Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović u Rumunjskoj: Protiv smo Europe više brzina

Objavljeno

na

Hrvatska i Rumunjska zalažu se za jedinstvenu Europsku uniju i protiv su Europe više brzina, a važnu ulogu u europskoj koheziji predstavlja inicijativa tri mora.

Ustvrdili su to jučer u Bukureštu predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i njezin rumunjski kolega Klaus Iohannis.

– Izrazito smo protiv Europe više brzina, Europe koja bi imala jezgru i periferiju, protiv bilo kakve Europe koja ne bi svima pružala jednake šanse za razvoj. Zato smo i pokrenuli Inicijativu triju mora. Ta  je inicijativa prije svega usmjerena na koheziju europskog prostora – kazala je jučer predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja boravi u trodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj.

Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more ključna “za razvoj infrastrukture u našoj regiji” U Europi se šire razlike između takozvane stare i nove Europe ili između europskoga istoka i zapada. Te razlike treba doslovno izbrisati i na samom ovom prostoru kroz izgradnju temelja za gospodarski razvoj i veću kompetitivnost naših gospodarstava, kroz izgradnju prometne infrastrukture, energetske infrastrukture ali i kroz digitalizaciju i širenje širokopojasnog interneta, kazala je Grabar-Kitarović. Iohannis je naglasio da je Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more ključna “za razvoj infrastrukture u našoj regiji”.

Kad kažem regiji, mislim na sve države koje su nedavno postale članicama Europske unije i kojima su još uvijek potrebni važni impulsi za razvoj – rekao je Iohannis te istakao kako obje države žele postati članice Schengena te da obje države žele imati na raspolaganju europske strukturalne fondove.

Predsjednica podržala ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen

Rumunjski mediji prenose kako je predsjednica K. Grabar – Kitarović podržala ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen, ali i ukidanje nadzora EU zbog manjkave vladavine prava. Nad Rumunjskom i Bugarskom je odmah po ulasku u EU 2007. uveden mehanizam za praćenje tzv. Mehanizam za verifikaciju i suradnju (CVM) s obzirom na to da je ocijenjeno da na području pravosuđa, naročito u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te države nisu ispunjavale tražene standarde.

Drugog dana službenog posjeta Rumunjskoj, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Bukureštu će sudjelovati na rumunjsko-hrvatskom gospodarstvom forumu, zajedno sa svojim domaćinom predsjednikom Klausom Johanisom.

Danas nakon foruma predsjednica će se sastati s patrijarhom Rumunjske pravoslavne crkve Danielom, a nakon toga odlazi na Bukureštansko sveučilište gdje će održati predavanje i sastati se sa studentima hrvatskog jezika. Također su predviđeni sastanci s predsjednicima gornjeg i donjeg doma rumunjskog parlamenta.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Krstičević: Stipanović u Bruxellesu može pomoći da iz NATO-saveza “povučemo” financijska sredstva za poboljšanje infrastrukture Lore

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao je u ponedjeljak kako vjeruje da će novoimenovani vojni predstavnik RH u NATO-u i EU u Bruxellesu kontraadmiral Predrag Stipanović pomoći svojim iskustvom da se iz NATO-a povuku financijska sredstva za poboljšanje infrastrukture splitske vojne luke Lore.

“Mislim da će u okviru NATO-a naš predstavnik Stipanović pomoći da iz NATO-a ‘povučemo’ sredstva za unaprjeđene infrastrukture luke Lore kao potporu vojnoj sigurnosti prije svega Hrvatskoj, ali drugim partnerskim zemljama s kojima surađujemo”, rekao je Krstičević novinarima u Splitu, gdje je bio na primopredaji dužnosti zapovjednika Hrvatske ratne mornarice.

Dosadašnji zapovjednik HRM-a kontraadmiral Predrag Stipanović na svečanosti u Domu Hrvatske vojske u Lori predao je dužnost novom zapovjedniku HRM-a komodoru Ivi Raffanelliju. Stipanović će 1. siječnja 2018. u Bruxellesu preuzeti dužnost vojnog predstavnika RH u NATO-u i EU.

Ministar Krstičeviće rekao je kako Stipanoviću znanje i iskustvo stečeno tijekom karijere može pomoći pri “povlačenju” financijskih sredstava iz NATO-a za poboljšanje infrastrukture luke Lore. (Hina)

 

Raffanelli: HRM-u trebaju izvanobalni ophodni brodovi većih sposobnosti od obalnih

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari