Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Želim poslati poruku onima koji su Hrvatsku nazvali slučajnom i da su je stvorile udbaške strukture

Objavljeno

na

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović položila je vijenac i zapalila svijeću ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja ’95“ na središnjem Trgu dr. Ante Starčevića.

 Obraćajući se nazočnima Predsjednica Republike kazala je:

„Hrvatice i Hrvati, i sve hrvatske državljanke i državljani u domovini i svijetu,

Poštovani i dragi hrvatski branitelji, obitelji poginulih, nestalih, zatočenih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata,

Poštovane pripadnice i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske,

Poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskoga sabora, gospodine Predsjedniče hrvatske Vlade, i svi državni i lokalni dužnosnici,

Drage Kninjanke i Kninjani,

Cijenjeni sudionici ove svehrvatske svečanosti,

Velika mi je radost i čast pozdraviti vas u povodu proslave  21. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Srdačno pozdravljam sve sudionike „Oluje“: časnike, dočasnike, vojnike i policajce. Poseban pozdrav upućujem pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i  hrvatske policije koji sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta.

S osobitim poštovanjem i zahvalnošću sjećam se prvog hrvatskog predsjednika i vrhovnika dr. Franje Tuđmana, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske generala Zvonimira Červenka, ministra obrane Gojka Šuška i svih poginulih, preminulih, zatočenih, nestalih vojnika i policajaca. Slava svim junacima „Oluje“!

Odmah na početku ovoga obraćanja želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli i toliko daleko tvrdnjom da su modernu hrvatsku državu stvorile zločinačke udbaške strukture. Ova Hrvatska stvorena je voljom hrvatskoga naroda i ogromne većine hrvatskih državljana izraženo na referendumu 1991. godine. I veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja čiji je vrhunac bila upravo Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ koju ovdje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu s ponosom slavimo. Hvala onima koji su dali  živote za našu slobodu i za našu budućnost mira! Njima i svim braniteljima iz Domovinskog rata dugujemo trajnu zahvalnost.

Hvala i tadašnjoj Vladi na čelu s Nikicom Valentićem i svima koji su djelovali u državnim, lokalnim i javnim tijelima i službama, a posebice vatrogascima, liječnicima i medicinskim sestrama. Cijeli je narod tada disao s hrvatskim osloboditeljima i živio radost tih povijesnih dana.

I ovu obljetnicu slavimo prije svega kao dan naše slobode i mira. Morali smo se za njih izboriti u ratu, braneći i oslobađajući zemlju od udruženog zločinačkog pothvata unitarističkog jugoslavenstva i četništva, koje je već jednom, u Drugom svjetskom ratu, učinilo strašna zla diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Želim i ovom prigodom jasno reći: poštujemo svaku žrtvu jer svaki je ljudski život jednako vrijedan i ista je tuga svake obitelji za svojim najmilijima. No isto se tako mora znati da je „Oluja“ bila i povijesno će ostati politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena oslobodilačka i časna pobjeda za pravedan cilj! Njome smo dokazali svoju odlučnost da budemo slobodni i sposobnost da budemo suvereni. Nismo dopustili, kako to reče naš veliki pjesnik Matoš, da Hrvatska bude „tuđinka na svojoj očevini“.

Iako je velikosrpska agresija uzrokovala brojne patnje, stradanja i razaranja, hrvatska državna politika nije zapovjedila, poduzela ni odobrila niti jedan osvetnički čin, nego je izražavala spremnost na pomirenje i oprost. U svojem govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. godine predsjednik Tuđman sažeo je to riječima: „Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi.“ Želim i ovom prigodom naglasiti da je „Oluja“ omogućila provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirno rješenje bilo je velika želja predsjednika Tuđmana kako bi se spriječila nova razaranja i žrtve, što je više puta istaknuo i upravitelj mirovnih snaga UN-a general Jacques Paul Klein.

„Oluja“ je imala i veliko međunarodno značenje jer je omogućila oslobođenje bihaćke enklave i spriječila ponavljanje genocida kakav su u Srebrenici počinile snage Vojske Republike Srpske. To je ubrzalo završetak rata u Bosni Hercegovini i konsolidaciju političkih prilika u ovom dijelu Europe, otvorivši svim državama perspektivu pridruživanja euroatlantskim integracijama

Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti: abolirani su svi sudionici antihrvatske pobune osim najvećih ratnih zločinaca, ispunjena su opća i manjinska prava te je omogućen povratak svima koji su se željeli vratiti. To je etika pobjednika i etika mira! Iako ljudski možemo razumjeti da je za mnoge izbjegle Srbe „Oluja“ teško osobno i povijesno iskustvo, nismo i nećemo nikada prihvatiti da se „Oluja“ mjeri nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima, kako od onih izvan Hrvatske, tako i od onih u Hrvatskoj. To konkretno znači da nećemo prihvatiti krivotvorenje uzroka i posljedica rata, prijezir spram velikodušnosti koju smo iskazali, kao ni zanemarivanje presuda međunarodnih sudova te nijekanje legalnosti i legitimnosti „Oluje“.

Stoga bilo kakva nezadovoljstva ishodom „Oluje“, kakva se još mogu čuti u Srbiji, ali nažalost i u Hrvatskoj, treba adresirati na njezine uzročnike – kreatore i izvršitelje velikosrpske politike osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. Uvjerena sam da će među hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti s vremenom još više sazrijevati svijest da ih je upravo „Oluja“ rasteretila od teškog stoljetnog utega velikosrpskih projekata i od konfrontacije s legitimnim povijesnim interesima hrvatskoga naroda. Hrvatski narod pritom ne zaboravlja da je u obrani i oslobođenju Hrvatske sudjelovalo više tisuća Srba, koji su time nedvojbeno izrazili privrženost Hrvatskoj, dok su mnogi kao njezini građani odlučno osudili velikosrpsku agresiju.

Svi zajedno moramo, a  vjerujem, i želimo se okrenuti budućnosti s jasnom sviješću o zajedničkoj odgovornosti za društveni mir i napredak, kako u Hrvatskoj, tako i u odnosima između zemalja koje su bile sastavnice bivše države. To je jedan od motiva obnove političkog dijaloga sa Srbijom o međusobnoj zaštiti manjina, kao i o razvoju ukupnih odnosa, što je od iznimne važnosti za mir i razvoj ovog dijela Europe. Ulazak Srbije u Europsku uniju interes je i Republike Hrvatske i Europe kao cjeline. Tom procesu dat ćemo aktivnu i konstruktivnu potporu, pritom pozorno štiteći svoje nacionalne i državne interese.

Želim vjerovati kako smo obostranim naporima proteklih mjeseci postavili temelje za osjetniji napredak u međudržavnim odnosima. Cijenimo iskazana nastojanja srbijanske Vlade da hrvatskoj manjini osigura njezina legitimna nacionalna prava. Iako je Hrvatska u zaštiti manjinskih prava Srba proteklih dvadesetak godina učinila više nego velike iskorake, uvijek ima mjesta za napredak. Svjesni smo da se srpska nacionalna manjina, osobito u slabije razvijenim područjima, suočava s raznim problemima, prije svega socijalnim. Ti problemi moraju se rješavati u sklopu nove razvojne politike za naše županije. U Hrvatskoj ne smije biti građana drugoga reda. Ni Hrvata ni Srba. Ne želimo jaku Hrvatsku samo u velikim gradovima, nego svuda. Ne želimo nikakva nacionalna ni bilo koja druga getoiziranja. Ne želimo da ljudi samo žive u Hrvatskoj, nego i da žive Hrvatsku kao svoju domovinu i svoju državu, bez razlike nacije, vjere ili mjesta stanovanja. Hrvatska nikome nije niti ne smije biti rezervna, povremena ili privremena država. Od svih državljana očekuje se privrženost hrvatskom domovinstvu i državljanskom zajedništvu.

Hrvatski narod morao je kroza svoju povijest voditi mnoge bitke i dati bezbrojne žrtve za svoju slobodu. I u pobjedama i u porazima ostao je dostojanstven, nikad ne izgubivši vjeru u konačno oslobođenje. „Oluja“ obuhvaća sve sadržajnice te naše povijesne borbe. Ona je i velika poruka za budućnost, poruka da je za uspjeh potrebno imati odlučno državno vodstvo, jasan cilj i domoljublju privržen narod, motiviran podnijeti i najveće žrtve za ostvarenje državnih i društvenih ciljeva.

„Oluja“ je isto tako poruka koliko je važno imati uvježbanu, motiviranu i dobro opremljenu vojsku. Hrvatska srećom više nije neposredno ugrožena, a kao članica NATO-saveza može računati na solidarnost. No mi moramo biti osposobljeni za brz samostalan odgovor na svaku moguću ugrozu, ali i za dugotrajnu obranu ako to bude potrebno, uvažavajući iskustva Domovinskog rata i ukupne tradicije hrvatskog vojništva. Vrijeme je stoga da na temelju NATO-standarda i stvarnih potreba obrane zemlje povećamo ulaganja u modernizaciju svih rodova Oružanih snaga. U to moramo što više uključiti hrvatsku industriju i razvojno-istraživački sektor. Isto tako, moramo na visokoj razni provoditi obuku profesionalnog i pričuvnog sastava u skladu s obrambenim potrebama zemlje, odnosno strategijom domovinske sigurnosti.

Poštovani sudionici „Oluje“, hrvatski branitelji, drage državljanke i državljani Republike Hrvatske, dionici ovog velebnog slavlja u našem kraljevskom gradu Kninu! Danas smo možda pred još većim izazovima nego u danima obrane i oslobađanja Hrvatske. Svakodnevno dobivam pisma ljudi iz raznih krajeva zemlje koji mi s tugom pišu o svojoj odluci da napuste Hrvatsku. Krajnji je čas da u istom duhu zajedništva kojim smo stvarali i oslobađali Hrvatsku od okupacije prionemo oslobađanju domovine od malodušja i pesimizma.

Posljednjih mjeseci bilježimo znakove gospodarskog oporavka, ali pravoga napretka neće biti sve dok partikularni i stranački interesi budu ispred državnih i nacionalnih. Uvijek ističem: imamo dobre ljude, imamo prekrasnu zemlju i sjajne razvojne potencijale. Sinergija tih razvojnih silnica temelj je uspjehu. Uspijemo li, neovisno o rezultatu predstojećih izbora, postići potreban napredak u spremnosti svih političkih aktera da daju svoj doprinos strateškom jedinstvu u postizanju ključnih državnih i nacionalnih ciljeva, posebice u gospodarskoj i demografskoj politici, uspjeh neće izostati. Danas, dvadeset jednu godinu nakon pobjedonosne „Oluje“, to je prva mjera našeg domoljublja.

Čvrsto vjerujem u budućnost naše domovine! Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska! “

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Anušić: Dogovoren nastavak izgradnje 5C koridora u punom profilu autoceste

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić (HDZ) izvijestio je u četvrtak kako je dogovoren nastavak izgradnje hrvatskog dijela međunarodnog prometnog 5C koridora, dionice od Osijeka do Belog Manastira, i to u punom profilu autoceste.

Odgovarajući na vijećnička pitanja tijekom sjednice Županijske skupštine, Anušić je kazao kako je prije 20-tak dana, na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrima prometa, financija te predstavnicima Hrvatskih autocesta (HAC) dogovoren nastavak izgradnje koridora, odnosno te dionice duge 24,5 kilometara, čija se vrijednost procjenjuje na 696 milijuna kuna.

Kazao je kako je projektna dokumentacija za tu dionicu završena te slijedi odabir izvođača radova. Izgradnja će se financirati iz državnog proračuna, a rok završetka je dvije godine, rekao je.

Očekuje se da će mađarska strana u tome roku završiti svoju dionicu 5C koridora i doći do granice s Hrvatskom. Bitno je da će se 5C koridor nastaviti graditi u punom profilu auto-ceste jer, istaknuo je, u vrijeme Vlade premijera Zorana Milanovića (SDP) taj je koridor bio ne samo preprojektiran u brzu cestu, već i “maknut” kao nešto što ne treba graditi.

Dodao je kako za dionicu od Belog Manastira do granice s Mađarskom u duljini od pet kilometara još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i nije završena projektna dokumentacija, pa se očekuje da bi ta dionica trebala biti završena 2021. ili 2022. godine.

Skupština je prihvatila prijedlog odluke o utvrđivanju Dana nacionalnih manjina Osječko-baranjske županije, koji će se obilježavati svake godine zadnje subote u svibnju.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine dožupan Goran Ivanović (HDZ) podsjetio je da Županija ima 22 nacionalne manjine, ocijenivši kako bi utvrđivanje ovoga dana, koji bi okupio sve nacionalne manjine na ovom prostoru, bila dobra odluka, koja bi ljestvicu tolerancije podigla na višu razinu. Želimo biti prva županija u Hrvatskoj koja će imati svoj dan nacionalnih manjina i smatramo da to može biti primjer i drugima, poručio je Ivanović obrazlažići prijedlog.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predstavljen projekt kojim će kompleks Ureda predsjednice biti smanjen za 700 tisuća metara četvornih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Uredu predsjednice Republike u srijedu je predstavljen projekt ustupanja Gradu Zagrebu, odnosno na korištenje građanima šume Pantovčak veličine 700 tisuća metara četvornih, a Kolinda Grabar-Kitarović tom je prilikom priznala da nije ispunila predizborno obećanje o preseljenju Ureda, ali i ocijenila da je kroz svoj rad ispunila sve one razloge zbog kojih ga je željela premjestiti.

“U pravu ste. Jednostavno, tada nisam mogla zamisliti da država ne može osigurati odgovarajući zamjenski objekt za sjedište Ureda predsjednice. Dakle, to nije ispunjeno”, odgovorila je Grabar-Kitarović na pitanje novinara je li današnja prezentacija priznanje da nije ispunila predizborno obećanje i da je pogriješila.

Priznajem svoju pogrešku, kazala je predsjednica te potom podsjetila na motive koji su je vodili da najavi premještanje Ureda, što “ne treba shvatiti kao relativiziranje priznanja”, a za koje smatra da ih je ipak ispunila kroz svoj rad.

Prvi je razlog bila njezina želja da bude bliže građanima, a to je, ocjenjuje, uspjela kroz izmještanje svoga Ureda u sjedišta županija.

Drugi je razlog bilo smanjenje troškova što je, ističe, također napravljeno jer su troškovi Ureda smanjeni za 10 posto na godišnjoj razini (prošle godine izvršenje je bilo 35 milijuna kuna, od paniranih 41 milijun kuna). Nakon što Zagreb dobije šumu, dodala je, ti će troškovi biti dodatno smanjeni.

Smanjen je i broj dužnosnika, što je bio treći razlog za njezinu najavu preseljenja Ureda. I to je ispunjeno jer je njihov broj de facto prepolovljen, a smanjen je i ukupan broj zaposlenih u Uredu, a da nitko nije dobi otkaz, navela je predsjednica.

Četvrti je razlog bio želja da se Pantovčak otvori građanima, a to se ostvaruje ovim projektom, dodaje predsjednica te navodi da je smanjen i broj pripadnika Počasno-zaštitne bojne koji osiguravaju njezin Ured.

Prema elaboratu koji treba biti napravljen, kompleks Ureda predsjednice smanjio bi se na 250 tisuća metara četvornih, a preostalih 700 tisuća metara četvornih vraća se na upravljanje Ministarstvu državne imovine, odnosno ugovorom će biti ustupljeno Gradu Zagrebu na 50 godina.

Predstojnica Ureda predsjednice Anamarija Kirinić podsjetila je na hodogram događanja koja su rezultirale današnjom prezentacijom koja je završetak procesa optimizacije kompleksa Ureda predsjednice.

Od odluke o pokretanju postupka određivanja sjedišta Ureda, imenovanja Povjerenstva za izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda temeljem čije je analize utvrđeno da država nema ni jednu nekretninu koja bi zadovoljavala potrebne kriterije, do zaključka Povjerenstva o zadržavanju sjedišta Ureda na postojećoj lokaciji.

Nakon toga nastavljeno je s radom na daljnjoj optimizaciji kompleksa, kazala je Kirinić, a Ministarstvo državne imovine izradit će parcelacijski elaborat kojim će se izuzeti dio nekretnina, onih koje nisu nužne za normalno funkcioniranje Ureda predsjednice.

Ministar državne imovine Goran Marić ističe da će ovim projektom za gotovo tri četvrtine biti smanjen opseg korištenja prostora za potrebe Ureda predsjednice.

“Ministarstvo će u suradnji s Gradom Zagrebom do kraja godine dati na korištenje za potrebe parka prirode Pantovčak 700 tisuća metara četvornih, a do tada će biti izrađen prijedlog parcelacijskog elaborata te projekt ograde koja će razgraničiti zemljište parka prirode i zemljište Ureda”, kazao je.

Izrazivši zadovoljstvo rješenjem, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je kako će njega “„opet zapasti da dela”. “Tu šumu treba urediti. Idemo delat. Čim budemo dobili papir idemo urediti park”, rekao je te ustvrdio da će to biti najljepša šuma-park u Europi.

Želja je predsjednice da se park za građane otvori već do kraja godine, za Advent, a oprezniji je zagrebački gradonačelnik koji kaže da je najrealnije očekivati da će prostor biti otvoren s početkom proljeća.

Građani će taj prostor moći koristiti besplatno, potvrdili su oboje, a Bandić je to prokomentirao riječima „pa ne možemo sve naplaćivati”.

Riječ je, ističe predsjednica, o novom zelenom srcu u gradu Zagrebu danom na korištenje građanima.

“Držim da se upravo ta otvorenost prema građanima koju toliko zastupam i zagovaram, a nadam se pokazujem i svojim dijelom, ostvari i davanjem park šume Pantovčak na javnu uporabu”, poručila je.

(Hina)

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati