Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Želim poslati poruku onima koji su Hrvatsku nazvali slučajnom i da su je stvorile udbaške strukture

Objavljeno

na

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović položila je vijenac i zapalila svijeću ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja ’95“ na središnjem Trgu dr. Ante Starčevića.

 Obraćajući se nazočnima Predsjednica Republike kazala je:

„Hrvatice i Hrvati, i sve hrvatske državljanke i državljani u domovini i svijetu,

Poštovani i dragi hrvatski branitelji, obitelji poginulih, nestalih, zatočenih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata,

Poštovane pripadnice i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske,

Poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospodine Predsjedniče hrvatske Vlade, i svi državni i lokalni dužnosnici,

Drage Kninjanke i Kninjani,

Cijenjeni sudionici ove svehrvatske svečanosti,

Velika mi je radost i čast pozdraviti vas u povodu proslave  21. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Srdačno pozdravljam sve sudionike „Oluje“: časnike, dočasnike, vojnike i policajce. Poseban pozdrav upućujem pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i  hrvatske policije koji sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta.

S osobitim poštovanjem i zahvalnošću sjećam se prvog hrvatskog predsjednika i vrhovnika dr. Franje Tuđmana, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske generala Zvonimira Červenka, ministra obrane Gojka Šuška i svih poginulih, preminulih, zatočenih, nestalih vojnika i policajaca. Slava svim junacima „Oluje“!

Odmah na početku ovoga obraćanja želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli i toliko daleko tvrdnjom da su modernu hrvatsku državu stvorile zločinačke udbaške strukture. Ova Hrvatska stvorena je voljom hrvatskoga naroda i ogromne većine hrvatskih državljana izraženo na referendumu 1991. godine. I veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja čiji je vrhunac bila upravo Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ koju ovdje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu s ponosom slavimo. Hvala onima koji su dali  živote za našu slobodu i za našu budućnost mira! Njima i svim braniteljima iz Domovinskog rata dugujemo trajnu zahvalnost.

Hvala i tadašnjoj Vladi na čelu s Nikicom Valentićem i svima koji su djelovali u državnim, lokalnim i javnim tijelima i službama, a posebice vatrogascima, liječnicima i medicinskim sestrama. Cijeli je narod tada disao s hrvatskim osloboditeljima i živio radost tih povijesnih dana.

I ovu obljetnicu slavimo prije svega kao dan naše slobode i mira. Morali smo se za njih izboriti u ratu, braneći i oslobađajući zemlju od udruženog zločinačkog pothvata unitarističkog jugoslavenstva i četništva, koje je već jednom, u Drugom svjetskom ratu, učinilo strašna zla diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Želim i ovom prigodom jasno reći: poštujemo svaku žrtvu jer svaki je ljudski život jednako vrijedan i ista je tuga svake obitelji za svojim najmilijima. No isto se tako mora znati da je „Oluja“ bila i povijesno će ostati politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena oslobodilačka i časna pobjeda za pravedan cilj! Njome smo dokazali svoju odlučnost da budemo slobodni i sposobnost da budemo suvereni. Nismo dopustili, kako to reče naš veliki pjesnik Matoš, da Hrvatska bude „tuđinka na svojoj očevini“.

Iako je velikosrpska agresija uzrokovala brojne patnje, stradanja i razaranja, hrvatska državna politika nije zapovjedila, poduzela ni odobrila niti jedan osvetnički čin, nego je izražavala spremnost na pomirenje i oprost. U svojem govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. godine predsjednik Tuđman sažeo je to riječima: „Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi.“ Želim i ovom prigodom naglasiti da je „Oluja“ omogućila provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirno rješenje bilo je velika želja predsjednika Tuđmana kako bi se spriječila nova razaranja i žrtve, što je više puta istaknuo i upravitelj mirovnih snaga UN-a general Jacques Paul Klein.

„Oluja“ je imala i veliko međunarodno značenje jer je omogućila oslobođenje bihaćke enklave i spriječila ponavljanje genocida kakav su u Srebrenici počinile snage Vojske Republike Srpske. To je ubrzalo završetak rata u Bosni Hercegovini i konsolidaciju političkih prilika u ovom dijelu Europe, otvorivši svim državama perspektivu pridruživanja euroatlantskim integracijama

Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti: abolirani su svi sudionici antihrvatske pobune osim najvećih ratnih zločinaca, ispunjena su opća i manjinska prava te je omogućen povratak svima koji su se željeli vratiti. To je etika pobjednika i etika mira! Iako ljudski možemo razumjeti da je za mnoge izbjegle Srbe „Oluja“ teško osobno i povijesno iskustvo, nismo i nećemo nikada prihvatiti da se „Oluja“ mjeri nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima, kako od onih izvan Hrvatske, tako i od onih u Hrvatskoj. To konkretno znači da nećemo prihvatiti krivotvorenje uzroka i posljedica rata, prijezir spram velikodušnosti koju smo iskazali, kao ni zanemarivanje presuda međunarodnih sudova te nijekanje legalnosti i legitimnosti „Oluje“.

Stoga bilo kakva nezadovoljstva ishodom „Oluje“, kakva se još mogu čuti u Srbiji, ali nažalost i u Hrvatskoj, treba adresirati na njezine uzročnike – kreatore i izvršitelje velikosrpske politike osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. Uvjerena sam da će među hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti s vremenom još više sazrijevati svijest da ih je upravo „Oluja“ rasteretila od teškog stoljetnog utega velikosrpskih projekata i od konfrontacije s legitimnim povijesnim interesima hrvatskoga naroda. Hrvatski narod pritom ne zaboravlja da je u obrani i oslobođenju Hrvatske sudjelovalo više tisuća Srba, koji su time nedvojbeno izrazili privrženost Hrvatskoj, dok su mnogi kao njezini građani odlučno osudili velikosrpsku agresiju.

Svi zajedno moramo, a  vjerujem, i želimo se okrenuti budućnosti s jasnom sviješću o zajedničkoj odgovornosti za društveni mir i napredak, kako u Hrvatskoj, tako i u odnosima između zemalja koje su bile sastavnice bivše države. To je jedan od motiva obnove političkog dijaloga sa Srbijom o međusobnoj zaštiti manjina, kao i o razvoju ukupnih odnosa, što je od iznimne važnosti za mir i razvoj ovog dijela Europe. Ulazak Srbije u Europsku uniju interes je i Republike Hrvatske i Europe kao cjeline. Tom procesu dat ćemo aktivnu i konstruktivnu potporu, pritom pozorno štiteći svoje nacionalne i državne interese.

Želim vjerovati kako smo obostranim naporima proteklih mjeseci postavili temelje za osjetniji napredak u međudržavnim odnosima. Cijenimo iskazana nastojanja srbijanske Vlade da hrvatskoj manjini osigura njezina legitimna nacionalna prava. Iako je Hrvatska u zaštiti manjinskih prava Srba proteklih dvadesetak godina učinila više nego velike iskorake, uvijek ima mjesta za napredak. Svjesni smo da se srpska nacionalna manjina, osobito u slabije razvijenim područjima, suočava s raznim problemima, prije svega socijalnim. Ti problemi moraju se rješavati u sklopu nove razvojne politike za naše županije. U Hrvatskoj ne smije biti građana drugoga reda. Ni Hrvata ni Srba. Ne želimo jaku Hrvatsku samo u velikim gradovima, nego svuda. Ne želimo nikakva nacionalna ni bilo koja druga getoiziranja. Ne želimo da ljudi samo žive u Hrvatskoj, nego i da žive Hrvatsku kao svoju domovinu i svoju državu, bez razlike nacije, vjere ili mjesta stanovanja. Hrvatska nikome nije niti ne smije biti rezervna, povremena ili privremena država. Od svih državljana očekuje se privrženost hrvatskom domovinstvu i državljanskom zajedništvu.

Hrvatski narod morao je kroza svoju povijest voditi mnoge bitke i dati bezbrojne žrtve za svoju slobodu. I u pobjedama i u porazima ostao je dostojanstven, nikad ne izgubivši vjeru u konačno oslobođenje. „Oluja“ obuhvaća sve sadržajnice te naše povijesne borbe. Ona je i velika poruka za budućnost, poruka da je za uspjeh potrebno imati odlučno državno vodstvo, jasan cilj i domoljublju privržen narod, motiviran podnijeti i najveće žrtve za ostvarenje državnih i društvenih ciljeva.

„Oluja“ je isto tako poruka koliko je važno imati uvježbanu, motiviranu i dobro opremljenu vojsku. Hrvatska srećom više nije neposredno ugrožena, a kao članica NATO-saveza može računati na solidarnost. No mi moramo biti osposobljeni za brz samostalan odgovor na svaku moguću ugrozu, ali i za dugotrajnu obranu ako to bude potrebno, uvažavajući iskustva Domovinskog rata i ukupne tradicije hrvatskog vojništva. Vrijeme je stoga da na temelju NATO-standarda i stvarnih potreba obrane zemlje povećamo ulaganja u modernizaciju svih rodova Oružanih snaga. U to moramo što više uključiti hrvatsku industriju i razvojno-istraživački sektor. Isto tako, moramo na visokoj razni provoditi obuku profesionalnog i pričuvnog sastava u skladu s obrambenim potrebama zemlje, odnosno strategijom domovinske sigurnosti.

Poštovani sudionici „Oluje“, hrvatski branitelji, drage državljanke i državljani Republike Hrvatske, dionici ovog velebnog slavlja u našem kraljevskom gradu Kninu! Danas smo možda pred još većim izazovima nego u danima obrane i oslobađanja Hrvatske. Svakodnevno dobivam pisma ljudi iz raznih krajeva zemlje koji mi s tugom pišu o svojoj odluci da napuste Hrvatsku. Krajnji je čas da u istom duhu zajedništva kojim smo stvarali i oslobađali Hrvatsku od okupacije prionemo oslobađanju domovine od malodušja i pesimizma.

Posljednjih mjeseci bilježimo znakove gospodarskog oporavka, ali pravoga napretka neće biti sve dok partikularni i stranački interesi budu ispred državnih i nacionalnih. Uvijek ističem: imamo dobre ljude, imamo prekrasnu zemlju i sjajne razvojne potencijale. Sinergija tih razvojnih silnica temelj je uspjehu. Uspijemo li, neovisno o rezultatu predstojećih izbora, postići potreban napredak u spremnosti svih političkih aktera da daju svoj doprinos strateškom jedinstvu u postizanju ključnih državnih i nacionalnih ciljeva, posebice u gospodarskoj i demografskoj politici, uspjeh neće izostati. Danas, dvadeset jednu godinu nakon pobjedonosne „Oluje“, to je prva mjera našeg domoljublja.

Čvrsto vjerujem u budućnost naše domovine! Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska! “

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Podignuta optužnica protiv Dejana Lovrena

Objavljeno

na

Objavio

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podignulo je optužnicu protiv Dejana Lovrena zbog davanja lažnog iskaza na suđenju koje je održano 1. rujna prošle godine u Osijeku.

Ne navodeći Lovrenov identitet, ŽDO u priopćenju za javnost navodi kako se okrivljenika tereti da ga je 1. rujna 2017. na osječkome Županijskom sudu tijekom rasprave u kaznenom predmetu protiv Zdravka i Zorana Mamića, bivšega Dinamovog direktora Damira Vrbanovića i poreznika Milana Pernera zbog kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti raspravni sudac upozorio da je dužan iznositi istinu te da je davanje lažnog iskaza kažnjivo djelo.

Optužen je da je, unatoč upozorenju, svjesno neistinito iskazao kako je aneks ugovora o profesionalnom igranju, na kojem je kao dan zaključenja naveden datum 9. siječnja 2007., a kojim se regulira podjela odštete od transfera između njega kao igrača i matičnog kluba u omjeru 50:50, potpisao nedugo nakon potpisivanja svojeg ugovora o profesionalnom igranju s matičnim klubom od 1. siječnja 2007. iako je znao da to ne odgovara istini jer navedeni aneks ugovora on tada nije potpisao.

Kad su mu na raspravi predočeni dopisi upućeni matičnom klubu s datumima 1. veljače 2010., 29. ožujka 2010. i 7. rujna 2010. u kojima se u njegovo ime traži isplata 50 posto odštete od transfera i koji sadržava potpis s njegovim imenom, okrivljenik je tada svjesno neistinito iskazao kako je on te dopise vlastoručno potpisao.

Iznoseći način na koji mu je isplaćen novčani iznos od podjele odštete od transfera, okrivljenik je neistinito iskazao kako je tih dana bio u Hrvatskoj i kako je osobno za tu namjenu otvorio poseban račun u banci u Zagrebu, te da je istog dana kada mu je novac sjeo na račun osobno proslijedio taj novac na bankovni račun treće osobe iako je bio svjestan da to nije istina i da je u to vrijeme bio u Francuskoj.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je pred Općinskim sudom u Osijeku podiglo i optužnicu protiv Luke Modrića zbog počinjenja kaznenog djela davanja lažnog iskaza.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

UŽIVO – Hrvatski sabor počeo jesensko zasjedanje

Objavljeno

na

Objavio

Deveta sjednica Sabora, 38 zastupničkih pitanja – Hrvatski sabor počeo je jesensko zasjedanje. Utvrđen je dnevni red, a ustanovljeno je i da postoji kvorum.

Prije aktualnog prijepodneva je Miro Bulj (MOST) zatražio stanku a u vezi izjava premijera Andreja Plenkovića da neće sazvati tematsku sjednicu u vezi s ratnim zločinima. Premijer omalovažava parlament, kazao je među ostalim Bulj, a predsjednik Sabora kazao mu je da mu daje opomenu jer da neće dozvoliti da se na ovakav način krši Poslovnik Hrvatskog sabora.

Potom je Željko Jovanović (SDP) upitao u kojem roku premijer i ministri moraju odgovarati na zastupnička pitanja. Jandroković je rekao da Vlada zna kako mora odgovarati na pitanja i da im je on to već i rekao.

Hrvoje Zekanović rekao je da nastupa u ime stranke HRAST. Osvrnuo se na pristupne pregovore Srbije EU. Što je Vlada napravila i što će napraviti po pitanju sukcesije bivše države, granica, statusa hrvatske nacionalne manjine, nestalih u Domovinskom ratu, priznjavanja agresije na Hrvatsku te ratne odštete. Hoćete li se isto ponašati pri ulasku Srbije u EU, kao što ste se ponašali pri ulasku Srpske napredne stranke u Europsku pučku stranku, upitao je Zekanović.

I ova Vlada i ranije vlade rade na nizu otvorenih pitanja, kazao je Plenković. Imali smo niz sastanaka, dodao je i napomenuo da u pitanju manjina Hrvatska i Srbija imaju sporazum iz 2003. koji regulira status manjina. Mi želimo da prava Hrvata u Srbiji, kojih tamo nažalost ima samo oko 57.000, a bilo ih je 4x više prije 20 i nešto godina, da budu na razini kako Hrvatska štiti prava srpske manjine u Hrvatskoj. Mislim da ih mi štitimo dobro i kvalitetno, kazao je između ostalog.

Davor Bernardić (SDP) kazao je da je pala industrijska proizvodnja, slabija je turistička sezona, najavljeno je gašenje Rafinerije Sisak, a eskaliralo je i u Uljaniku jer ste dvije godine gurali probleme pod tepih. U Hrvatskoj žmirite pred rastućim fašizmom, a u obrazovanju se provodi reforma bez udžbenika i računalne opreme. Posebno me brine stanje u zdravstvu. Jeste li ikakvu reformu napravili u zadnje dvije godine, rekao je između ostalog.

Zahvaljujem gospodine Bernardiću i gledam malo iza vas da mi ne bi neki krupni kapitali ili uvozni lobi nešto naudio, ali vidim samo sitni SDP i jedan grintavi gremij ljudi koji vas napušta svakoga dana, rekao je Plenković te potom govorio o turizmu i rekao da je podignuta prosječna i minimalna plaća, rapidno je smanjen javni dug, smanjena nezaposlenost…

Željko Jovanović (SDP) kazao je da SDP nije niti sitan niti su SDP-ovci grintavi. Svatko ima svoje probleme mi ćemo ih riješiti bez vaših podbadanja. Kod vas smo vidjeli da prodavanje PR magle u Uljaniku. Sramotno je da mi već tri mjeseca niste odgovorili na četiri pitanja u lipnju kada sam od vas tražio odgovore u vezi s 3. majem. Za to očekujem pisani odgovor do kraja tjedna.

Drugo pitanje odnosi se na problem zdravstva prema programu Vlade. Je li hrvatsko zdravstvo kvalitetnije zahvaljujući naporima vas i vašeg cijenjenog ministra Kujundžića, upitao je.

Vaše govorenje neistina o Uljaniku i 3. maju vrlo je bahato, bezobrazno i nekorektno, izjavio je Plenković. Tko je našao radnicima dvije plaće, za srpanj i kolovoz? Dosta mi je slušati neistine oporbenih zastupnika iz te dvije županije, umjesto da kažu hvala vam predsjedniče Vlade što nam oba brodogradilišta rade zadnjih osam mjeseci, izjavio je među ostalim. Odgovarajući na pitanje o zdravstvu rekao je da se u zdravstvu ide dalje, radi se na unapređenju skrbi majke i djece, ogromne su investicije diljem Hrvatske za dnevne bolnice. Radi se na dizanju kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, dodaje.

Jovanović je uzvratio da nije zadovoljan odgovorom te da je nekoliko zastupnika SDP-a rasprostrlo “mali uspjeh ministra Kujundžića”.

Deveta sjednica trajat će do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenog sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ističe da zastupnike očekuje intenzivan rad s obzirom na to da je iz Vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Pred zastupnicima bi se uskoro trebala naći porezna, ali i mirovinska reforma, a prvog radnog tjedna na dnevnom je redu 12 zakonskih prijedloga u prvom čitanju.

-Hvaljen Isus i Marija, ministre Kuščeviću, počela je svoje obraćanje Bruna Esih, a onda upitala zašto ministar Kuščević još nije prebojao potpise za referendum Inicijative za narod i koliko će trajati premijerova romansa s Pupovcem.

– Drago mi je da ste se nakon dvije godine javili za riječ. Gdje vam je Hasanbegović? Nema ga, nema vremena za Sabor. Mojom greškom ste dobili mandat preko HDZ-a, da sam vas poznavao sigurno ga ne bi dobili. Hvalili su vas neki tu od mojih kolega i iz Ureda predsjednice. Zakon o referendumu nisam pisao ja, on je takav kakav je. Ja imam jednostavan okvir koji se zove zakon. Koji nije rađen u vrijeme moje Vlade i pun je praznina, pa tako i oni koji skupljaju potpise mogu ga rastezljivo tumačiti. Dok su se skupljali potpisi nisam rekao niti jednu jedinu riječ za koju me vi, ili netko tko je sa željom da skuplja potpise, to radi. I evo, ni za ni protiv, tako to rade državnici, gospođo Mrak Taritaš, a ne diplomati, kazao je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari