Pratite nas

Politika

Komadina o Milanoviću: ‘Jedni su kriteriji za Mirelu Holy, a drugi za druge’

Objavljeno

na

Potpredsjednik i kandidat za predsjednika SDP-a Zlatko Komadina susreo se u četvrtak navečer s članovima stranke iz Novog Zagreba, kojima je iznio svoj program i odgovarao na brojna pitanja o zategnutim odnosima u stranci, zanemarivanju članstva, stranačkim politikama, ali i o tome zašto bivši ministar zdravlja Siniša Varga nije odgovarao za potpis na peticiji za promjenu imena Trga maršala Tita .

[ad id=”93788″]

Pred više od 300 okupljenih u Kullturnom centru Travno, Komadina je ponovio kako SDP želi vratiti članovima, koji bi od najnižih razina sudjelovali u kreiranju kadrovske i drugih stranačkih politika, kako je za politiku oklupljanja te kako među socijaldemokratima ne smije biti teških riječi i netolerancije.

“Govori se da je SDP danas podijeljen. Jesmo, podijeljeni smo na nas, socijaldemokrate i liberale. Tko misli da je liberal, slobodan mu put, ima liberalnih stranaka u Hrvatskoj”, poručio je Komadina.

SDP-ovci iz Novog Zagreba Komadinu su, među ostalim, pitali i kako je moguće da je bivši Milanovićev ministar zdravlja Siniša Varga bez ikakvih posljedica potpisao peticiju za promjenu imena zagrebačkog Trga maršala Tita, koju nije potpisao ni jedan HDZ-ov ministar.

Komadina je uzvratio kako je osobno apsolutno protiv promjene imena trgovima i ulicama koji su, kaže, nazvani po ljudima koji su živjeli časno i dali doprinos u borbi protiv fašizma.

Naglasio je kako antifašizam mora biti temeljna vrijednost svih stranaka, a osudio “puštanje zloduha iz boce, nakon čega se ne treba čuditi kad se mladići u Vinkovcima ili Vukovaru međusobno fizički napadaju”.

Upozorio je kako političari moraju snositi odgovornost za izgovorenu riječ, a to što Varga nije snosio posljedice zbog potpisivanja peticije smatra dvostrukim kriterijima. “Jedni su kriteriji za Mirelu Holy, a drugi za druge”, kazao je.

Članu koji je razočaran što je zaboravljen prvi predsjednik SDP-a Ivica Račan, koji nema svoju ulicu u Zagrebu, Komadina je odgovorio kako su zagrebački SDP-ovci takav prijedlog uputili u gradsku skupštinu. Smatra da bi sličnu inicijativu trebalo pokrenuti i na državnoj razini. “Onda ćemo vidjeti kako će na to reagirati desna strana sabornice i hoće li dijeliti vaše i moje mišljenje da je Ivica Račan povijesna ličnost”, rekao je.

Jednu članicu SDP-a ljuti što, kako kaže, vlasti ne brinu za umirovljenike i invalide, dok saborski zastupnici mjesečno dobivaju 1500 kuna “za džeparac”.

“Na žalost, imamo zakone koji su apsurdni u socijalnom spektru, gdje primjerice za sljepoću imate tri različite naknade, ovisno o tome jesi li oslijepio na radu, u ratu ili si slijep rođen. To je sramota, slijep si kako god okreneš”, uzvratio joj je Komadina, poručivši kako se SDP mora čuvati i “ispada” prema najmanje plaćenima, kakav je, smatra, bio outsourcing koji je planirala vlada Zorana Milanovića.

Mlađi SDP-ovac podsjetio je na tvrdnju bivše ministrice zaštite okoliša Mirele Holy da je Milanović od nje tražio da primi na razgovor njegova brata Krešimira koji je “obilazio ministarstva”. Upitao je zašto su ministri primali premijerova brata, a istodobno zanemarivali članstvo.

“Evo, imam i ja brata. To što je brat negdje išao nije najcrnja stvar. Problem je u tome što su naši ljudi birani na način da ne odgovaraju vama, članovima, nego onome tko ih je birao”, odgovorio je Komadina.

Poručio je kako će se takav odnos prema članovima promijeniti kada se u stranku uvedu predizbori za kandidate za državne dužnosti. “Tada ćete imati ljude koji vas zastupaju, koji znaju odakle su došli i koji vas neće zaboravljati”, kazao je.

Među okupljenim SDP-ovcima, koje je predsjednik zagrebačke organizacije stranke Davor Bernardić na početku skupa pozdravio kao “ljude koji žive za SDP, a ne od SDP-a”, bili su i predsjednik Glavnog odbora SDP-a Josip Leko bivši ministri Rajko Ostojić, Igor Rađenović i Davorko Vidović te Zrinka Starešinić, koja je najavljivala da će se kandidirati za predsjednicu stranke, a potom odustala od kandidature tvrdeći da je izložena pritiscima i uvredama.

Komadina je prije skupa odgovarao na pitanja novinara i kazao kako je obišao kontinentalni dio Hrvatske, a sljedeći će se tjedan “spustiti” u Dalmaciju. “Ono što ja vidim , reakcije su dobre, ljudi misle da se stranka mora demokratizirati i decentralizirati. Mislim da smo na zajedničkom tragu velike većine članova i članica SDP-a”.

Kazao je i kako ga nije demoralizirala razlika u broju potpisa potpore njegovoj i Milanovićevoj kandidaturi, a poručio je kako je važan broj glasova, a ne potpisa.

Komadina kaže i kako mu je žao ako je bilo opstrukcija u prikupljanju potpisa, na koje su se žalili njegovi podupiratelji u nekoliko županijskih organizacija stranke.

Zamoljen da komentira svoju izjavu na nedavnom skupu u Čakovcu kada je rekao: “Mi još nismo imali demokratsku smjenu predsjednika. Račan je umro, a drugi se ne da”, a koju je Milanović ocijenio morbidnom, Komadina je poručio kako Milanoviću ne želi ništa loše.

“Želio sam reći da mi na način jedan član – jedan glas nismo do sada imali promjenu predsjednika u SDP-u. Na žalost, kad se izvadi iz konteksta djeluje loše, ali ja ne želim nikom ništa loše, a najmanje našem predsjedniku. Želim mu puno sreće i dug život”, poručio je Komadina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Karamatić: Kako će oni organizirati ‘republiku BiH’ na četvrtini teritorija BiH, to je njihov problem

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Mario Karamatić ocijenio je da se Programskom deklaracijom, usvojenom na Kongresu SDA, revitalizira Hrvatska Republika Herceg-Bosna.

Karamatić je rekao da je tzv. “republika BiH” bila prije Daytona i da je obuhvaćala 23 posto BiH, te podsjetio da su bile i Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Republika Srpska.

– Kako će oni organizirati “republiku BiH” na četvrtini teritorija BiH, to je njihov problem – istakao je Karamatić.

Karamatić je rekao da mu je veoma drago što je SDA prepoznala inicijativu HSS o neophodnosti revitalizacije Herceg-Bosne i da su u tom pravcu i donijeli deklaraciju.

On je napomenuo da je deklaracija povratak na preddaytonsko stanje, budući da je neodrživa ovakva organizacija BiH, naknadno devastirana od visokih predstavnika.

– To je ono što mi zagovaramo ima dvije godine. SDA je sada napravila iskorak u tom pravcu i mi im zahvaljujemo – naveo je Karamatić.

On smatra i da je deklaracija SDA spisak želja, ali i da mu je drago što su u toj stranci naveli da će otvoriti vrata za druge narode.

– Tako će SDA postati multietnička stranka, jer će se u njoj nalaziti muslimani Bošnjaci, muslimani Sandžaklije, muslimani Arapi, Šiiti, Suniti, te će tako otvoriti vrata prema Europi – rekao je Karamatić. (Srna)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Miroslav Škoro kod Stankovića zahvalio Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi, kaže da nije ni desničar ni ljevičar; Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu

Objavljeno

na

Objavio

Gost emisije Nedjeljom u 2 je Miroslav Škoro. Zašto se kandidira za predsjednika Republike, računa li na podršku samo desnog biračkog tijela ili će nekako pokušati pridobiti i lijevo orijentirane glasače te zašto misli da bi bio bolji predsjednik od Kolinde Grabar-Kitarović, neka su od pitanja emisije.

Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

– Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja ‘jašem’ po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo – izvršna vlast – zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija – tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”. Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

– Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra – kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

– Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a. Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene ‘za sve vijeke vjekova amen’ stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti – rekao je.
U HDZ je ušao u dva navrata.

– Drugi put je bio više igrokaz za ljude. Ušao sam 1994. ili 1995. To je bilo prvi put – objasnio je, dodavši kako je Demokratski centar podržavao, ali nije bio član.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

– To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ.

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

– Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate, rekao je.

O Orfeju i otpremnini

Komentirao je i priču da je dobio 135.000 kuna otpremnine nakon samo dvije godine rada u Orfeju.

– Ja sam imao menadžerski ugovor s Hrvatskom radiotelevizijom, da ću obavljati poslove u Ofeju i temeljem tog menadžerskog ugovora sam prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa imao pravo na otpremninu od 12 mjesečnih plaća. Dobio sam tu otpremninu i čitam sada u medijima da bih ja trebao neke novce vratiti. Međutim meni se čini da je tu teza postavljena naopako. Ako je netko tu pogriješio pa je to utvrdila Državna revizija, a to je bilo navodno prije 20 godina, onda Državna revizija to upućuje Državnom odvjetništvu, a Državno odvjetništvo onda poduzima nekakve radnje, vjerojatno protiv Hrvatske radiotelevizije koja je to isplatila. Ja uistinu s tim nemam ništa i ne mislim da sam dobio išta drugo nego što su dobili i svi drugi ljudi koji su imali takav tip ugovora – rekao je.

O sudjelovanju u ratu

– Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu, te izjavama Krunislava Olujića.

Razjasnio je i neke stvari iz svoje biografije, a koje se odnose na ’89., odnosno 1990. godinu, piše HRT.

– Ja ne znam pretpostavljaju li ljudi da sam ja ’89. godine otišao u Ameriku, onda su me zavezali za nogu od stola pa sam tamo bio zavezan cijelo vrijeme, nisam se mrdao. Ja sam se od ’89. godine pa do danas jako puno mrdao svugdje, tako da jesam 1990. godine bio u Hrvatskoj na nekoliko mjeseci pa se ponovno vratio u Ameriku. Godine 1992. sam se vratio u ratni Osijek s malim djetetom. Uvijek pokušavam raditi stvari na način da slijedim taj svoj unutarnji instinkt, da budem pravičan, da radim stvari koje su dobre. I imam neki kontinuitet, od toga da sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’, da sam napisao ‘Sude mi’ kad su mnogi otvarali hladne pjenušce pri uhićenju hrvatskih generala, do dana današnjega kada smatram da treba napraviti promjene u ovom našem sustavu, kada sam se uistinu javno izložio svim objedama – rekao je.

Na pitanje je li mu na kraju žao što se nije borio s puškom u ruci rekao je:

– Za domovinu se može boriti na puno načina. Ako bi ta puška na mom ramenu završila prije rat i pomogla da se Hrvatska prije prizna u međunarodno priznatim granicama, onda definitivno je. Ja se ispričavam ako nisam nosio tu pušku. Međutim ja sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’ i učinio sam sve što mogu da doprinesem tome da država kakvu danas imamo bude stvorena u uvjetima u kojima se onda stvarala. Hrvata je u svijetu negdje osam milijuna. Tako kažu. S druge strane, u obrani Republike Hrvatske s puškom na ramenu sudjelovalo je 400 tisuća, 500 tisuća, neki 600 tisuća, neki 800 tisuća… To je opet 10 posto stanovništva. Tom analogijom, što je onda radila moja sestra? Što je radila žena, što su radili svi ti ljudi koji su se kretali po crti bojišnice i radili u gospodarstvu i privredi, da bi svi skupa mogli održavati tu vojsku koju smo imali? Je li rat završio ’91. godine? – odgovara.

O imovinskoj kartici

Prokomentirao je i svoju imovinsku karticu, rekavši kako ju ne zna naizust baš najbolje.

– Supruga i ja imamo obiteljsku kuću u Zagrebu, imamo vlasničke udjele u jednom poduzeću u kojemu ona ima 50 posto, ja 50 posto. To je poduzeće koje se bavi diskografijom i proizvodnjom vina. Ja imam još 50 posto udjela u jednoj tvrtki koja se bavi nekretninama. Imam pet posto udjela u firmi koja se bavi softverom, imamo još nešto sitnih dionica u HT-u i Mon Perinu. Imam vinograd u kutjevačkom kraju u Mitrovcu… – nabrojio je.

Zahvalio je Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi. Ustvrdio je da nije ni desničar ni ljevičar, a podjele se rade da bi se polarizirao narod.

Oko toga da bi zabranio neke stranke kaže da bi to učinio kad se steknu uvjeti.

– Meni se čini da me jedini u državi shvatio Ivo Josipović, kaže Škoro ističući pritom da on govori kao obični građanin i traži promjene kao običan čovjek koji nije trenutno na nikakvoj funkciji i zato ima pravo to činiti. Na pitanje jesu li se stekli uvjeti da se zabrani SDSS, Škoro je najprije uputio kritike na politički rad Milorada Pupovca, ali je na kraju poručio da u ovom trenutku, kada bi bio predsjednik, ne bi pokrenuo zabranu SDSS-a.

Cijela emisija je OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari