Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović: U Fátimi sam u mislima bila s ljudima u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prisustvovala je u noći sa subote na nedjelju misi u portugalskom svetištu Fátimi gdje je, kako je rekla, u “mislima bila sa svima u Hrvatskoj”.

“Zahvalna sam portugalskom predsjedniku što me je pozvao na ovu 101. obljetnicu početka ukazanja u Fátimi. Meni  su ovo posebni trenuci, kada svi razmišljamo o sebi, ali ponajviše o drugima.

Dakle, kada se zagledamo u sebe, u ono što smo dobro učinili i u ono što bi smo trebali bolje činiti”, rekla je Grabar-Kitarović hrvatskim novinarima na izlazu iz svetišta. “Večeras sam bila u mislima sa svima vama u Hrvatskoj, i u molitvama s vama”, dodala je.

U Fátimi, mjestu u središnjem Portugalu, okupilo se oko 200.000 hodočasnika, procjenjuje Ured za odnose s javnošću svetišta. U nedjelju na misi očekuju oko 400.000 vjernika. Tisuće svijeća obasjale su nebo nad mjestom gdje se 1917. godine, prema svjedočanstvu troje pastira, prvi put ukazala Gospa. Katolička Crkva priznala je da se Gospa ukazala ondje.

“Čast nam je što ovdje imamo hrvatsku predsjednicu, te što dijelimo ovaj trenutak vjere. Trenutak vjere za tako puno hrvatskih i portugalskih katolika”, rekao je 69-godišnji portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa nakon što je zajedno s Grabar-Kitarović izašao iz svetišta.

“Djevicu Mariju smatra se kraljicom. U Portugalu je ona kraljica od 1640. godine kada smo vratili svoju nezavisnost. Za Hrvatsku je ovo također poseban trenutak zbog povijesnih i tradicionalnih razloga. Jako emotivno smo dijelili ovaj trenutak”, izjavio je De Sousa, na vlasti od ožujka 2016. godine.

Posjetom Fátimi dvoje konzervativnih predsjednika završilo je svoj dvodnevni susret u Portugalu, domu za 10 milijuna stanovnika na obali Atlantskog oceana. U petak su u Lisabonu Grabar-Kitarović i De Sousa ocijenili kako su odnosi dviju zemalja odlični bez otvorenih pitanja.

De Sousa je u svibnju 2017. boravio u Hrvatskoj kao prvi portugalski predsjednik u službenom posjetu nakon osamostaljenja Hrvatske. Grabar-Kitarović je pak prva hrvatska predsjednica koja je bila u državnom posjetu toj južnoeuropskoj zemlji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati