Pratite nas

Politika

Komadina o Milanoviću: ‘Jedni su kriteriji za Mirelu Holy, a drugi za druge’

Objavljeno

na

Potpredsjednik i kandidat za predsjednika SDP-a Zlatko Komadina susreo se u četvrtak navečer s članovima stranke iz Novog Zagreba, kojima je iznio svoj program i odgovarao na brojna pitanja o zategnutim odnosima u stranci, zanemarivanju članstva, stranačkim politikama, ali i o tome zašto bivši ministar zdravlja Siniša Varga nije odgovarao za potpis na peticiji za promjenu imena Trga maršala Tita .

[ad id=”93788″]

Pred više od 300 okupljenih u Kullturnom centru Travno, Komadina je ponovio kako SDP želi vratiti članovima, koji bi od najnižih razina sudjelovali u kreiranju kadrovske i drugih stranačkih politika, kako je za politiku oklupljanja te kako među socijaldemokratima ne smije biti teških riječi i netolerancije.

“Govori se da je SDP danas podijeljen. Jesmo, podijeljeni smo na nas, socijaldemokrate i liberale. Tko misli da je liberal, slobodan mu put, ima liberalnih stranaka u Hrvatskoj”, poručio je Komadina.

SDP-ovci iz Novog Zagreba Komadinu su, među ostalim, pitali i kako je moguće da je bivši Milanovićev ministar zdravlja Siniša Varga bez ikakvih posljedica potpisao peticiju za promjenu imena zagrebačkog Trga maršala Tita, koju nije potpisao ni jedan HDZ-ov ministar.

Komadina je uzvratio kako je osobno apsolutno protiv promjene imena trgovima i ulicama koji su, kaže, nazvani po ljudima koji su živjeli časno i dali doprinos u borbi protiv fašizma.

Naglasio je kako antifašizam mora biti temeljna vrijednost svih stranaka, a osudio “puštanje zloduha iz boce, nakon čega se ne treba čuditi kad se mladići u Vinkovcima ili Vukovaru međusobno fizički napadaju”.

Upozorio je kako političari moraju snositi odgovornost za izgovorenu riječ, a to što Varga nije snosio posljedice zbog potpisivanja peticije smatra dvostrukim kriterijima. “Jedni su kriteriji za Mirelu Holy, a drugi za druge”, kazao je.

Članu koji je razočaran što je zaboravljen prvi predsjednik SDP-a Ivica Račan, koji nema svoju ulicu u Zagrebu, Komadina je odgovorio kako su zagrebački SDP-ovci takav prijedlog uputili u gradsku skupštinu. Smatra da bi sličnu inicijativu trebalo pokrenuti i na državnoj razini. “Onda ćemo vidjeti kako će na to reagirati desna strana sabornice i hoće li dijeliti vaše i moje mišljenje da je Ivica Račan povijesna ličnost”, rekao je.

Jednu članicu SDP-a ljuti što, kako kaže, vlasti ne brinu za umirovljenike i invalide, dok saborski zastupnici mjesečno dobivaju 1500 kuna “za džeparac”.

“Na žalost, imamo zakone koji su apsurdni u socijalnom spektru, gdje primjerice za sljepoću imate tri različite naknade, ovisno o tome jesi li oslijepio na radu, u ratu ili si slijep rođen. To je sramota, slijep si kako god okreneš”, uzvratio joj je Komadina, poručivši kako se SDP mora čuvati i “ispada” prema najmanje plaćenima, kakav je, smatra, bio outsourcing koji je planirala vlada Zorana Milanovića.

Mlađi SDP-ovac podsjetio je na tvrdnju bivše ministrice zaštite okoliša Mirele Holy da je Milanović od nje tražio da primi na razgovor njegova brata Krešimira koji je “obilazio ministarstva”. Upitao je zašto su ministri primali premijerova brata, a istodobno zanemarivali članstvo.

“Evo, imam i ja brata. To što je brat negdje išao nije najcrnja stvar. Problem je u tome što su naši ljudi birani na način da ne odgovaraju vama, članovima, nego onome tko ih je birao”, odgovorio je Komadina.

Poručio je kako će se takav odnos prema članovima promijeniti kada se u stranku uvedu predizbori za kandidate za državne dužnosti. “Tada ćete imati ljude koji vas zastupaju, koji znaju odakle su došli i koji vas neće zaboravljati”, kazao je.

Među okupljenim SDP-ovcima, koje je predsjednik zagrebačke organizacije stranke Davor Bernardić na početku skupa pozdravio kao “ljude koji žive za SDP, a ne od SDP-a”, bili su i predsjednik Glavnog odbora SDP-a Josip Leko bivši ministri Rajko Ostojić, Igor Rađenović i Davorko Vidović te Zrinka Starešinić, koja je najavljivala da će se kandidirati za predsjednicu stranke, a potom odustala od kandidature tvrdeći da je izložena pritiscima i uvredama.

Komadina je prije skupa odgovarao na pitanja novinara i kazao kako je obišao kontinentalni dio Hrvatske, a sljedeći će se tjedan “spustiti” u Dalmaciju. “Ono što ja vidim , reakcije su dobre, ljudi misle da se stranka mora demokratizirati i decentralizirati. Mislim da smo na zajedničkom tragu velike većine članova i članica SDP-a”.

Kazao je i kako ga nije demoralizirala razlika u broju potpisa potpore njegovoj i Milanovićevoj kandidaturi, a poručio je kako je važan broj glasova, a ne potpisa.

Komadina kaže i kako mu je žao ako je bilo opstrukcija u prikupljanju potpisa, na koje su se žalili njegovi podupiratelji u nekoliko županijskih organizacija stranke.

Zamoljen da komentira svoju izjavu na nedavnom skupu u Čakovcu kada je rekao: “Mi još nismo imali demokratsku smjenu predsjednika. Račan je umro, a drugi se ne da”, a koju je Milanović ocijenio morbidnom, Komadina je poručio kako Milanoviću ne želi ništa loše.

“Želio sam reći da mi na način jedan član – jedan glas nismo do sada imali promjenu predsjednika u SDP-u. Na žalost, kad se izvadi iz konteksta djeluje loše, ali ja ne želim nikom ništa loše, a najmanje našem predsjedniku. Želim mu puno sreće i dug život”, poručio je Komadina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Škoro kod Bage otkrio koji bi referendum prvi raspisao, želi ustavne suce predlagati Saboru, destabilizirao bi Vladu…

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u petak ulazi u novu fazu predsjedničkih izbora koji će se održati 22. prosinca. O utrci na šestim predsjedničkim izborima od neovisnosti u Dnevniku Nove TV Mislav Bago razgovarao je s potencijalnim predsjedničkim kandidatom Miroslavom Škorom.

Od petka, 22. studenoga, teku rokovi u kojima potencijalni kandidati za Pantovčak moraju prikupiti potpise. Jedan od onih koji će to pokušati jest Miroslav Škoro.

Miroslav Škoro se, u razgovoru s Mislavom Bago za Dnevnik Nove TV, osvrnuo se na aktualne teme u Hrvatskoj, među kojima je i štrajk prosvjetara. ”U ekonomiji je tako da morate uzeti Petru da bi dali Pavlu. Problem je u tome što im je prvo rečeno da novca nema, pa onda da ima toliko da bi se dalo svima”, kaže Škoro. Problem vidi u sustavu koji bi mijenjao u cjelini. Uzor obrazovanja u Europi vidi u Njemačkoj.

Škoro je otkrio koji će mu biti prvi potezi ako postane predsjednik države. ”Nakon što povećam ovlasti predsjednika, koje su nužne, prvi referendum koji ću raspisati bit će onaj o ovrhama”, kazao je. ”Bez obzira što imamo novi Zakon o ovršnom postupku, mi imamo 250.000 ljudi u blokadi. Ne treba se stiditi priznati da netko ima bolje rješenje od nas”, rekao je i kazao da se u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, pogoduje ”određenim lobijima”.

Kazao je da ova Vlada, prema njegovu mišljenju, izgubila kredibilitet. ”Ja bih destabilizirao ovakvu Vladu. Mislim da je poštenije da se preslaguje samo onoliko koliko ide na korist građanina. Ovako su nam ukrali tri godine”, komentirao je Škoro sadašnju Vladu. Na pitanje je li, u slučaju rušenja Vlade, poštenije ići na izbore ili preslagivati Vladu, kaže da bi on uvijek radije odabrao izbore.

”Moramo rasvijetliti prošlost”

Na pitanje o imenovaju ustavnih sudaca, Škoro kaže da bi ustavne suce predlagao u Saboru, a ne ih birao. Imenovanje ustavnih sudaca naziva političkom trgovinom. ”Sjedio sam osam mjeseci u Saboru i izgubio osam mjeseci svog života s tim kradljivcima vremena”, kaže i otkriva da mu je za vrijeme zastupanja u Saboru žao što je u nekim slučajevima dizao ruku suprotno svome mišljenju. Škoro je otkrio da bi i glavnog državnog odvjetnika birao na izborima, a ne imenovanjem. ”I dan danas kada ljudi imaju neku inicijativu, kada narod dođe s potpisima, ignorira ih se. Prva točka Ustava kaže da ako narod hoće birati radnika na naplatnoj kućici ili državnog odvjetnika, narod ima pravo na to”, govori Škoro.

Na pitanje o promjeni datuma blagdana i praznika, Škoro poručuje da je to tema za stručnjake. ”Smatram da trebamo slaviti Dan antifašističke pobjede, nije bitno koji dan. To trebaju dogovoriti povjesničari”, kaže Škoro.

Kada je riječ o Jasenovcu, Škoro kaže da samo želi rasvjetliti istinu i otkriti tko su počinitelji tih strašnih zločina. ”Ja sam kršćanin i znam praštati. Kada saznamo tko su počinitelji zločina, pa pomolit ćemo se za njih”, kazao je. ”Ne možemo ići u budućnost, a da nismo rasvijetlili tu prošlost. U krajnjoj liniji, to i Europa traži od nas”, ističe potencijalni predsjednički kandidat.

Na pitanje Mislava Bage o neriješenim granicama sa susjednim državama, Miroslav Škoro kaže da je najpametnije dogovoriti se sa susjedom. ”Citirat ću s predsjednika Tuđmana: ‘Ja bih pregovarao i s crnim vragom ako je u interesu građana”, poručio je. Kazao je da Hrvatska od Srbije i Bosne i Hercegovine treba tražiti ratnu odštetu.

Osvrnuo se i na Titovu bistu na Pantovčaku. ”Ja ju nisam tamo ni stavljao ni micao, a neću ju sigurno ni vraćati. Vidjet ću ima li tamo bista Blage Zadre, pa ću ju tamo postaviti”, kazao je i dodao: ”Za razliku od nekih kandidata, ne ulazim u ovo zbog plaće i slično. Tu sam da vratim narodu ono što Miroslav Škoro je”, govori Škoro. Otkrio je da svoju predsjedničku kampanju financira sam.

Na kraju žestokog intervjua Škoro je rekao da će možda Bagu pozvati za savjetnika na Pantovčak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Željko Reiner: Ja sam shvatio da je Divjak dala ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik hrvatskog sabora i saborski zastupnik HDZ-a Željko Reiner u gostovanju u Newsroomu N1 televizije kazao je da je on iz izjave koju je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak dala u srijedu iščitao da je – dala ostavku.

“Ja osobno sam shvatio da je Divjak dala ostavku. Kad ste ministar u Vladi i kažete da ne želite sudjelovati u igrama moći između sindikata i premijera, da se ne možete svrstati ni na jednu ni na drugu stranu – ni na stranu premijera i Vlade, ni na stranu sindikata – to je zapravo davanje ostavke. Ona to nije verbalizirala, ali ja osobno sam to shvatio kao davanje ostavke”, kazao je Željko Reiner.

Ministrica Blaženka Divjak, međutim, danas je izjavila da će biti na svojoj funkciji toliko dugo dok ima šanse da stvari idu naprijed, istaknuvši da nudi rješenja Vladi za prestanak štrajka te će i dalje raditi svoj posao.

Dodala je i da dijalog treba postojati. Sindikati, pak, tvrde da dijalog ne postoji. Potpredsjednika sabora pitali smo kako tumači te oprečne stavove.

“Taj dijalog nije s premijerom. Taj dijalog je uvijek s resornim ministrom”, kaže Reiner za N1

“Mene je malo čudilo da u razgovorima ima ministra Josipa Aladrovića, a nema resorne ministrice. Tim više sam mislio da je ona svojom izjavom, koja je vrlo jasna i kojom se distancira od premijera, Vlade i svega ostalog – dala ostavku. Moje duboko uvjerenje je bilo da je dala ostavku”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari