Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transpatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Najsmrtonosniji požar u povijesti Kalifornije i dalje se širi i guta sve pred sobom

Objavljeno

na

Objavio

Grad Paradise je doslovce zbrisan sa zemljovida i pruža sliku sudnjeg dana

Tisuće vatrogasaca i dalje se u ponedjeljak bore s najgorim požarom u povijesti Kalifornije koji je već odnio 29 života i daleko je od toga da je obuzdan, a više od 200 osoba smatra se nestalima.

U nedjelju je na putanji “Camp Firea” pronađeno šest tijela, čime je taj požar koji se širi od četvrtka sjeverno od Sacramanta, najsmrtonosniji u povijesti te države, nakon “Griffith Park Firea” 1933. godine.

Šerif okruga Butte Kory Honea je objasnio da traje jako teška potraga za tijelima te da vlasti i dalje nemaju vijesti o 228 osoba.

“Ima toliko zgarišta u nekim područjima da je jako teško odrediti mogu li tamo biti tijela”, rekao je o vatri koja je već razorila više od 45.000 hektara i oko 6453 kuća.

Jaki vjetrovi sa sjeveroistoka puhali su ponedjeljak ujutro u regiji, gdje je 4500 vatrogasaca radilo na temperaturi do 20 stupnjeva predviđenih tijekom dana i bez kapi kiše do kraja mjeseca.

Vatrogasce sa svih strana Sjedinjenih Država prate antropolozi i laboratorij DNK analize za identifikaciju tijela, od kojih ponekad ostaju samo dijelići kostiju.

U ponedjeljak ujutro Camp Fire je bio tek 25 posto pod kontrolom, ali njegova površina je smanjena na 4500 hektara. Vjetar komplicira zadatak vatrogasaca koji se bore s drugim požarom, “Woolsey Fire” u zapadnom predgrađu Los Angelesa, blizu Malibua.

U ponedjeljak ujutro opasni vjetrovi Santa Ana, vrući i suhi koji dolaze s kontinenta puhali su brže od 50 km/h po žeravici koja je već progutala 37.000 hektara.

Prema posljednjim podacima kalifornijske vatrogasne agencije CalFire “Woolsey Fire” koji je odnio dva života, u ponedjeljak je bio tek 20 posto pod kontrolom.

Više od 250.000 ljudi je dobilo nalog za evakuaciju iz domova u regiji blizu Sacramenta, Malibua i okolice.

U ta dva slučaja, točni uzroci izbijanja požara još nisu utvrđeni.

Treći požar “Hill Fire” u okrugu Ventura, sjeverozapadno od Los Angelesa i Malibua je u ponedjeljak bio 75 posto pod kontrolom.

Zbog tog požara su evakuirani stanovnici Thousand Oaksa gdje je jedan marinac u petak navečer otvorio vatru u jednom bar i ubio 12 osoba nakon čega je počinio samoubojstvo.

U Malibuu će škole ostati zatvorene najmanje do 19. studenoga.

U subotu je Donald Trump u tweetu kritizirao loše upravljanje šumama, a tu je optužbu šef sindikata kalifornijskih vatrogasaca Brian Rice ocijenio “opasno lošom”. U ponedjeljak ujutro on je zahvalio vatrogascima i hitnim službama.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Juncker: Zemlje koje su se povukle iz Globalnog kompatka o migracijama ne bi to učinile da su ga pročitale

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Europska komisija je u ponedjeljak ustvrdila da one zemlje koje ne prihvaćaju Globalni kompakt o migracijama ne znaju njegov sadržaj jer “to ne bi učinile da su ga pročitale”.

Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas je odgovarajući na upit novinara da komentira rastući broj zemalja članica koje ne prihvaćaju Globalni kompakt, tzv. Marakešku deklaraciju, citirao je predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera koji je u Berlinu izjavio da “one zemlje koje su napustile kompakt ne bi to učinile da su ga pročitale”.

Globalni kompakt odobrile su u srpnju sve članice UN-a osim Sjedinjenih Država, koja su se povukle prošle godine. Sastavljen je nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata.

Međutim, desničarske vlade u Mađarskoj i Austriji priopćile su da neće potvrditi konačni dokument na svečanosti u marokanskome gradu Marakešu u prosincu zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.

Nakon toga Mađarskoj i Austriji pridružile su se Poljska, Češka i Bugarska.
I u Hrvatskoj je taj dokument izazvao prijepore na relaciji između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i vlade.

(Hina)

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari