Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transpatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lavrov optužio Washington za pokušaj državnog udara u Venezueli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u ponedjeljak Sjedinjene Države da pokušavaju organizirati “državni udar” radi svrgavanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, ne rekavši ništa o dolasku ruskih vojnika u Caracas, koji je kritizirao Washington.

U razgovoru s američkim kolegom Mikeom Pompeom, Sergej Lavrov je “istaknuo da Washington pokušajem organiziranja državnog udara u Venezueli i prijetnjama njezinoj zakonitoj vladi krši UN-ovu povelju i otvoreno se miješa u unutarnje stvari suverene države”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Američki State Department je nešto ranije izvijestio da je Pompeo u tom razgovoru upozorio Lavrova da SAD neće ostati “prekriženih ruku” bude li Rusija i dalje “pojačavala napetost u Venezueli”.

“Neprestani upadi ruskog vojnog osoblja radi pomaganja nelegitimnom režimu Nicolasa Madura u Venezueli mogli bi produljiti patnju venezuelskog naroda”, rekao je isti izvor.

Letjelica u bojama Rusije bila je u nedjelju parkirana na stazi u međunarodnoj zračnoj luci u Caracasu, objavio je France Presse.

Nije pruženo nikakvo službeno objašnjenje, ali je javna novinska agencija Sputnjik dodala da je riječ o “Antonovu An-124 i o putničkom zrakoplovu tipa Iljušin Il-62” za prijevoz “skupina državnih službenika u okviru vojno-tehničke suradnje” dviju zemalja.

Dvije letjelice su dovezle “99 vojnika i 35 tona opreme”, piše Sputnjik.

Dva mjeseca nakon 23. siječnja kada se Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom, Venezuela je još zahvaćena najgorom krizom u njezinoj povijesti, s gospodarstvom koje usporava, valutom koja strmoglavo gubi vrijednost i nestašici koja pogađa sve sektore.

Nicolas Maduro pak ističe potporu Rusije i Kine, glavnih vjerovnika zemlje, koje se sustavno zauzimaju za njega u međunarodnim tijelima kao što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

(Hina)

 

Ruski zrakoplovi s vojnicima sletjeli u Venezuelu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump potpisao uredbu kojom se Golanska visoravan proglašava izraelskim teritorijem

Objavljeno

na

Objavio

golanska visoravan
Foto: AFP

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u ponedjeljak uredbu kojom se Golanska visoravan proglašava izraelskim teritorijem, što je poticaj izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu uoči izbora, u vrijeme kada se njegov politički protivnik profilira u bolju alternativu.

Tijekom posjeta Netanyahua Bijeloj kući, Trump je potpisao uredbu kojom SAD službeno priznaje Golansku visoravan kao izraelski teritorij, što je dramatičan zaokret od desetljeća američke politike.

Izrael je osvojio Golansku visoravan u Šestodnevnom ratu 1967., a do tada je bila sirijski posjed.

Američko priznanje Golana kao izraelskog teritorija dosad je najsnažnija gesta Trumpove pomoći Netanyahuu uoči izbora 9. travnja.

Nakon potpisivanja dokumenta, Trump je Netanyahuu darovao kemijsku olovku uz riječi: “Ovo dajte narodu Izraela”.

Netanyahu je pozdravio Trumpov potez i rekao da Izrael nikada nije imao boljeg prijatelja.

“Baš kao što je Izrael uspravno stajao 1967., kao što je uspravno stajao 1973., Izrael tako stoji i danas. Pravda je na našoj strani i nikad nećemo odustati”, rekao je Netanyahu.

“Stojimo uz Izrael jer njegova stvar je i naša stvar, njegove vrijednosti su i naše vrijednosti, i njegova borba je naša borba”, rekao je potpredsjednik Mike Pence.

Sirijsko je ministarstvo vanjskih poslova nazvalo američku odluku napadom na suverenitet i teritorijalni integritet Sirije.

UN smatra Golansku visoravan okupiranim teritorijem.

Netanyahu skratio posjet SAD-u zbog napada iz Gaze

Izraelski je premijer stigao u Washington u nedjelju u posjet koji je inicijalno trebao trajati četiri dana ali je skratio posjet zbog napada iz Gaze na kuću u blizini Tel Aviva.

Netanyahu je u Bijeloj kući rekao da Izrael upravo snažno odgovara na taj napad. “U trenutku dok razgovaramo.. Izrael upravo silom odgovara na tu slijepu agresiju. Imam jednostavnu poruku za neprijatelje Izraela: Radimo ono što se mora učiniti kako bismo obranili naš narod i našu državu”, rekao je u Bijeloj kući.

Trump mu je poručio da Sjedinjene Države priznaju Izraelu pravo na obranu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari