Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Trebamo rast koji bi osjetili građani, najmanje 5 posto

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je u srijedu da Hrvatska treba gospodarski rast od najmanje pet posto, kako bi građani osjetili povećanje standarda.

Na savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2020. godini, u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista na kojemu je govorila o ključnim izazovima i preduvjetima ekonomskog razvoja Hrvatske, predsjednica je ustvrdila kako je pozitivnih elemenata sve više jer gospodarstvo raste kao i plaće i zaposlenost, a Hrvatska se uspinje na ljestvicama konkurentnosti, uz pozitivne pokazatelje kretanja javnog i inozemnog duga.

No, po njezinoj ocjeni Hrvatska treba rast od pet posto da bi građani to osjetili na svome standardu.

“Trebamo gospodarski rast od najmanje pet posto na godinu i tek tada ćemo osjetiti stvarno poboljšanje standarda. Sada rastemo, ali smo i dalje preosjetljivi na vanjske nestabilnosti, ali će se taj rast usporavati na dva posto jer temelje za snažniji rast još nismo postavili. Neki dijelovi države još drastično zaostaju, a uz to, iako rastemo, zemlje s kojima se uspoređujemo rastu još brže”, rekla je predsjednica

Kazala je da se sve to nepovoljno održava na demografske promjene, te da treba stvoriti uvjete za trajno poboljšanje života, racionalizirati i digitalizirati državnu upravu te da javna uprava mora biti potpora, a ne zapreka inovativnom gospodarstvu.

Kao uvjete ubrzana rasta navela je i nultu toleranciju prema korupciji, temeljitu reformu državne administracije i pravosuđa i lakše provođenje inovacija.

“Moramo povećati razinu zaposlenosti, modernizirati uvjete rada, smanjiti iseljavanje i manjak kvalificirane radne snage”, dodala je.

“Neka se radna mjesta stvaraju za našu radnu snagu, a za ona za koje se na našem tržištu ne može naći radnik, moramo se selektivno okrenuti drugim tržištima”, smatra predsjednica.

Drži da “iz života naših ljudi treba izbaciti pojmove minimalne plaće ili dječjeg doplatka”, a struktura gospodarstva se mora preoblikovati tako da socijalni kriteriji više ne caruju.

“Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto”, istaknula je predsjednica.

Hrvatska mora postati mjesto za nova ulaganja, kazala je i u tom smislu pozdravila smanjenje poreznih rasterećenja kao i dosadašnje rezultate porezne reforme.

Smatra da investitorima treba zajamčiti pravnu sigurnost ulaganja te da su neizvjesnost propisa i zaostalost predmeta na sudovima postali preveliki uteg razvoju.

Po njezinim riječima, treba značajno ojačati mirovinski i zdravstveni sustav te se jače zalagati za građane s ispodprosječim primanjima te umirovljenicima.

Navela je da je važna i potpora gospodarske diplomacije izvozu i privlačenju investicija, ali da je ona možda najbolji primjer nesustavnog pristupa ključnim aktivnostima u našoj državi.

Jurčić: Stagniramo, bez rješenja za otvaranje radnih mjesta

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić rekao je da Hrvatska ostvaruje političke uspjehe u Europi, ali da su konačni rezultati to kako ljudi žive i žele li živjeti u Hrvatskoj. Hrvatska ipak stagnira u Europi, naglasio je, ističući da nemamo rješenja kako kreirati radna mjesta i naći dodatnu radnu snagu, imamo manjak kapaciteta i radnika, a značajno je i iseljavanje.

Nepostojanje industrijske politike, nedostatak analize tečajne politike i nedostatak analize mirovinske politike drugog mirovinskog stupa nas drže u situaciji u kojoj jesmo, zaključio je Ljubo Jurčić.

Ćorić: Daleko smo bolji nego 2015.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je po smanjenju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih ekonomija.

“Naš kreditni rejting ponovno je podignut na investicijsku razinu, Hrvatska je u društvu najboljih, smanjen je porez na dobit, povećan osobni odbitak, smanjen je PDV na niz proizvoda i usluga, porezi na nasljedstvo i darove…”, rekao je.

Ćorić je naveo da je u srpnju bilo 1,5 milijuna zaposlenih, najviše u zadnjih 28 godina, da je prosječna plaća u tri godine rasla pet posto, rasle su i minimalne plaće, kao i osnovica za izračun plaća javnih službenika, a povećane su i mirovine.

“Hrvatska je danas miljama daleko od Hrvatske u 2015., to su brojke koje se mogu provjeriti”, naglasio je, dodavši da se svakako može razmatrati može li koliko bolje.

Smatra da će 2020. po gospodarskom rastu biti bolja od prethodne godine.

“Brojke daju podlogu optimizmu i to nam treba u 2020., ne zato jer je to godina parlamentarnih izbora nego jer Hrvatska s obzirom na svoje resurse može bolje”, rekao je Ćorić..

Trodnevno savjetovanje ekonomista organizira Hrvatsko društvo ekonomista, a prvog dana popodne, nakon stanke, o monetarnoj politici u uvjetima globalnog usporavanja i jačanja negativnih rizika govorit će guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari