Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović u Davosu: Inicijativa triju mora važna za Hrvatsku

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu u Davosu da je Inicijativa triju mora – kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i EU-u – važna za Hrvatsku, te je pozvala svog nasljednika Zorana Milanovića da podrži hrvatsko sudjelovanje.

Grabar-Kitarović je u Davosu sudjelovala na panelu pod nazivom “Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe”, koji su na marginama Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) organizirali Atlantic Council, Goldman Sachs i najveća poljska osiguravateljska grupacija PZU. U svom je govoru na panelu predstavila Inicijativu triju mora koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom.

“Inicijativa triju mora definitivno, ne samo da ima perspektivu, nego se gleda kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i Europskoj uniji općenito”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za hrvatske medije.

“Riječ je o inicijativi koja mora osnažiti ovaj dio Europske unije i koja mora omogućiti jednake životne uvjete za naše državljane kao što ih imaju u nekim drugim državama Europe”, kazala je hrvatska predsjednica.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o upitnoj podršci Inicijativi triju mora novoizabranog hrvatskog predsjednika Milanovića, Grabar-Kitarović je kazala da je to njegova odluka, ali bi mu ona preporučila da podrži inicijativu.

“Što se tiče novog predsjednika, to je njegova odluka hoće li sudjelovati ili ne. Ja bih mu preporučila da svakako sudjeluje. Međutim, vjerujem da se Hrvatska neće povući iz inicijative, jer ova inicijativa nije samo na predsjedničkoj razini nego na mnogim drugim razinama, kako predsjednika vlade, resornih ministarstava, do samog biznisa”, kazala je.

Na panelu u Davosu uz Grabar-Kitarović sudjelovali su i poljski predsjednik Duda, te predsjednik Latvije Egils Levits.

Hrvatska je predsjednica u svom govoru rekla da je Europska unija još uvijek zajednica velikih razvojnih razlika između sjevera i juga, istoka i zapada, te da korijene takvom stanju nalazimo u okolnostima u kojima su se tijekom nekoliko desetljeća 20. stoljeća nalazile zemlje srednje Europe.

“One su u tom razdoblju bile onemogućene ili usporene u razvoju svojih potencijala i odvojene od modernih europskih gospodarskih i političkih demokratskih trendova”, navela je Grabar-Kitarović, istaknuvši kako su posljedice takvih prilika najizraženije u nedostatku infrastrukturnih mreža u energetici, transportu i telekomunikacijama, odnosno u područjima koja su temelj rasta i razvoja Europe.

Istaknula je kako Inicijativa triju mora kroz svoja tri glavna stupa – transport, energetiku i digitalizaciju – ima za cilj svladati neujednačen razvoj Europe i pridonijeti koheziji EU-a.

Naglasivši da je Inicijativa u svojoj srži usmjerena na boljitak cijele Europske unije, Grabar-Kitarović je kazala kako se to posebno odnosi na njezinu energetsku neovisnost i sigurnost, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te ukupnu otpornost Europske unije na globalnoj razini naspram različitih izazova s kojima se suočavamo.

“Naposljetku, razvoj i blagostanje država srednje Europe nužno će se blagotvorno odraziti i na politički život jer će ojačati međusobnu suradnju srednjoeuropskih nacija i usmjeriti ih ka većoj gospodarskoj, kulturnoj i svakoj drugoj koheziji”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Nadalje, kazala je kako je srednja Europa jedna od najbrže rastućih regija u Europskoj uniji, te izrazila uvjerenje da će, zahvaljujući svojim ciljevima, stalnim razvojem i rezultatima projekata sa sastanaka na vrhu u Dubrovniku, Varšavi, Bukureštu i Ljubljani, Inicijativa triju mora još više potaknuti taj uspjeh.

Dodala je kako sudjelovanje Sjedinjenih Država i Njemačke kao partnerskih zemalja Inicijative te podrška predsjednika Europske komisije, ali i financijskih institucija Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Svjetske banke, potvrđuju predanost svih uključenih čimbenika gospodarskom razvoju srednje Europe u cilju ostvarivanja realne konvergencije gospodarstava zemalja Inicijative prema europskom Zapadu.

“Pored političkih izazova koji prijete jedinstvu Europske unije, u ovom se trenutku srednja Europa može smatrati uporištem europske ideje – o tome kako kohezija, konsolidacija, blagostanje i potpuno integrirano i funkcionalno unutarnje tržište čine Europsku uniju otpornijom na globalnoj razini”, rekla je Grabar-Kitarović na panelu u Davosu.

Grabar-Kitarović je također kazala da Hrvatskoj, kao članici Europske unije, ostaje ispuniti još dva cilja, ući u eurozonu i postati dio šengenskog prostora.

“Hrvatskoj je cilj ući u Europski tečajni mehanizam u prvoj polovini godine, kada predsjedamo Vijećem Europske unije, a postati dijelom šengenskog prostora od velike je važnosti za sigurnost ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije”, istaknula je.

Hrvatska predsjednica iz Davosa je otputovala u Jeruzalem gdje će u Yad Vashemu sudjelovati na Svjetskom forumu o holokaustu. Među sudionicima u Yad Vashemu najavljeni su i predsjednici Francuske i Rusije, Emmanuel Macron i Vladimir Putin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nabava oružja ima veliku simboliku

Objavljeno

na

Objavio

FAZ: Trump s Indijom sklopio ugovore o prodaji oružja, ali ne i trgovinski sporazum

Donald Trump je prilikom svog prvog posjeta Delhiju ugovorio s premijerom Nerendrom Modijem nabavu oružja u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara.

Iako to nije veliki iznos, on donosi dvostruku korist: s jedne strane, ta će nabava donekle umanjiti suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci Indije, a s druge strane omogućit će užu suradnju između dviju zemalja u Indijskom oceanu, čime Trump želi obuzdati Kinu.

Ipak, dvije zemlje nisu uspjele sklopiti trgovinski sporazum, što se i očekivalo. Trump je Indiju zbog njene protekcionističke politike u više navrata nazvao „kraljicom carina“.

U utorak on je prigovorio Indijcima da imaju najviše carine u svijetu. Dvije vlade dosada se nisu uspjele postići dogovor da SAD ukine carine na čelik i aluminij, a Indija na motore Harley-Davidson.

Modi je izjavio: „Naši ministri trgovine vodili su dobre razgovore. Dogovorili smo se da ćemo tim trgovinskim pregovorima dati novi pravni okvir. Osim toga, dogovorili smo otvorene pregovore o velikom trgovinskom sporazumu. “

Kada će ti pregovori započeti i koji će biti njihov cilj, Modi nije rekao. Američki povjerenik za trgovinu Indiju je posjetio prije Trumpa. „Američkoindijsko partnerstvo danas je sasvim sigurno jače nego ikada prije”, rekao je sada Trump.

Odraz tog partnerstva u prvom su redu ugovori o nabavi naoružanja. Indijci, koji su tradicionalno 60 posto svog arsenala oružja nabavljali od Rusije, sada kupuju među ostalim, helikoptere Apache i MH-60-Romeo.

Ipak, pri pomnom promatranju može se utvrditi da su posrijedi tek simbolične količine: ovaj put Indija je naručila 6 helikoptera Apache, nakon što je 2015. naručila 22 helikoptera Boeing.

Pod vodstvom Japanaca Amerikanci i Australci pokušavali su proteklih godina potaknuti Indiju na angažman u “Quadu” savezu četiriju demokracija u toj regiji koji neizravno, pruža otpor kineskoj ekspanzivnoj vanjskoj politici.

New Delhi, međutim oklijeva jer uviđa, posebno zbog svoje kopnene granice s Kinom, da bi mu bilo pametnije težiti nagodbi s Pekingom, negoli konfrontaciji.

Ne spominjući Kinu izravno, Trump je izjavio da se „demokratska Indija“ suočava s „jednom nacijom koja svoju moć osigurava prisiljavanjem, zastrašivanjem i agresijom“.

Ideja o slobodi nadvila se i nad uvođenje 5Gmreže. Tako je Trump, koji se žestoko protivi tome da kineski Huawei bude jedan od isporučitelja za uvođenje 5G mreže, pridobio je i Modija: „Tijekom sastanka razgovarali smo i o važnosti sigurne 5G mreže te utvrdili da je nužno tehnologiju budućnosti pretvorili u instrument za postizanje slobode, napretka i blagostanja”. Indija je, inače izložena kritikama jer za vrijeme nemira isključuje internetske i mobilne mreže.

Frankfurter Allgemeine Zeitung

Trump u Indiji dogovorio prodaju vojne opreme za tri milijarde dolara, uključujući jurišne helikoptere

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Drugi dan prosvjeda: Mještani Lezbosa prosvjeduju protiv novog centra za migrante

Objavljeno

na

Objavio

Policajci na grčkom otoku Lezbosu upotrijebili su u srijedu suzavac da rastjeraju stotine ljudi koji su prosvjedovali protiv izgradnje novog centra za migrante zatvorenog tipa.

Grčka vlada razbjesnila je stanovnike pet egejskih otoka objavivši prije dva tjedna da će ubrzati izgradnju prihvatnih centara zatvorenog tipa koji će zamijeniti prenapučene kampove.

Mještani strahuju da bi to moglo postati trajno rješenje.

Drugi dan prosvjeda prosvjednici su se pokušali približiti lokaciji predviđenoj za novi centar, sukobivši se s policijom na cesti.

“Više od tisuću ljudi prosvjedovalo je kod novog centra… bacali su kamenje na policajce, razbivši im kacige. Policajci su bili prisiljeni upotrijebiti kemikalije”, rekao je glasnogovornik policije, misleći na suzavac.

Ranije tijekom dana, stotine ljudi okupile su se u gradu Mytileni na Lezbosu u sklopu općeg štrajka protiv vladinog plana da otvori novi centar za migrante.

Mještani su u utorak vozilima i kamionima za smeće pokušali blokirati policijska pojačanja i teške strojeve u luci.

Vlada ističe da će novi centri biti sigurniji i za migrante i za mještane i planira ih izgraditi na Samosu, Kosu, Lerosu i Hiosu, uz Lezbos. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari