Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Želim poslati poruku onima koji su Hrvatsku nazvali slučajnom i da su je stvorile udbaške strukture

Objavljeno

na

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović položila je vijenac i zapalila svijeću ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja ’95“ na središnjem Trgu dr. Ante Starčevića.

 Obraćajući se nazočnima Predsjednica Republike kazala je:

„Hrvatice i Hrvati, i sve hrvatske državljanke i državljani u domovini i svijetu,

Poštovani i dragi hrvatski branitelji, obitelji poginulih, nestalih, zatočenih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata,

Poštovane pripadnice i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske,

Poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospodine Predsjedniče hrvatske Vlade, i svi državni i lokalni dužnosnici,

Drage Kninjanke i Kninjani,

Cijenjeni sudionici ove svehrvatske svečanosti,

Velika mi je radost i čast pozdraviti vas u povodu proslave  21. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Srdačno pozdravljam sve sudionike „Oluje“: časnike, dočasnike, vojnike i policajce. Poseban pozdrav upućujem pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i  hrvatske policije koji sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta.

S osobitim poštovanjem i zahvalnošću sjećam se prvog hrvatskog predsjednika i vrhovnika dr. Franje Tuđmana, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske generala Zvonimira Červenka, ministra obrane Gojka Šuška i svih poginulih, preminulih, zatočenih, nestalih vojnika i policajaca. Slava svim junacima „Oluje“!

Odmah na početku ovoga obraćanja želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli i toliko daleko tvrdnjom da su modernu hrvatsku državu stvorile zločinačke udbaške strukture. Ova Hrvatska stvorena je voljom hrvatskoga naroda i ogromne većine hrvatskih državljana izraženo na referendumu 1991. godine. I veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja čiji je vrhunac bila upravo Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ koju ovdje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu s ponosom slavimo. Hvala onima koji su dali  živote za našu slobodu i za našu budućnost mira! Njima i svim braniteljima iz Domovinskog rata dugujemo trajnu zahvalnost.

Hvala i tadašnjoj Vladi na čelu s Nikicom Valentićem i svima koji su djelovali u državnim, lokalnim i javnim tijelima i službama, a posebice vatrogascima, liječnicima i medicinskim sestrama. Cijeli je narod tada disao s hrvatskim osloboditeljima i živio radost tih povijesnih dana.

I ovu obljetnicu slavimo prije svega kao dan naše slobode i mira. Morali smo se za njih izboriti u ratu, braneći i oslobađajući zemlju od udruženog zločinačkog pothvata unitarističkog jugoslavenstva i četništva, koje je već jednom, u Drugom svjetskom ratu, učinilo strašna zla diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Želim i ovom prigodom jasno reći: poštujemo svaku žrtvu jer svaki je ljudski život jednako vrijedan i ista je tuga svake obitelji za svojim najmilijima. No isto se tako mora znati da je „Oluja“ bila i povijesno će ostati politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena oslobodilačka i časna pobjeda za pravedan cilj! Njome smo dokazali svoju odlučnost da budemo slobodni i sposobnost da budemo suvereni. Nismo dopustili, kako to reče naš veliki pjesnik Matoš, da Hrvatska bude „tuđinka na svojoj očevini“.

Iako je velikosrpska agresija uzrokovala brojne patnje, stradanja i razaranja, hrvatska državna politika nije zapovjedila, poduzela ni odobrila niti jedan osvetnički čin, nego je izražavala spremnost na pomirenje i oprost. U svojem govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. godine predsjednik Tuđman sažeo je to riječima: „Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi.“ Želim i ovom prigodom naglasiti da je „Oluja“ omogućila provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirno rješenje bilo je velika želja predsjednika Tuđmana kako bi se spriječila nova razaranja i žrtve, što je više puta istaknuo i upravitelj mirovnih snaga UN-a general Jacques Paul Klein.

„Oluja“ je imala i veliko međunarodno značenje jer je omogućila oslobođenje bihaćke enklave i spriječila ponavljanje genocida kakav su u Srebrenici počinile snage Vojske Republike Srpske. To je ubrzalo završetak rata u Bosni Hercegovini i konsolidaciju političkih prilika u ovom dijelu Europe, otvorivši svim državama perspektivu pridruživanja euroatlantskim integracijama

Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti: abolirani su svi sudionici antihrvatske pobune osim najvećih ratnih zločinaca, ispunjena su opća i manjinska prava te je omogućen povratak svima koji su se željeli vratiti. To je etika pobjednika i etika mira! Iako ljudski možemo razumjeti da je za mnoge izbjegle Srbe „Oluja“ teško osobno i povijesno iskustvo, nismo i nećemo nikada prihvatiti da se „Oluja“ mjeri nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima, kako od onih izvan Hrvatske, tako i od onih u Hrvatskoj. To konkretno znači da nećemo prihvatiti krivotvorenje uzroka i posljedica rata, prijezir spram velikodušnosti koju smo iskazali, kao ni zanemarivanje presuda međunarodnih sudova te nijekanje legalnosti i legitimnosti „Oluje“.

Stoga bilo kakva nezadovoljstva ishodom „Oluje“, kakva se još mogu čuti u Srbiji, ali nažalost i u Hrvatskoj, treba adresirati na njezine uzročnike – kreatore i izvršitelje velikosrpske politike osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. Uvjerena sam da će među hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti s vremenom još više sazrijevati svijest da ih je upravo „Oluja“ rasteretila od teškog stoljetnog utega velikosrpskih projekata i od konfrontacije s legitimnim povijesnim interesima hrvatskoga naroda. Hrvatski narod pritom ne zaboravlja da je u obrani i oslobođenju Hrvatske sudjelovalo više tisuća Srba, koji su time nedvojbeno izrazili privrženost Hrvatskoj, dok su mnogi kao njezini građani odlučno osudili velikosrpsku agresiju.

Svi zajedno moramo, a  vjerujem, i želimo se okrenuti budućnosti s jasnom sviješću o zajedničkoj odgovornosti za društveni mir i napredak, kako u Hrvatskoj, tako i u odnosima između zemalja koje su bile sastavnice bivše države. To je jedan od motiva obnove političkog dijaloga sa Srbijom o međusobnoj zaštiti manjina, kao i o razvoju ukupnih odnosa, što je od iznimne važnosti za mir i razvoj ovog dijela Europe. Ulazak Srbije u Europsku uniju interes je i Republike Hrvatske i Europe kao cjeline. Tom procesu dat ćemo aktivnu i konstruktivnu potporu, pritom pozorno štiteći svoje nacionalne i državne interese.

Želim vjerovati kako smo obostranim naporima proteklih mjeseci postavili temelje za osjetniji napredak u međudržavnim odnosima. Cijenimo iskazana nastojanja srbijanske Vlade da hrvatskoj manjini osigura njezina legitimna nacionalna prava. Iako je Hrvatska u zaštiti manjinskih prava Srba proteklih dvadesetak godina učinila više nego velike iskorake, uvijek ima mjesta za napredak. Svjesni smo da se srpska nacionalna manjina, osobito u slabije razvijenim područjima, suočava s raznim problemima, prije svega socijalnim. Ti problemi moraju se rješavati u sklopu nove razvojne politike za naše županije. U Hrvatskoj ne smije biti građana drugoga reda. Ni Hrvata ni Srba. Ne želimo jaku Hrvatsku samo u velikim gradovima, nego svuda. Ne želimo nikakva nacionalna ni bilo koja druga getoiziranja. Ne želimo da ljudi samo žive u Hrvatskoj, nego i da žive Hrvatsku kao svoju domovinu i svoju državu, bez razlike nacije, vjere ili mjesta stanovanja. Hrvatska nikome nije niti ne smije biti rezervna, povremena ili privremena država. Od svih državljana očekuje se privrženost hrvatskom domovinstvu i državljanskom zajedništvu.

Hrvatski narod morao je kroza svoju povijest voditi mnoge bitke i dati bezbrojne žrtve za svoju slobodu. I u pobjedama i u porazima ostao je dostojanstven, nikad ne izgubivši vjeru u konačno oslobođenje. „Oluja“ obuhvaća sve sadržajnice te naše povijesne borbe. Ona je i velika poruka za budućnost, poruka da je za uspjeh potrebno imati odlučno državno vodstvo, jasan cilj i domoljublju privržen narod, motiviran podnijeti i najveće žrtve za ostvarenje državnih i društvenih ciljeva.

„Oluja“ je isto tako poruka koliko je važno imati uvježbanu, motiviranu i dobro opremljenu vojsku. Hrvatska srećom više nije neposredno ugrožena, a kao članica NATO-saveza može računati na solidarnost. No mi moramo biti osposobljeni za brz samostalan odgovor na svaku moguću ugrozu, ali i za dugotrajnu obranu ako to bude potrebno, uvažavajući iskustva Domovinskog rata i ukupne tradicije hrvatskog vojništva. Vrijeme je stoga da na temelju NATO-standarda i stvarnih potreba obrane zemlje povećamo ulaganja u modernizaciju svih rodova Oružanih snaga. U to moramo što više uključiti hrvatsku industriju i razvojno-istraživački sektor. Isto tako, moramo na visokoj razni provoditi obuku profesionalnog i pričuvnog sastava u skladu s obrambenim potrebama zemlje, odnosno strategijom domovinske sigurnosti.

Poštovani sudionici „Oluje“, hrvatski branitelji, drage državljanke i državljani Republike Hrvatske, dionici ovog velebnog slavlja u našem kraljevskom gradu Kninu! Danas smo možda pred još većim izazovima nego u danima obrane i oslobađanja Hrvatske. Svakodnevno dobivam pisma ljudi iz raznih krajeva zemlje koji mi s tugom pišu o svojoj odluci da napuste Hrvatsku. Krajnji je čas da u istom duhu zajedništva kojim smo stvarali i oslobađali Hrvatsku od okupacije prionemo oslobađanju domovine od malodušja i pesimizma.

Posljednjih mjeseci bilježimo znakove gospodarskog oporavka, ali pravoga napretka neće biti sve dok partikularni i stranački interesi budu ispred državnih i nacionalnih. Uvijek ističem: imamo dobre ljude, imamo prekrasnu zemlju i sjajne razvojne potencijale. Sinergija tih razvojnih silnica temelj je uspjehu. Uspijemo li, neovisno o rezultatu predstojećih izbora, postići potreban napredak u spremnosti svih političkih aktera da daju svoj doprinos strateškom jedinstvu u postizanju ključnih državnih i nacionalnih ciljeva, posebice u gospodarskoj i demografskoj politici, uspjeh neće izostati. Danas, dvadeset jednu godinu nakon pobjedonosne „Oluje“, to je prva mjera našeg domoljublja.

Čvrsto vjerujem u budućnost naše domovine! Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska! “

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Komemoracija u povodu 25. obljetnice pogibije Damira Tomljanovića – Gavrana

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: Hrvatski vojnik

Komemoracijom na grobu stožernog brigadira Damira Tomljanovića – Gavrana u Krivom Putu te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u nedjelju, 17. veljače obilježena je 25. obljetnica njegove pogibije.

Junak Domovinskog rata Damir Tomljanović – Gavran poginuo je 17. veljače 1994. tijekom izviđanja na Velebitu. Počast su, uz članove Tomljanovićeve obitelji, odali su izaslanik predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, njezin savjetnik za branitelje Ante Deur, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ general Mate Pađen, predstavnici braniteljskih udruga, lokalnih vlasti i drugi, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Okupljenima se obratio predsjednik Udruge veterana Tigrova Ilija Vučemilović Šimunović. “Punih 25 godina sastajemo se ovdje kako bismo mu se zahvalili za sve što je učinio za nas, našu djecu i našu domovinu. Hvala što to niste zaboravili”, rekao je Vučemilović.

U spomen na Tomljanovića Gavrana služena je misa u župnoj crkvi Majke Božje Snježne koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Program oblilježavanja 25. obljetnice Tomljanovićeve pogibije nastavljen je kulturno-umjetničkim programom u školsko-sportskoj dvorani u Senju.

U sklopu obilježavanja obljetnice u petak, 15. veljače u dvorani Doma HV-a „Zvonimir“ pretpremijerno je bio prikazan dokumentarni film u kojem su o Tomljanoviću – Gavranu govorili njegovi suborci i članovi njegove obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993. kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade Tigrovi zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu. Poginuo je tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća, a posebna uspomena na njega čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu, navodi se u priopćenju Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Foto: MORH / J. Kopi

(Hina)

 

Zauvijek ćeš ostati zapisan u hrvatskoj povijesti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zajednica utemeljitelja HDZ-a: Predsjednik Tuđman meta je onih koji preziru Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman u subotu je oštro osudila opetovani napad na spomenik utemeljitelju hrvatske države u Zagrebu, 14. veljače, naglasivši da je dr. Tuđman ‘na meti onih koji preziru Republiku Hrvatsku’, a koji su ‘marginalni politički gubitnici i Hrvatskom frustrirani pojedinci’.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Tuđman u priopćenju navodi da se napad na spomenik predsjedniku Tuđmanu dogodio na “obljetnicu osude političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu i Andriji Hebrangu, koju je na poticaj predsjednika Tuđmana donio Hrvatski sabor”.

Istovremeno poziva sve hrvatske ljude da ne nasjedaju provokatorima koji žele izazvati reakciju i potaknuti spiralu vandalizma i nasilja.

“Živimo u Tuđmanovoj Hrvatskoj, članici EU i NATO-a, na pragu tridesete godišnjice njezine uspostave i to je Tuđmanov spomenik kojega niti jedan vandal i protivnik Hrvatske neće uspjeti dodirnuti. To je ujedno i najveća kazna za sve one koji će, danas s ekstremno lijevih, sutra možda s nekih drugih pozicija, napadati Tuđmana, koji je zaslužan za pomirbu hrvatskog naroda, za sprečavanje svakog ekstremizma čak u najtežim ratnim danima, te za očuvanje njene pozicije moderne, prozapadne i uljuđene države”, navodi se u priopćenju.

Iz Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman ističu kako živimo u demokratskoj državi, u kojoj svatko može bez straha iznijeti svoj politički stav, koja ima tradiciju parlamentarizma, koja je do sada prošla kroz desetine izbora na svim razinama. “Niti jedni od tih izbora”, dodaje se, “nisu dali pravo postojanja politici koju oni, koji napadaju Tuđmana zastupaju”.

“Zato razumijemo motive marginalnih političkih gubitnika i Hrvatskom frustrirane pojedince koji nemaju ama baš nikakvu potporu među građanima hrvatske metropole, pa im ne preostaje drugo nego kukavički i po skrivečki udariti po Tuđmanu. Ali varaju se ako misle da im Tuđman ne može odgovoriti. Neka pogledaju oko sebe: sve što vide – Tuđmanov je odgovor”, naveo je u priopćenju predsjednik Zajednice Utemeljitelja HDZ-a “dr. Franjo Tuđman” Grada Zagreba Radoslav Dumančić.

Za sada nepoznati počinitelj u četvrtak navečer jajima je gađao spomenik predsjednika Tuđmana, rad akademskog kipara Kuzme Kovačićana.

To je već treći napad na spomenik prvome hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu, nakon što je prije dva mjeseca svečano otkriven na raskrižju Ulice grada Vukovara i Hrvatske Bratske Zajednice.

“Aktivist” Zoran Erceg prije nekoliko dana je na zagrebačkom Prekršajnom sudu uvjetno osuđen na 15 dana zatvora zbog narušavanja javnog reda i mira na otvorenju spomenika 10. prosinca prošle godine.

Zagrebačka policija podnijela je, pak, prijavu protiv Filipa Drače osumnjičenog da je u siječnju na spomenik predsjedniku Tuđmanu crnim sprejem nacrtao komunistički simbol – srp i čekić.

(Hina)

HODAK: Rat još uvijek nije gotov, samo se danas vodi drugim sredstvima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari