Pratite nas

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović sutra u službenom posjetu Bugarskoj

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu i četvrtak u Bugarskoj i time uzvratiti posjet kolegi Rosenu Plevnelijevu, prvom predsjedniku koji je službeno posjetio Zagreb u njezinu mandatu.

[ad id=”93788″]

Službeni posjet hrvatske predsjednice počet će svečanim dočekom na Trgu sv. Aleksandra Nevskog u Sofiji, gdje će Grabar-KItarović položiti vijenac na spomenik Neznanom vojniku.

Nakon toga predviđen je tête-à-tête susret s bugarskim predsjednikom u njegovu uredu te bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.

U kontekstu jačanja gospodarske suradnje između dvije zemlje, Grabar-Kitarović i Plevnelijev obratit će se u četvrtak sudionicima bugarsko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Na Sveučilištu “Svetog Klimenta Ohridskog” predsjednica će održati predavanje posvećeno europskoj solidarnosti, a predviđen je i susret sa studentima hrvatskog jezika.

Grabar-Kitarović će u četvrtak razgovarati i s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim, a posjet Sofiji završit će susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Bugarskoj.

Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev posjetio je Hrvatsku sredinom travnja 2015. godine.

On je bio prvi šef države kojeg je u svojem mandatu primila predsjednica Grabar-Kitarović.

Tom prilikom potvrđeno je da Hrvatska i Bugarska imaju jako dobre političke odnose, bez otvorenih pitanja, te mnogo toga zajedničkog.

Predsjednik Plevnelijev i predsjednica Grabar-Kitarović podržali su euroatlanske integracije svih zemalja jugoistočne Europe i izrazili interes za jačanje suradnje u energetici i razvoju infrastrukture te ulasku u Schengen.

Bugarska je ušla u EU 2007. zajedno s Rumunjskom, no dvije zemlje još nisu članice schengenskog prostora iako već nekoliko godina ispunjavaju tehničke uvjete, jer se tome protive neke članice EU-a iz političkih razloga.

Od njih se očekuje da poboljšaju učinkovitost pravosuđa i borbu protiv korupcije, a u slučaju Bugarske i borbu protiv organiziranog kriminala, što Europska komisija prati u sklopu posebnog monitoringa (Mehanizam suradnje i verifikacije, CVM).

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obećao je da će monitoring biti ukinut do kraja njegova mandata 2019. ako Komisija i države članice budu zadovoljne postignutim napretkom. U zadnjem CVM izvješću iz siječnja ove godine Komisija još nije bila zadovoljna, posebice s Bugarskom.

Hrvati u Bugarskoj

U Bugarskoj živi oko 1500 ljudi hrvatskog podrijetla, po podacima Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Hrvati su u Bugarsku doselili u nekoliko navrata, a najviše ih je došlo iz Janjeva na Kosovu početkom 20. stoljeća. Kao trgovci i zlatari vidjeli su tada budućnost u Sofiji. U Šumenu, Sofiji i Plovdivu Hrvati se spominju još u 18. stoljeću.

Hrvati u Bugarskoj nemaju status priznate nacionalne manjine.

U Sofiji djeluje jedina hrvatska udruga, “Kulturno prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj”, osnovana 2005. godine. Udruga ima oko 35 članova, a organizira tečajeve hrvatskog jezika i razne proslave, kulturne i prosvjetne programe. U bugarskom parlamentu djeluje grupa bugarsko-hrvatskog prijateljstva koja je po broju članova jedna od najbrojnijih.

Zanimljivo je da u širem središtu Sofije jedna vrlo živa prometnica već dugo nosi naziv Ulica Josipa Jurja Strossmayera, a u rujnu 2006. u jednom od gradskih parkova podignut mu je i spomenik kao “velikom prijatelju bugarskog naroda“.

Na Sveučilištu “Svetog Klimenta Ohridskog” djeluje Katedra za južnoslavenske jezike na kojoj se uz hrvatski izučavaju i slovenski i srpski jezik. Također, i na sveučilištu “Pajsije Hilandarski” u Plovdivu omogućen je upis studija kroatistike.

Gospodarska suradnja

Gospodarska suradnja Hrvatske i Bugarske još nije zadovoljavajuća. Robna razmjena je od početka recesije smanjena, no zadnje dvije, tri godine bilježi se oporavak i hrvatskog izvoza u Bugarsku, kao i uvoza. Robna razmjena iznosila je 2015. 163,4 milijuna eura, a 2014. 138 milijuna.

Hrvatski izvoz u Bugarsku iznosio je 2015. 67,9 milijuna eura, a uvoz 95,5 milijuna.

Hrvatska najviše izvozi u Bugarsku gnojiva, šećer i neprerađeni duhan. Značajan je i izvoz osobnih vozila, poljoprivrednih strojeva, vojnog oružja, sjemena uljane repice, tiskarskih strojeva i lijekova.

Iz Bugarske Hrvatska najviše uvozi čokoladu i proizvode od kakaa, žensku odjeću i lijekove, zatim plosnate valjane proizvode od željeza i čelika, video igraće konzole i uređaje, kruh, kolače i druge pekarske proizvode, ovčje i kozje meso, plastičnu ambalažu, dijelove za željezničke ili tramvajske lokomotive i vagone, bakar i dr.

Bugarski i hrvatski gospodarstvenici zainteresirani su za jačanje suradnje u području energetike, prometne infrastrukture, turizma, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, vojne i prehrambene industrije te poljoprivrede.

Bugarska već godinama ima pozitivne stope BDP-a. Prošle godine bugarsko gospodarstvo poraslo je za 2,2 posto, a ove godine, po procjenama Europske komisije, očekuje se rast od 1,5 posto. Bugarski javni dug iznosio je prošle godine svega 28,2 posto. Bugarska rado ističe i visoku stopu iskorištenosti EU fondova od 80 posto.

Bugarska spada među najsiromašnije članice EU-a. Nezaposlenost iznosi 10,1 posto. Po podacima organizacije Caritas Europe za 2013., 21 posto Bugara izloženo je riziku od siromaštva, a 43 posto ih živi u teškoj materijalnoj oskudici. U siromaštvu živi 28,4 posto djece u Bugarskoj.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama: komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma obilježava se svake godine 23. kolovoza.

U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

U ovoj prigodi, dan prije, 17. kolovoza, u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru u 19.30 bit će predstavljena knjiga »Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj« autora biskupa Mile Bogovića.

Uz njega knjigu će predstaviti: povjesničar fra Robert Jolić i povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij u hercegovačkim biskupijama fra Miljenko Stojić.

Voditelj programa je Ante Bender, a Simfonijski orkestar Mostar svojim nastupom uveličat će ovaj događaj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

U subotu Maraton neretvanskih lađa

Objavljeno

na

Objavio

Maraton neretvanskih lađa održat će se u subotu po 21. prvi put u amaterskoj utrci starih plovila na 22,5 kilometara dugoj trasi od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu.

U utrci svake godine sudjeluje 30-ak lađarskih ekipa i tristotinjak veslača u plovilima koja su u povijesti imala ključnu prometno-ekonomsku ulogu za stanovnike neretvanskog kraja.

Maraton počinje u subotu u 17 sati ispod Lučkog mosta u Metkoviću odakle kreće utrka niz Neretve, i to od Metkovića, preko Kule Norinske, Krvavca, Opuzena, Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina, Čeveljuše, Stabline, pa do 22.580 metara udaljenog cilja u Pločama.

Pobjednik na dar dobiva veliki prijelazni Domagojev štit, kao i mali štit u trajno vlasništvo, a naslov brane Gusari iz Komina.

Cilj Maratona lađa je očuvanje i otrgnuće od zaborava i propadanja stare izvorne neretvanske lađe. Ono što je sinjska alka za Cetinsku krajinu, to je Maraton lađa za dolinu Neretve, ono što je gondola za Veneciju, to je lađa za Neretvane, vole se pohvaliti stanovnici toga kraja.

Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada 300-tinjak veslača i 30-ak lađa, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema cilju. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom.

Iako je pobjeda stvar prestiža, sudionici ističu kako im ona nije najvažnija, već hrabrost i želja za održavanjem tradicije, te podsjećanje na život predaka.

Naime, neretvanska je lađa stoljećima bila glavno prijevozno sredstvo, stoga se od 1998. svake godine održava amaterska utrka ovih tradicionalnih lađa.

Lađe moraju biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s utvrđenim brojem i dimenzijama rebara, a trup lađe mora biti od drveta s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicionalnog obila kao i kormilo.

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja, dozvoljena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12 a maksimalno 18 natjecatelja. Na maratonu sudjeluju i muške i ženske posade.

Najviše je na maratonu sudjelovalo 41 ekipa, 2013.godine.

Maraton tradicionalno održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, organizira ga Udruga lađara Neretve.

Organizatori ističu i da se maraton neretvanskih lađa tijekom proteklih 20 godina profilirao u najmasovnije i najgledanije amatersko natjecanje Hrvatske .

U Metkoviću se tom prigodom obično okupi i velik broj političara.

Neretvanska lađa – tradicionalno prijevozno sredstvo u dolini Neretve

Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina, lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, mogu prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone.

Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe za prijevoz proizvoda cijelom dolinom do tržnica uz rijeku Neretvu, ali se u današnje vrijeme lađa sve manje pokreće veslanjem, te se uglavnom njome upravlja izvanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.

Neretvanska lađa u dnu je duga 3,40 do 4,10 metara, a u vrhu oko 8 metara. Sredina lađe je proširena za teret do 3,4 metra. Sa strana je visoka od 0,80 do 1,5 metra, a bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara.

U prošlosti, prije motorizacije, služila je u najraznovrsnije svrhe – prijevoz ljudi, životinja, poljoprivrednih proizvoda, pijeska, drva, a  lađama se išlo i u lov na jegulje.  Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana, a koristila se tijekom cijele godine.

Vijek trajanja lađe je vrlo dug,  pa je boljim čuvanjem lađa mogla dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.

S obzirom da je tijekom godina bilo pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara je dala izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona.

Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari