. godine Hrvatska udruga Benedikt organizira u utorak, 16. listopada 2018., s početkom u 19 sati u prostoru udruge u Splitu (Dubrovačka ulica 15) predavanje pod nazivom “Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske”. Predavanje će održati Mario Šimundić, mag. povijesti i hrvatskog jezika.

Po svom značenju u borbi za slobodnu Hrvatsku, u novijoj se hr­­vatskoj političkoj povijesti ističe Bruno Bušić, poznat kao Ante Bruno Bušić – književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar, hr­­vatski rodoljub i re­vo­lu­cionar, nacionalni borac i mučenik.

Čitavo ži­votno djelovanje Brune Bušića – od najmlađih dana, kad je bio pun mladenačkih rodoljubivo – revolucionarnih ideala, pa do šezdesetih godina kada je završio fakultet i kad je u hrvatskoj javno­sti u domovini, a pogotovo izvan domovine došao do izra­žaja prikazivanjem u novinskim člancima poli­tičko-društvene, go­spodarske i opće stvarnosti hrvatskoga naroda u tota­litarnoj komunističkoj jugoslavenskoj državnoj zajednici. Nešto kasnije svojim političko – programatskim radom u emi­gra­ciji i iseljeništvu postao je jedan od najpoznatijih zagovornika hr­vat­ske nacionalne slobode revolucionarnim putem.

Duh Lunda bio je u pro­gra­mu stvaranja slobodne, demokratske i neovisne hr­vatske države uspostavljene 1991. godine. Bušićeva mučenička smrt u Parizu 1978. godine., u četrdesetoj godini života, posebno je ugrađena u temelje suverene Republike Hrvat­ske.

U ovom izlaganju pratit ćemo cijeli život neumornog borca za hrvatsku samostalnost te preko njegovog života steći i uvid u prilike u domovini i emigraciji 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Također dobit ćemo odgovor i na pitanje zašto je od svih političkih emigranata iz SFRJ baš njegovo ime ostalo uklesano zlatnim slovima hrvatske samostalnosti, piše hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari