Pratite nas

Politika

Kolinda nema protivnika, ali ima neprijatelja

Objavljeno

na

Hrvatski narod nema neko mjerilo, moralnu ljestvicu, ili vrednovanje po kojem bi se ljudi ravnali u odlučivanju za nešto ili za nekog, u većini slučaja prihvate nečije mišljenje i drže se toga. Poznato je da laži, koje se četo ponavljaju, mogu biti uvjerljivije od istine. Režimski mediji u RH (crveni, žuti i crni) sustavno šire laži, pa istina teško dolazi do naroda, ako i dođe nije prepoznatljiva.

Hrvatski se narod također teško snalazi u razlikovanju protivnika od neprijatelja. Naime, sve što je suprotno nečijem stavu (ako ga ima?) doživljava se osobno i uzima k srcu. Protivnika imamo u svim natjecanjima: političkim, športskim, poslovnim, čak i vjerskim. Dočim, neprijatelja ima (s razlogom i bez razlog!), među konkurentima, među rodbinom, susjedima i prividnim prijateljima, koji namjerno žele zlo i svojim mržnjom donose nesreću.

Hrvatska je, uz poplave i potope, ušla u službenu kampanju za predsjed(nicu)nika Republike Hrvatske, u kojoj će biti niskih udaraca. Josipović već pet godina vodi kampanju za drugi predsjednički mandat, bez političkog protivnika (!), i koristi se svim državnim sredstvima, koje mu stoje na raspolagane: predsjedničkim ovlastima, državničkim privilegijama i režimskim medijima.

Udvara se građanima: Mesićevim i Pupovčevim antifašistima, inim ”nedržavnim” (antidržavnim) udrugama, udomaćenim i novopridošlim četnicima, srpskim pravoslavcima, nacionalnim manjinama i homoseksualcima. U ”regionu” (Balkanu) grli se i ljubi s istočnim susjedima – četničkim vojvodama i bošnjačkim političkim i vjerskim mudžahedinima. Josipović, na žalost, i pored svih antidržavnih i izdajničkih angažiranosti, ima stanoviti broj pristaša, koje je srdžba naspram Hrvata dovela u ludilo. Hrvatska mala zemlja za toliko mnoštvo izdajnika! Matoš u stihu reče: Hrvatska već vidje dosta raznih čuda, ali ne nađe štrika za toliko Juda!

Kolinda  Grabar Kitanović – bez dlake na jeziku!

Dosta je bilo dosta pisano o kandidatkinji HDZ-a za predsjednicu Republike Hrvatske i Hrvata u BiH i svijetu, ali malo je bilo objektivnih i istinitih osvrta; tekstovi vrve osobnim uvredama, podcjenjivački i diskriminirajući, čak i seksistički.

Buduća predsjednica R. H. Kolindu Grabar Kitanović, bila je gošća u poznatoj emisiji Bujica na Osječkoj TV, koju prenose i druge tv postaje diljem Hrvatske, gdje je istaknula kako nije očekivala od Josipovića da će napasti nju osobno te dodala kako ona to ne bi nikad napravila.  To se radi kad nemate politički program, naglasila je. ”Jedino što ću napraviti je pitati Josipovića što je on učinio u posljednjih 5 godina i zbog čega smatra da bi on i idućih pet godina trebao voditi Hrvatsku?”, rekla je.

”Inicijativu  za ustavne promjene Josipović je pokrenuo u potpuno krivo vrijeme. Koristi se temeljnim državnim aktom u predizborne svrhe i politizirati ga nije u redu i potpuno je neozbiljno. U trenutku dok se država nalazi u ovakvom stanju, govoriti o promjenama Ustava je deplasirano. Aktualni predsjednik nije iskoristio svoje ustavno pravo i sazvao sjednicu Vlade. To će biti prvi korak koji ću ja, kao predsjednica države napraviti, sazvati sjednicu Vlade”,  kazala je Kolinda na malim ekranima. Oduševila je gledatelje elokventnošću, smirenošću, usredotočenošću, znanjem i vanjštinom.

Umjesto citiranja Kolinde s Bujičine emisije, preporučili bismo da pogledate cijeli program na youtube. Tko god bude ima priliku vidjeti ovaj prilog na youtube, treba to učiniti, jer samo tako čovjek može vjerovati svojim očima i ušima. Ako je – govor slika duše (Imago  animi  sermo est), onda Kolinda ima hrvatsku dušu.

[mom_video type=”youtube” id=”6hog_Ml8c6c”]

Sudeći po reakcijama nije ni čudo što su se uplašili današnji vlastodršci, i oni koji su pomazani crvenim i žutim pomastima, jer iz Kolinde zrači nova pojavnost u hrvatskom političkom podneblju, na kojemu je već dugo vremena pomrčina; u državi u kojoj  cvijeta kriminal, komunizam, prostitucija, lažna obećanja, prevrtljivost i prevare. Naslovne stranice tiskovnih izdanja, iz broja u broj, donose imena političara i političarki koji su se obogatili krađom države. Ako se kojeg od njih i kazni, oni i u zatvori imaju povlastice, a neki čak i upravljaju u svojim Županijama, gradskim  vijećima ili tvrtkama. U Hrvatskoj teško tko može dobiti unosan posao, jer takve se poslove daju svojoj rodbini, od majke do bake ili od oca do strica. Da brutalnost bude još veća, nitko se od prozvani ne srami, a malo ih je koji izdržavaju zatvorske kazne. Nova će Vlada u RH, uz ostale ustavne promjene, donijet i zakonske odredbe s kojima će uhvatiti u koštac bezakonje.

Negativna kampanja – strah i ljubomora

Tko se barem malo razumije u politiku i ima zeru osjećaja za svoj narod, domovinu i slobodu, mora shvatiti, da se na ovim predsjedničkim izborima hrvatski narod ponovo bori za svoj suverenitet i boljitak. Hrvati i građani RH imat će na ovim predsjedničkim čistu predodžbu: birati dobro ili zlo. Kolinda najavljuje nove, bolje, državotvornije, domoljubive promjene, koje su bile narušene, uništene i obeščašćene  svih ovi godina od smrti prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana do danas.

Predizborna kampanja voditi će se uglavnom između dva kandidata: Ive Josipović i Kolinde Grabar Kitanović. Ostali eventualni kandidati biti će samo opterećenje narodu bez ikakvih ozbiljnih izgleda za pobjedu. Većina će dati svoj glas jednom  od njih dvoje, a svi ostali koji se budu natjecali, ubrat će mali broj glasova, ali taj broj može biti odlučujući u odnosu na konačni izbor. Nemoguće je ljudima zabraniti kandidiranje, ako za to imaju zakonske uvjete, ali prije izlaska u javnost trebali bi ozbiljno preispitati svoje mogućnosti za pobjedu, u protivnom i veličinu štete potencijalnom kandidatu za konačnu pobjedu. Veći broj kandidata može imati negativne posljedice samo za Kolindu, jer Josipoć na crveno-lijevoj srani neće imati protukandidata, za njega će biti svi oni koji su protiv hrvatske državotvorne ideje.

Neki ljudi nikad neće narasti, tijelo im stari ali razum ostaje maloljetan; boje se odgovornosti, boje se promjena, boje se starosti i na kraju boje se smrti. Ljudi koji u bojazni žive oni ne znaju za veselje, radost i sreću. Oni su ta narodna masa koju treba preodgojiti, kojoj treba vratiti povjerenje u sebe i svoj narod. Svakom Hrvatu stavimo na savjest i na dušu, da je njegov glas odlučujući, te stoga treba izići na izbore i dati svoj glas osobi u koju ima povjerenje, kao u samoga sebe.

Primjera radi, uspjeh jednog športaša razveselio je cijelu naciju, ulio ponos i osnažio domoljublje, a kakvo će tek slavlje biti u Hrvatskoj kad se s Pantovčaku izbaci izdajnička i sotonska ekipa na čelu s Ivom Josipovićem.  Međugorju je bilo amfiteatar velikog slavlja upriličeno Marinu Čiliću, hrvatskom tenisaču koji je osvojio US Open.

Došlo je mnoštvo svijeta, nekoliko stotina tisuća osoba, s divljenjem i oduševljenjem pozdraviti mladog Marina. Fra Marinko Šakota, koji je predvodio misno slavlje, rekao je: ”Marin nas je osvojio radošću, skromnošću, ljubavlju, plemenitošću. Marinov uspjeh rezultat je rada, ljubavi i odricanja.” Čilića su pozdravili mnogi uglednici, među kojima je bila i Kolinda, koja je također bila u središtu pozornosti kao buduća predsjednica RH. Na večernjoj fešti pjevali su hrvatski narodni pjevači Marko Perković Thompson i Mate Bulić.

Hrvatske žene će vjerojatno biti odlučujući čimbenici u ovim predsjedničkim izborima, jer se natječe jedna žena, koja ima sve potrebne političke, znanstvene i domoljubne atribute koji su preduvjet za vrsnu državnicu. Doduše, bit će žena koje će iz ljubomore negativno utjecati, jer riječ je i o atraktivnoj dami. Hrvatski narod, ovog puta, ima jedinstvenu priliku, a možda i posljednju, da izabere pravu osobu na pravo mjesto, s kojom će se dičiti Hrvati u domovini i svijetu. Uz Božji blagoslov, neka bude pod vodstvom vrline, a uz pratnju sreće! (Virtute duce – comite Fortuna!)

Rudi Tomić/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ni Kajkić, ni Gregurić nisu izvijestili hrvatsku policiju

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da ni Nikola Kajkić ni Zorica Gregurić, nisu izvijestili hrvatsku policiju o nedavnom uhićenju i ispitivanju na Bajakovu.

“Kada se dogodi da dvoje hrvatskih državljana budu zaustavljeni od službi ili policije, u ovom slučaju Republike Srbije, onda je njihov prvi i prirodni korak da, kada prijeđu granicu, takvo nešto, prije svih, jave hrvatskoj policiji. To se nije dogodilo, niti Kajkić, suspendirani policajac u MUP-u, niti Gregurić nisu o tome obavijestili hrvatsku policiju, rekao je premijer u Hrvatskom saboru,” kojem je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja (Euro summit) održanih u lipnju i studenome ove godine.

Premijer je time odgovorio Hrastovu zastupniku Hrvoju Zekanoviću, koji je tražio komentar slučaja Nikole Kajkića, kojeg je srpska BIA uhitila i ispitivala na graničnom prijelazu Bajakovu.

“Kad smo, kao i većina građana, čuli tu informaciju iz nekih medija, učinili smo sve da se reagira i da se njih kontaktira. Nismo uspjeli, skoro dva i pol dana”, rekao je Plenković.

Naveo je kako je Ministarstvo vanjskih poslova odmah prosvjedovalo prema srpskim institucijama. Posao radi i MUP i Ministarstvo vanjskih poslova i Sigurnosno-obavještajna agencija, svi su temeljito angažirani u zaštiti naših državljana, rekao je premijer.

Glede Marakeškog sporazuma, ponovio je kako u zadnje dvije godine ni u jednom trenutku od bilo kojeg aktera nije čuo što je problem u tom dokumentu, opetujući da, što se njega tiče, tu nema nikakvog nejedinstva. Poručio je i kako je HDZ u tom pogledu jedinstven i kako nema nikakvih “unutarhadezeovih igrica”.

Moj je vrlo čvrst dojam da očito niste bili u sabornici kad sam jutros o ovome ekstenzivno odgovarao vašem Jošku Klisoviću, pa ga za vrijeme pauze možete zamoliti da vam objasni što sam kazao, odgovorio je premijer SDP-ovu zastupniku Gordanu Marasu, koji je poslijepodne apostrofirao Marakeški sporazum i odnose na relaciji premijer-predsjednica Republike.

I dok su HDZ-ovi zastupnici redom hvalili činjenicu da je premijer uspio nametnuti temu izbornih rezultata u BiH, SDP-ov Joško Klisović mu je poručio da je njegova intervencija na Europskom vijeću bila potrebna, ali je nedostatna i zakašnjela.

Intervencija je zakašnjela jer se dogodila nakon provedenih izbora u BiH, nedostatna je jer nije polučila željeni rezultat, a to je izmjena izbornog zakonodavstva, rekao je Klisović, ističuči da se ne radi i miješanju u unutarnje stvari BiH.

Vaša intervencija nije bila suprotna načelu nemiješanja u unutarnje stvari BiH, rekao je SDP – ov zastupnik premijeru.

Premijer Plenković je podnoseći izvješće izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu i najavio da će se na Vijeću EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, budući da su većinski Bošnjaci ponovno preglasali i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje. Istaknuo je i da to nije miješanje u poslove druge države, nego legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma.

(Hina)

 

Zekanović: Kad će se Vlada i MUP konačno očitovati o slučaju Nikole Kajkića?

 

 

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari