Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović želi biti predsjednica svih građana i očekuje potporu

Objavljeno

na

Predsjednička kandidatkinja HDZ-a, Kolinda Grabar Kitarović izjavila je večeras u Krapini da želi biti predsjednica svih građanki i građana Hrvatske i očekuje potporu, ističući da će s građanima razgovarati o boljoj i prosperitetnijoj Hrvatskoj, ali i o posebnim projektima za pojedina hrvatska područja.

Na novinarsko pitanje kakvu potporu očekuje u Zagorju, Grabar Kitarović istaknula je da građane ne dijeli po strankama i regijama jer želi biti predsjednica svih građana i građanki i da očekuje potporu svih. Najavljuje da će sa svima razgovarati o programu za jednu bolju, prosperitetniju i pravedniju Hrvatsku.

“Hrvatsku koja će se izvući iz trenutnog stanja katastrofalne gospodarske situacije, iz bankrota koji nam predstoji. To su teme o kojima moramo razgovarati. Normalno da ćemo razgovarati i pojedinačno o posebnim projektima u regiji i kako promovirati pojedinu regiju”, rekla je kandidatkinja za hrvatsku predsjednicu Grabar Kitarović.

Podsjetila je na katastrofalan podatak da u Krapinsko-zagorskoj županiji ima više od 8 tisuća nezaposlenih. Smatra da županija ima odličnu podlogu za razvoj gospodarstva, a ne da sve više mladih napušta tu županiju.

Osvrćući se na svoju izbornu kampanju Kolinda Grabar Kitarović rekla je da će razgovarati o konkretnim pitanjima, “problemima svakog hrvatskog muškarca i žene diljem Hrvatske”.

Najavila je da će provoditi puno vremena na terenu, razgovarati s ljudima jer će upravo ljudi definirati veći dio njenog programa, a i slogan.

Na pitanje očekuje li veliku potporu i glasove među ženama, ponavlja da očekuje potporu svih građana i vjeruje da će oni prepoznati njen program.

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović danas je u Krapini u posjetu manifestacije „ Tjedan kajkavske kulture“.

U Krapinu večeras stiže i predsjednik Ivo Josipović, a odgovarajući na novinarsko pitanje ‘počinje li predizborni obračun večeras u Krapini’ i hoće li se večeras „skinuti rukavice“, Grabar Kitarović naglasila je kako nema razloga za skidanje rukavica jer ona nikada nije niti imala rukavice.

Dodala je da uvijek govori iz srca ono što misli i u što vjeruje.

Što se tiče njenog slogana za predsjedničku kampanju, na pitanje je li pripremljen, Kolinda Grabar Kitarović kaže kako nije bitan slogan nego program na kojem se radi a da će slogan izrasti iz programa.

“Nisu bitne parole nego ono što činimo, što ćemo ponuditi hrvatskim ljudima, hrvatskim građankama i građanima”, poručila je Grabar Kitarović.

Na dodatno novinarsko pitanje da komentira još uvijek neslužbene informacije koje su se pojavile u medijima kako će Josipovićev slogan biti „Razumna Hrvatska“, Grabar Kitarović odgovara da je to nedavno čula ali da, ponavlja, nije bitan slogan.

Istaknula je da čeka što će Josipović reći o svom proteklom mandatu i kako je ostvario svoj protekli predsjednički slogan – „Novu pravednost“.

Vezano za “Tjedan kajkavske kulture” i njen posjet Krapini Kolinda Grabar Kitarović kaže da se veseli Festivalu.

Što se tiče dijalekta, podsjeća kako je ona rođena „čakavica“, no ističe kako su dijalekti bogatstvo hrvatskoga jezika koje moramo njegovati.

Grabar Kitarović rekla je i da je često u svojoj diplomatskoj karijeri pjevala pjesme iz svih krajeva Hrvatske, a da je pjesma „Suza za zagorske brege“ bila izrazito popularna.

Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gotovina: Operacija Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Umirovljeni general Ante Gotovina sudjelovao je u svečanostima obilježavanja vojno-redarstvene akcije Maslenica ’93.

Medijima je rekao kako je ta akcija bila prekretnica u Domovinskom ratu te da su ljudi koji su u njoj sudjelovali zaslužili da ih se sjećamo jer su nam omogućili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas uživamo.

“Sjećamo se svih tih ljudi, tih mladih ljudi. Neki su jedva bili punoljetni i mnogi od njih nose trajni biljeg danas, svatko na svoj način. S tim ljudima smo ostvarili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas imamo i toga se trebamo sjećati. Ta sloboda i sigurnost koju imamo danas, nisu bile džabe, bile su skupo plaćene”, rekao je umirovljeni general Ante Gotovina.

“Do operacije Maslenica mi smo se uglavnom branili, više ili manje uspješno, ali operacija Maslenica je preokret, ona je zaokret u Domovinskom ratu i tad po prvi put su tri grane vojske sudjelovale, specijelna policija, ratna mornarica i zrakoplovstvo te kopnene snage koje su bile nositelj te akcije”, istaknuo je Gotovina.

Dodao je kako je akcija Maslenica bila osnova za nastavak izgradnje hrvatskih oružanih snaga.

Operacija Maslenica bila je bitna i za moral vojske, rekao je general Gotovina.

“Ona je bila prvo iskustvo i ukazala nam je na sve nedostatke i probleme koje imamo pred sobom i koje trebamo rješavati. Tako je krenulo s temeljnim obukama, školstvom, osposobljavanjem zapovjednika koji su najvažniji, a to su zapovjednici dočasnici i niži časnici”, rekao je Gotovina.

“Mi smo vjerovali u sebe i nismo imali izbora. Morali smo rješiti taj problem kojeg smo imali pred sobom, kao što i danas moramo rješavati probleme koje imamo pred sobom”, istaknuo je na kraju Gotovina.

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Operacijom Maslenica smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju RH

Objavljeno

na

Objavio

Vojno-redarstvena operacija Maslenica bila je prekretnica u Domovinskom ratu, akcija u kojoj smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju Republike Hrvatske, rekao je u ponedjeljak u Zadru, prilikom središnjeg obilježavanja 26. obljetnice operacije Maslenica, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević.

“Svi koji smo sudjelovali u toj operaciji znali smo da radimo nešto dobro za hrvatski narod, da je strateški bitno spojiti sjever i jug Hrvatske. Nakon toga krenulo se s gradnjom pontonskog mosta, sa spajanjem Hrvatske. To je u tom trenutku zaista bila strateška odluka prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana”, istaknuo je u izjavi novinarima ministar Krstičević, prilikom polaganja vijenaca ispred Središnjega križa na zadarskome Gradskome groblju.

U ime cijele Vlade RH i svoje osobno ime izrazio je zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i obiteljima poginulih branitelja i civila.

Uz ministra Krstičevića, vijence su položili izaslanik predsjednice Republike general Ante Gotovina, general Miljenko Filipović kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, general zbora i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, izaslanik ministra unutarnjih oslova general Mladen Markač te brojna županijska i gradska izaslanstva i branitelji, sudionici Vojno-redarstvene operacije Maslenica.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je kako je Vojno-redarstvena operacija Maslenica uspješnom provedbom, donijela jako važnu poruku, i hrvatskome narodu i međunarodnoj zajednici – da će Hrvatska vojska u konačnici osloboditi cijeli teritorij Republike Hrvatske.

“Neizmjerno smo ponosni na operaciju Maslenica, zahvalni članovima obitelji koje su izgubile svoje najmilije, zahvalni svim vojnicima i policajcima koji su sudjelovali u toj operaciji i s ponosom se okupljamo ovdje odati počast onima koji su položili živote”, rekao je ministar Medved.

General Gotovina: Samostalnost, sloboda i sigurnost Hrvatske skupo su plaćene

General Ante Gotovina izjavio je novinarima da se sjeća tih mladih ljudi koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica; neki su bili jedva punoljetni i dali svoje živote, neki nose trajni biljeg, naglasio je.

“Svih njih se trebamo sjećati jer s njima smo ostvarili samostalnost i slobodu Hrvatske koje imamo danas. Ta sigurnost je bila skupo plaćena”, naglasio je u izjavi novinarima general Gotovina.

Vijence i svijeće brojna izaslanstva položila su i kod Spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade u Ulici Ante Starčevića te Spomenika poginulim braniteljima zadarskoga područja na Trgu kneza Višeslava u uvali Jazine.

Inače, jutrošnji mimohod pripadnika Oružanih snaga RH-a i MUP-a sa 188 ratnih zastava, kao dio središnjeg programa, odgođen je zbog lošeg vremena, što je ministar Krstičević komentirao riječima da se mora prije svega voditi računa o ljudima. “Vidite koji su uvjeti, bit će vremena i za mimohode, mislim da je to razumna i dobra odluka”, kazao je.

Program u Zadru nastavlja se poslijepodne promocijom dviju knjiga: “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” te “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Do 13. veljače obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i Donjem Karinu.

Obilježavanje 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica počelo je 19. siječnja memorijalnim turnirima, a nastavljeno sutradan hodnjom predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene ‘srpske krajine’, što je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu u tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Inače, Vojno redarstvena operacija Maslenica planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

(Hina)

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari