Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Švedski model zadržavanja mladih mogao bi se primijeniti na Hrvatsku

Objavljeno

na

EU se mora snažnije angažirati u jugoistočnoj Europi kako bi se dovršile euroatlantske integracije regionalnih zemalja, a na mjesto Unije ne bi uskočile neke druge države, suglasili su se u utorak u Stockholmu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i švedski premijer Stefan Lofven.

“Razgovarali smo o zabrinjavajućem razvoju događaja u jugoistočnoj Europi i dogovorili da EU treba igrati značajniju ulogu u regiji”, rekao je Lofven na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.

Predsjednica, koja boravi u državnom posjetu Švedskoj, smatra da je susjedstvo pogođeno zamorom EU-a od proširenja i zamorom reformama ljudi koji ondje žive.

“Unatoč Brexitu EU se mora više angažirati, a ljude ohrabriti na reforme”, rekla je Grabar-Kitarović. “Ako se politički i gospodarski ne uključi, prazninu će popuniti druge zemlje”, upozorila je.

Stari etnički sukobi, islamistička radikalizacija i utjecaj trećih zemalja poput Rusije i Turske destabilizirali su ove i prošle godine jugoistočnu Europu koja je ispala iz fokusa Unije, zaokupljene Brexitom, rastom populizma i izborima u nekoliko država članica.

“Moramo učiniti sve da te zemlje osjete da su dio europskog plana”, rekao je Lofven, a Grabar-Kitarović ponovila da je puna integracija tih država u EU i NATO “preduvjet mira i stabilnosti u JI Europi”.

Dvoje dužnosnika razgovarali su i o stanju u EU, migracijama i bilateralnim odnosima uspostavljenima prije 25 godina nakon što je Hrvatska proglasila samostalnost od bivše Jugoslavije.

Dugo zanemarene političke i gospodarske odnose s tom bogatom i naprednom skandinavskom zemljom Hrvatska sada želi obnoviti, a ne samo održavati veze u okviru europskih institucija.

Četiri godine nakon što je švedski kraljevski par bio u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je u utorak bila u uzvratnom posjetu kralju Gustafu XVI. i kraljici Silviji, a kasnije će se susresti i s predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom.

Zagreb je osobito zainteresiran za jačanje suradnje u IT-u i visokim tehnologijama sa Švedskom, europskom predvodnicom u inovacijama.

Predsjednica je zbog toga obišla švedsku tvrtku Ericsson, svjetskog tehnološkog diva i vlasnika najuspješnije hrvatske IT tvrtke Ericsson Nikola Tesla koja zapošljava 3000ljudi, uglavnom mladih stručnjaka.

Rekla je da bi se švedski model zadržavanja mladih mogao primijeniti na Hrvatsku, suočenu s negativnim demografskim trendovima i odlaskom mladih ljudi radi boljeg života u inozemstvu.

Ona je u ponedjeljak navečer, na susretu s iseljenim Hrvatima u Stockholmu, rekla da su i oni potrebni domovini “koja stari i umire”, ali je na vlastima u Zagrebu da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u Švedskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

DUGE CIJEVI NA ULICAMA: Uhićena trojica organizatora brutalnog ubojstva u Omišu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Trojicu muškaraca uhitila je u četvrtak ujutro policija na području Šibenika i Omiša zbog sumnje da su 9. studenoga sudjelovali u ubojstvu 38-godišnjeg Karmelina Fistanića u Omišu, kada mu je ubojica, dok je s djevojkom sjedio u automobilu, prišao motociklom i kroz prozor mu ispalio više hitaca u glavu.

Glasnogovornica MUP-a Marina Mandić izvijestila je da su pripadnici interventne specijalne i kriminalističke policije oko 7 sati ujutro u koordiniranoj akciji uhitili trojicu hrvatskih državljana koji se dovode u vezu s ubojstvom 38-godišnjaka, koje je počinjeno u Omišu.

Jedan, 47-godišnjak, uhićen je u Šibeniku, a 34-godišnjak i 46-godišnjak su uhićeni na području Omiša.

Naime, 9. studenoga je na Jadranskoj magistrali u Omišu ubijen 38-godišnji Karmelin Fistanić dok je sjedio u parkiranim vozilu sa svojom djevojkom, kada mu je nepoznati motociklist u glavu ispalio više hitaca .

Slobodna Dalmacija neslužbeno navodi kako su u Omišu uhićeni Jerko Pirić, za kojeg se smatra da je naručio ubojstvo Fistanića koji je bio njegov bivši poslovni partner, te Vlado Zolota koji je navodno pomogao organizirati likvidaciju.

Piše i da je policija uspjela doći do informacija koje su ih dovele do odbačenog skutera za kojeg je utvrđeno da je u kolovozu ukraden u Splitu, a na kojemu su vještačenjem navodno pronađeni tragovi DNK ubijenog Fistanića.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nakon Tuđmanove smrti: Iako su imali oznaku tajnosti, Mesić Haagu predao 666 transkripata

Objavljeno

na

Objavio

Kad su tri povjerenstva uredno popisala i pohranila dokumente koji su ostali iza prvoga predsjednika, činilo se da je priča s Tuđmanovim transkriptima završena barem na neko vrijeme.

No ona je tek počinjala jer je na scenu stupio novi predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je “Tuđmanov režim” počeo sustavno optuživati za gospodarski kriminal, ratne zločine, etničko čišćenje i za pokušaj pripajanja dijelova Bosne i Hercegovine.

Da bi “senzibilizirao hrvatsku javnost”, njegovi savjetnici dobili su zadatak da uđu u arhiv prvoga predsjednika, izdvoje sve dokumente koje bi se moglo smatrati kompromitirajućima za hrvatsku politiku do 2000. godine te da ih dostave odabranim medijima.

Tako je počelo selektivno curenje transkripata, a Mesićeva glasnogovornica govorila je kako će se to činiti “sve dok se kriminalci ne procesuiraju”. Nakon objave u medijima, dokumenti – iako klasificirani kao državna tajna – počeli su odlaziti u Haag, a Haaško tužiteljstvo uskoro će svoje optužnice protiv generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka potkrijepiti upravo Tuđmanovim transkriptima, kao glavnim dokazom za postojanje “zajedničkog zločinačkog pothvata”.

Koliko je transkripata završilo u Haagu? Službenog podatka o tome nema, no prema pisanju medija kojima je Mesić “dilao” dokumente (pa bi mogli biti pouzdani), iz Ureda predsjednika haaškim je istražiteljima predano 8.000 stranica izvještajnih dokumenata i 4.000 stranica transkripata. Svi ti dokumenti, dakako s oznakom tajnosti, zaobišli su Vladin ured za suradnju s Haagom i propisanu proceduru predaje službenih dokumenata tužiteljstvu, piše Večernji list.

Nešto više svjetla u razmjere nekontrolirane predaje dokumenata Haagu unio je profesor na Yaleu William Tomljanovic, koji je 18. siječnja 2006. svjedočio na haaškom suđenju glavnom uredniku Hrvatskog lista Ivici Marijačiću i suradniku toga tjednika Markici Rebiću, koje se teretilo da su objavili tajni iskaz zaštićenog svjedoka.

Kako je Tomljanovic obavljao poslove haaškog istražitelja, raspolagao je vrlo pouzdanim informacijama o transkriptima. Većina tih dokumenata, rekao je, Haagu je bila dostupna već u travnju 2000., a on je često odlazio u Ured predsjednika kako bi ih pregledao. Počeo ih je pregledati u svibnju 2000., tražio je dodatne transkripte i oko godinu dana radio na katalogiziranju kolekcije transkripata koju su dobili iz Mesićeva ureda.

z njegova odgovora sucu doznajemo da je Ured predsjednika Mesića dostavio Haaškom tužiteljstvu “točno 666” transkripata, koje je Tomljanovic “osobno sve analizirao”. Također izjavljuje da je već sredinom 2000. raspolagao i velikom kolekcijom dokumenata HVO-a. Dovedena pred gotov čin, Vlada Ivice Račana deklasificirala je većinu dokumenata koje je tražilo Haaško tužiteljstvo, no nezadovoljna curenjem dokumenata, odlučila je 11. siječnja 2001. da se arhiva predsjednika Tuđmana pohrani u Hrvatskom državnom arhivu (HDA).

Premda je odluka stupila na snagu odmah, Mesić je dokumentaciju predao tek nekoliko godina poslije. HDA počeo ju je preuzimati 31. ožujka 2005., a primopredaja se otegnula sve do siječnja 2006. godine. Sve to vrijeme bila je na raspolaganju Mesiću i njegovim savjetnicima te su je i dalje koristili za kriminalizaciju Tuđmanove politike.

Slučajno ili ne, Državnom arhivu konačno su je predali kad su u Haagu podignute posljednje optužnice protiv hrvatskih generala. Koliko su dokumenata i pod kojim uvjetima Banski dvori i Pantovčak predali haaškom tužiteljstvu, teško je i pretpostaviti. Osobito je nepoznanica koji su sve dokumenti završili u rukama Carle del Ponte. Vlada je u ožujku 2003. izvijestila Sabor da je “od travnja 2000. dostavila Haaškom sudu one dokumente koji se odnose na zločine nad Hrvatima počinjene tijekom agresije na Hrvatsku, na rat u BiH te na operacije Medački džep, Bljesak i Oluja.

Dostavljeni su i transkripti razgovora o tim događajima, vođenih u Uredu predsjednika Republike Franje Tuđmana. Sa svih dokumenata prethodno je skinuta oznaka tajnosti”. U vezi s ratom u BiH, predala je dokumente HVO-a, HIS-a, SIS-a i MORH-a, među kojima su vojne zapovijedi i izvješća raznih vojnih postrojbi, popisi Vojske Republike Srpske, osobni dosjei te zapisnici o obavijesnim i presretanim razgovorima. Istražiteljima Haaškog suda omogućen je i pristup u HDA, u kojem su 2000. pohranjeni dokumenti o ratnim operacijama u BiH. Što je s transkriptima danas? I dalje su pohranjeni u Državnom arhivu, i dalje su klasificirani kao državna tajna i do njih se može jedino uz dopuštenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

 

Zbog čega su od izbora 2000. stvari u Hrvatskoj otišle pogrješnim putem?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari