Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Želim poslati poruku onima koji su Hrvatsku nazvali slučajnom i da su je stvorile udbaške strukture

Objavljeno

na

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović položila je vijenac i zapalila svijeću ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja ’95“ na središnjem Trgu dr. Ante Starčevića.

 Obraćajući se nazočnima Predsjednica Republike kazala je:

„Hrvatice i Hrvati, i sve hrvatske državljanke i državljani u domovini i svijetu,

Poštovani i dragi hrvatski branitelji, obitelji poginulih, nestalih, zatočenih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata,

Poštovane pripadnice i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske,

Poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospodine Predsjedniče hrvatske Vlade, i svi državni i lokalni dužnosnici,

Drage Kninjanke i Kninjani,

Cijenjeni sudionici ove svehrvatske svečanosti,

Velika mi je radost i čast pozdraviti vas u povodu proslave  21. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Srdačno pozdravljam sve sudionike „Oluje“: časnike, dočasnike, vojnike i policajce. Poseban pozdrav upućujem pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i  hrvatske policije koji sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta.

S osobitim poštovanjem i zahvalnošću sjećam se prvog hrvatskog predsjednika i vrhovnika dr. Franje Tuđmana, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske generala Zvonimira Červenka, ministra obrane Gojka Šuška i svih poginulih, preminulih, zatočenih, nestalih vojnika i policajaca. Slava svim junacima „Oluje“!

Odmah na početku ovoga obraćanja želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli i toliko daleko tvrdnjom da su modernu hrvatsku državu stvorile zločinačke udbaške strukture. Ova Hrvatska stvorena je voljom hrvatskoga naroda i ogromne većine hrvatskih državljana izraženo na referendumu 1991. godine. I veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja čiji je vrhunac bila upravo Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ koju ovdje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu s ponosom slavimo. Hvala onima koji su dali  živote za našu slobodu i za našu budućnost mira! Njima i svim braniteljima iz Domovinskog rata dugujemo trajnu zahvalnost.

Hvala i tadašnjoj Vladi na čelu s Nikicom Valentićem i svima koji su djelovali u državnim, lokalnim i javnim tijelima i službama, a posebice vatrogascima, liječnicima i medicinskim sestrama. Cijeli je narod tada disao s hrvatskim osloboditeljima i živio radost tih povijesnih dana.

I ovu obljetnicu slavimo prije svega kao dan naše slobode i mira. Morali smo se za njih izboriti u ratu, braneći i oslobađajući zemlju od udruženog zločinačkog pothvata unitarističkog jugoslavenstva i četništva, koje je već jednom, u Drugom svjetskom ratu, učinilo strašna zla diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Želim i ovom prigodom jasno reći: poštujemo svaku žrtvu jer svaki je ljudski život jednako vrijedan i ista je tuga svake obitelji za svojim najmilijima. No isto se tako mora znati da je „Oluja“ bila i povijesno će ostati politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena oslobodilačka i časna pobjeda za pravedan cilj! Njome smo dokazali svoju odlučnost da budemo slobodni i sposobnost da budemo suvereni. Nismo dopustili, kako to reče naš veliki pjesnik Matoš, da Hrvatska bude „tuđinka na svojoj očevini“.

Iako je velikosrpska agresija uzrokovala brojne patnje, stradanja i razaranja, hrvatska državna politika nije zapovjedila, poduzela ni odobrila niti jedan osvetnički čin, nego je izražavala spremnost na pomirenje i oprost. U svojem govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. godine predsjednik Tuđman sažeo je to riječima: „Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi.“ Želim i ovom prigodom naglasiti da je „Oluja“ omogućila provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirno rješenje bilo je velika želja predsjednika Tuđmana kako bi se spriječila nova razaranja i žrtve, što je više puta istaknuo i upravitelj mirovnih snaga UN-a general Jacques Paul Klein.

„Oluja“ je imala i veliko međunarodno značenje jer je omogućila oslobođenje bihaćke enklave i spriječila ponavljanje genocida kakav su u Srebrenici počinile snage Vojske Republike Srpske. To je ubrzalo završetak rata u Bosni Hercegovini i konsolidaciju političkih prilika u ovom dijelu Europe, otvorivši svim državama perspektivu pridruživanja euroatlantskim integracijama

Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti: abolirani su svi sudionici antihrvatske pobune osim najvećih ratnih zločinaca, ispunjena su opća i manjinska prava te je omogućen povratak svima koji su se željeli vratiti. To je etika pobjednika i etika mira! Iako ljudski možemo razumjeti da je za mnoge izbjegle Srbe „Oluja“ teško osobno i povijesno iskustvo, nismo i nećemo nikada prihvatiti da se „Oluja“ mjeri nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima, kako od onih izvan Hrvatske, tako i od onih u Hrvatskoj. To konkretno znači da nećemo prihvatiti krivotvorenje uzroka i posljedica rata, prijezir spram velikodušnosti koju smo iskazali, kao ni zanemarivanje presuda međunarodnih sudova te nijekanje legalnosti i legitimnosti „Oluje“.

Stoga bilo kakva nezadovoljstva ishodom „Oluje“, kakva se još mogu čuti u Srbiji, ali nažalost i u Hrvatskoj, treba adresirati na njezine uzročnike – kreatore i izvršitelje velikosrpske politike osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. Uvjerena sam da će među hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti s vremenom još više sazrijevati svijest da ih je upravo „Oluja“ rasteretila od teškog stoljetnog utega velikosrpskih projekata i od konfrontacije s legitimnim povijesnim interesima hrvatskoga naroda. Hrvatski narod pritom ne zaboravlja da je u obrani i oslobođenju Hrvatske sudjelovalo više tisuća Srba, koji su time nedvojbeno izrazili privrženost Hrvatskoj, dok su mnogi kao njezini građani odlučno osudili velikosrpsku agresiju.

Svi zajedno moramo, a  vjerujem, i želimo se okrenuti budućnosti s jasnom sviješću o zajedničkoj odgovornosti za društveni mir i napredak, kako u Hrvatskoj, tako i u odnosima između zemalja koje su bile sastavnice bivše države. To je jedan od motiva obnove političkog dijaloga sa Srbijom o međusobnoj zaštiti manjina, kao i o razvoju ukupnih odnosa, što je od iznimne važnosti za mir i razvoj ovog dijela Europe. Ulazak Srbije u Europsku uniju interes je i Republike Hrvatske i Europe kao cjeline. Tom procesu dat ćemo aktivnu i konstruktivnu potporu, pritom pozorno štiteći svoje nacionalne i državne interese.

Želim vjerovati kako smo obostranim naporima proteklih mjeseci postavili temelje za osjetniji napredak u međudržavnim odnosima. Cijenimo iskazana nastojanja srbijanske Vlade da hrvatskoj manjini osigura njezina legitimna nacionalna prava. Iako je Hrvatska u zaštiti manjinskih prava Srba proteklih dvadesetak godina učinila više nego velike iskorake, uvijek ima mjesta za napredak. Svjesni smo da se srpska nacionalna manjina, osobito u slabije razvijenim područjima, suočava s raznim problemima, prije svega socijalnim. Ti problemi moraju se rješavati u sklopu nove razvojne politike za naše županije. U Hrvatskoj ne smije biti građana drugoga reda. Ni Hrvata ni Srba. Ne želimo jaku Hrvatsku samo u velikim gradovima, nego svuda. Ne želimo nikakva nacionalna ni bilo koja druga getoiziranja. Ne želimo da ljudi samo žive u Hrvatskoj, nego i da žive Hrvatsku kao svoju domovinu i svoju državu, bez razlike nacije, vjere ili mjesta stanovanja. Hrvatska nikome nije niti ne smije biti rezervna, povremena ili privremena država. Od svih državljana očekuje se privrženost hrvatskom domovinstvu i državljanskom zajedništvu.

Hrvatski narod morao je kroza svoju povijest voditi mnoge bitke i dati bezbrojne žrtve za svoju slobodu. I u pobjedama i u porazima ostao je dostojanstven, nikad ne izgubivši vjeru u konačno oslobođenje. „Oluja“ obuhvaća sve sadržajnice te naše povijesne borbe. Ona je i velika poruka za budućnost, poruka da je za uspjeh potrebno imati odlučno državno vodstvo, jasan cilj i domoljublju privržen narod, motiviran podnijeti i najveće žrtve za ostvarenje državnih i društvenih ciljeva.

„Oluja“ je isto tako poruka koliko je važno imati uvježbanu, motiviranu i dobro opremljenu vojsku. Hrvatska srećom više nije neposredno ugrožena, a kao članica NATO-saveza može računati na solidarnost. No mi moramo biti osposobljeni za brz samostalan odgovor na svaku moguću ugrozu, ali i za dugotrajnu obranu ako to bude potrebno, uvažavajući iskustva Domovinskog rata i ukupne tradicije hrvatskog vojništva. Vrijeme je stoga da na temelju NATO-standarda i stvarnih potreba obrane zemlje povećamo ulaganja u modernizaciju svih rodova Oružanih snaga. U to moramo što više uključiti hrvatsku industriju i razvojno-istraživački sektor. Isto tako, moramo na visokoj razni provoditi obuku profesionalnog i pričuvnog sastava u skladu s obrambenim potrebama zemlje, odnosno strategijom domovinske sigurnosti.

Poštovani sudionici „Oluje“, hrvatski branitelji, drage državljanke i državljani Republike Hrvatske, dionici ovog velebnog slavlja u našem kraljevskom gradu Kninu! Danas smo možda pred još većim izazovima nego u danima obrane i oslobađanja Hrvatske. Svakodnevno dobivam pisma ljudi iz raznih krajeva zemlje koji mi s tugom pišu o svojoj odluci da napuste Hrvatsku. Krajnji je čas da u istom duhu zajedništva kojim smo stvarali i oslobađali Hrvatsku od okupacije prionemo oslobađanju domovine od malodušja i pesimizma.

Posljednjih mjeseci bilježimo znakove gospodarskog oporavka, ali pravoga napretka neće biti sve dok partikularni i stranački interesi budu ispred državnih i nacionalnih. Uvijek ističem: imamo dobre ljude, imamo prekrasnu zemlju i sjajne razvojne potencijale. Sinergija tih razvojnih silnica temelj je uspjehu. Uspijemo li, neovisno o rezultatu predstojećih izbora, postići potreban napredak u spremnosti svih političkih aktera da daju svoj doprinos strateškom jedinstvu u postizanju ključnih državnih i nacionalnih ciljeva, posebice u gospodarskoj i demografskoj politici, uspjeh neće izostati. Danas, dvadeset jednu godinu nakon pobjedonosne „Oluje“, to je prva mjera našeg domoljublja.

Čvrsto vjerujem u budućnost naše domovine! Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska! “

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska se priprema za prihvat novih borbenih zrakoplova F-16

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Na Plesu održan Dan uvaženih gostiju vježbe “FLYING SABRE 18”

U vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu u četvrtak, 19. srpnja 2018. održao se Dan uvaženih gostiju vježbe “FLYING SABRE 18” u kojoj sudjeluju pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i pripadnici Ratnog zrakoplovstva Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (Royal Air Force – RAF).

Ovakvo uvježbavanje hrvatske i britanske eskadrile borbenih aviona provodi se prvi put, a cilj ove zajedničke vježbe je uz doprinos savezništvu, podizanje sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za djelovanje u međunarodnom okruženju kao i podizanje standarda za prihvat savezničkih aviona, priopćio je MORH

Zadovoljstvo zbog suradnje oružanih snaga dviju država izrazili su zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Mate Mikić sa suradnicima, zapovjednik Eskadrile borbenih aviona pukovnik Christian Jagodić, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrew Dalgleish, britanski vojni izaslanik u RH pukovnik John Anthony Carswell Kelly uz ostale predstavnike britanskog Ratnog zrakoplovstva.

Zapovjednik HRZ-a brigadni general Mate Mikić ispričao je kako je zajednička vježba hrvatskog i britanskog ratnog zrakoplovstva još jedan dokaz kvalitetne i dobre suradnje između dva ratna zrakoplovstva te kako su svi ciljevi ove vježbe uspješno ostvareni.

“Drago mi je čuti kako su naši piloti ostavili više nego dobar dojam na svoje britanske partnere. Kroz ovakve obuke intenzivira se suradnja te podiže ambicija za usvajanje novih znanja u cilju uvođenja višenamjenskog borbenog aviona u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 2020. godine”, rekao je general i dodao: “Nakon odrađene vježbe i svega viđenog, uvjeren sam kako će naši piloti, tehničari i inženjeri bez problema usvojiti novi borbeni avion F-16”, poručuje Mikić.

Zapovjednik Eskadrile borbenih aviona pukovnik Jagodić prezentirao je glavne ciljeve vježbe, kao i njezine rezultate naglasivši kako je provedena vježba HRZ-a i britanskog Ratnog zrakoplovstva pokazala spremnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za tranziciju na zapadne borbene avione te kako je ista, doprinijela i razvijanju partnerskih i međuljudskih odnosa između dvije zemlje članice NATO-a.

“Naš je cilj očuvanje mira i uvijek moramo biti spremni reagirati na najispravniji i najučinkovitiji način. U fokusu vježbe upravo zato je zajedničko planiranje letačkih operacija, međusobna koordinacija i interoperabilnost, razmjena znanja i iskustva, ali i razvijanje prijateljskih odnosa i partnerstva”, objasnio je Jagodić.

U sklopu vježbe, nastavlja Jagodić, održana je i zajednička letačka obuka iz grupnog letenja, navigacijskog letenja te bliske zračne borbe.

Zadovoljstvo suradnjom izrazio je i satnik Lukan iz Eskadrile borbenih aviona HRZ-a.

“Cilj nam je bilo provjeriti našu sposobnost i uvježbanost, skupiti nova znanja te svojim britanskim kolegama također omogućiti da sa svoje strane imaju neke točke učenja i usvojenja novih sposobnosti”, rekao je.

“Posebno sam ponosan jer smo za vrijeme ove vježbe vidjeli kako je najveća razlika između hrvatskih i britanskih pilota – tehnika. To znači da ljudi, odnosno naši piloti te način na koji se obučavamo u svjetlu su nabavke višenamjenskog borbenog aviona. Naši ljudi su spremni i spremaju se i dalje”, ispričao je satnik Lukan.

Kako je od hrvatskih pilota puno naučio puno, priznao je i zapovjednik 1. Eskadrile borbenih aviona britanskog Ratnog zrakoplovstva Ellis Williams.

“Biti ovdje je fenomenalno iskustvo. Po prvi put smo se susreli s MiG-om 21 na ovaj način i s njime trenirali. Imali smo priliku razmijeniti iskustva s hrvatskim pilotima koji ima drugačije taktike i iskustva u odnosu na naše, nosimo sa sobom jedno veliko iskustvo. Mi iza sebe imamo iskustvo od 100 godina, vi puno manje no moram reći kako imate hrabre i vrhunske pilote od kojih smo puno naučili.”

Britanski pilot pohvalio je i Odluku Hrvatske o nabavi višenamjenskog borbenog aviona istaknuvši:  “F-16 je zaista izvrstan avion i siguran sam kako će vašim pilotima sve to biti jedan veliki izazov, ali i prednost. Ovaj avion podrazumijeva drugačije naoružanje i sistem upravljanja, avion je jako uzbudljiv i siguran sam da će uživati u radu s njim”, zaključuje Williams.

Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrew Dalgleish na kraju je kazao kako vjeruje da će oružane snage dviju država surađivati u budućnosti te na taj način sustavno doprinositi očuvanju mira i sigurnosti.

Vježba “FLYING SABRE 18” provodi se od 16. do 20. srpnja 2018. na Plesu, priopćio je MORH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Vlada je spremna brinuti se za sportsku infrastruktru

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković otvorio je u četvrtak sjednicu Vlade još jednom čestitajući hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na fantastičnom uspjehu koji je postigla osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji te izrazio spremnost Vlade za sudjelovanje u pronalaženju najboljeg rješenja za nacionalni stadion, ali ne zanemarujući nogometnu infrastrukturu u Splitu, Rijeci i Osijeku.

“Velike čestitke izborniku Daliću, nogometašima, stručnom stožeru vodstvu HNS-a, svima koji su Hrvatskoj i hrvatskom narodu priredili jedno nevjerojatno slavlje i zadovoljstvo ovim sjajnim rezultatom viceprvaka svijeta na SP-u u Rusiji. U sportskom smislu to je fantastičan uspjeh, u fenomenološkom smislu Hrvatska je postala globalni brend”, rekao je predsjednik Vlade u svojoj uvodnoj riječi te iskazao oduševljenje načinom na koji je reprezentacija dočekana po povratku iz Rusije.

“Veličanstveni doček koji je priređen u Zagrebu i drugim gradovima pokazuje koliko su nogometaši osvojili srca naših ljudi i koliko su podigli pozitivnu atmosferu i optimizam u društvu. Svi zajedno možemo od toga izvući pouke. Ovo će biti najbolja turistička sezona, bolja od lanjske, ovaj sportski uspjeh je tome izuzetno pridonio”, istaknuo je Plenković.

Uspjeh nogometaša aktualizirao je problem sportske, a prije svega, nogometne infrastrukture u Hrvatskoj.

“Vlada je više nego spremna da se brinemo o sportskoj infrastrukturi, uključivši i nogometnu. Kad se malo slegnu slavljenički dani, sazvat ćemo sve zainteresirane da vidimo kako se može pristupiti rješenju nacionalnog stadiona, ali ne zanemarujući i drugu nogometnu infrastrukturu u Splitu, Rijeci i Osijeku. Moramo voditi računa o ravnomjernom aspektu sportske infrastrukture, ali voditi i računa o sredstvima koja se u to ulažu”, zaključio je premijer Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori