Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transpatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Australija: Konzervativna koalicija osigurala većinu u parlamentu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Australska konzervativna koalicija osigurala je u ponedjeljak većinu u parlamentu nakon iznenadne pobjede na izborima, što će omogućiti premijeru Scottu Morrisonu da nastavi sa svojom zakonodavnom agendom i bez podrške nezavisnih zastupnika, prenosi Reuters.

Australsko izborno povjerenstvo (AEC) poručilo je kako Morrisonova koalicija ima 76 mjesta u parlamentu, od njih ukupno 151.

Nakon duge i žestoke izborne utrke, Morrison je poručio kako je Australcima dosta politikanstva.

“Rekli su svoje, odlučili su. Sada očekuju od nas da nastavimo kako bi oni mogli nastaviti sa svojim životima”, rekao je Morrison za 2GB Radio u Sydneyu. “To su poručili tihi Australci, i ja ću to poštivati”, dodao je Morrison.

Konzervativna koalicija na čelu s premijerom na odlasku Scottom Morrisonom u subotu je iznenadila odnijevši pobjedu na parlamentarnim izborima te je prisilila čelnika laburista Billa Shortena, kojega su smatrali favoritom, da prizna poraz.

Jedna od prvih Morrisonovih zadaća nakon što preuzme vladu bit će promjena ministara, jer neki od njih odlaze u mirovinu. Promjenu ministara mnogi će pomno pratiti zbog znakova o promjeni političkog smjera.

“Preustroj kabineta pokazat će planira li povući poteze oko primjerice klimatskih promjena”, rekao je profesor političkih znanosti na Sveučilištu Sydney, Rodney Tiffen.

“Veliki znak biti će promjena ministara okoliša i energije. Ako ih zamijeni onima koji pozivaju na snažnije poteze, to će biti znak”, dodao je profesor Tiffen.

Australija je u zadnjih 12 godina imala šestero premijera, jer nitko od njih zbog unutarstranačkih previranja nije izdržao do kraja mandata. Ovaj put Australci se nadaju da će biti drugačije.

Liberalni premijer John Howard bio je posljednji premijer koji je izdržao do kraja svojeg mandata 2007. Od tada ih je zemlja promijenila šestero.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump: Ako se Iran želi tući, bit će to kraj Irana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: BBC

Američki predsjednik Donald Trump je u nedjelju zaprijetio Iranu uništenjem ako napadne američke interese.

“Ako se Iran želi tući, bit će to službeno kraj Irana. Više se nikad neće prijetiti Sjedinjenim Državama”, objavio je Trump na Twitteru.

Napetost između Washingtona i Teherana je naglo porasla kad je SAD objavio da u Perzijski zaljev šalje nosač zrakoplova Abraham Lincoln i bombardere B-52, opravdavajući taj potez iranskom “prijetnjom”.

No iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif u subotu je izjavio da je mogućnost novog rata u regiji neznatna. Na završetku posjeta Kini Zarif je rekao da je “siguran (…) da neće biti rata jer niti mi želimo sukob niti se itko u regiji zavarava da je kadar suprotstaviti se Iranu”, izvijestila je službena agencija Irna.

Američko-iranske veze su na najnižoj razini otkad se predsjednik Trump prije godinu dana odlučio povući iz međunarodnog ugovora potpisanog 2015. o ograničavanju iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija Teheranu i otkad je u studenom 2018. ponovo uveo gospodarske sankcije Iranu.

(Hina)

 

Saudijska Arabija: Želimo spriječiti rat, no sad je odgovornost na Iranu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari