Pratite nas

Politika

Komadina o Milanoviću: ‘Jedni su kriteriji za Mirelu Holy, a drugi za druge’

Objavljeno

na

Potpredsjednik i kandidat za predsjednika SDP-a Zlatko Komadina susreo se u četvrtak navečer s članovima stranke iz Novog Zagreba, kojima je iznio svoj program i odgovarao na brojna pitanja o zategnutim odnosima u stranci, zanemarivanju članstva, stranačkim politikama, ali i o tome zašto bivši ministar zdravlja Siniša Varga nije odgovarao za potpis na peticiji za promjenu imena Trga maršala Tita .

[ad id=”93788″]

Pred više od 300 okupljenih u Kullturnom centru Travno, Komadina je ponovio kako SDP želi vratiti članovima, koji bi od najnižih razina sudjelovali u kreiranju kadrovske i drugih stranačkih politika, kako je za politiku oklupljanja te kako među socijaldemokratima ne smije biti teških riječi i netolerancije.

“Govori se da je SDP danas podijeljen. Jesmo, podijeljeni smo na nas, socijaldemokrate i liberale. Tko misli da je liberal, slobodan mu put, ima liberalnih stranaka u Hrvatskoj”, poručio je Komadina.

SDP-ovci iz Novog Zagreba Komadinu su, među ostalim, pitali i kako je moguće da je bivši Milanovićev ministar zdravlja Siniša Varga bez ikakvih posljedica potpisao peticiju za promjenu imena zagrebačkog Trga maršala Tita, koju nije potpisao ni jedan HDZ-ov ministar.

Komadina je uzvratio kako je osobno apsolutno protiv promjene imena trgovima i ulicama koji su, kaže, nazvani po ljudima koji su živjeli časno i dali doprinos u borbi protiv fašizma.

Naglasio je kako antifašizam mora biti temeljna vrijednost svih stranaka, a osudio “puštanje zloduha iz boce, nakon čega se ne treba čuditi kad se mladići u Vinkovcima ili Vukovaru međusobno fizički napadaju”.

Upozorio je kako političari moraju snositi odgovornost za izgovorenu riječ, a to što Varga nije snosio posljedice zbog potpisivanja peticije smatra dvostrukim kriterijima. “Jedni su kriteriji za Mirelu Holy, a drugi za druge”, kazao je.

Članu koji je razočaran što je zaboravljen prvi predsjednik SDP-a Ivica Račan, koji nema svoju ulicu u Zagrebu, Komadina je odgovorio kako su zagrebački SDP-ovci takav prijedlog uputili u gradsku skupštinu. Smatra da bi sličnu inicijativu trebalo pokrenuti i na državnoj razini. “Onda ćemo vidjeti kako će na to reagirati desna strana sabornice i hoće li dijeliti vaše i moje mišljenje da je Ivica Račan povijesna ličnost”, rekao je.

Jednu članicu SDP-a ljuti što, kako kaže, vlasti ne brinu za umirovljenike i invalide, dok saborski zastupnici mjesečno dobivaju 1500 kuna “za džeparac”.

“Na žalost, imamo zakone koji su apsurdni u socijalnom spektru, gdje primjerice za sljepoću imate tri različite naknade, ovisno o tome jesi li oslijepio na radu, u ratu ili si slijep rođen. To je sramota, slijep si kako god okreneš”, uzvratio joj je Komadina, poručivši kako se SDP mora čuvati i “ispada” prema najmanje plaćenima, kakav je, smatra, bio outsourcing koji je planirala vlada Zorana Milanovića.

Mlađi SDP-ovac podsjetio je na tvrdnju bivše ministrice zaštite okoliša Mirele Holy da je Milanović od nje tražio da primi na razgovor njegova brata Krešimira koji je “obilazio ministarstva”. Upitao je zašto su ministri primali premijerova brata, a istodobno zanemarivali članstvo.

“Evo, imam i ja brata. To što je brat negdje išao nije najcrnja stvar. Problem je u tome što su naši ljudi birani na način da ne odgovaraju vama, članovima, nego onome tko ih je birao”, odgovorio je Komadina.

Poručio je kako će se takav odnos prema članovima promijeniti kada se u stranku uvedu predizbori za kandidate za državne dužnosti. “Tada ćete imati ljude koji vas zastupaju, koji znaju odakle su došli i koji vas neće zaboravljati”, kazao je.

Među okupljenim SDP-ovcima, koje je predsjednik zagrebačke organizacije stranke Davor Bernardić na početku skupa pozdravio kao “ljude koji žive za SDP, a ne od SDP-a”, bili su i predsjednik Glavnog odbora SDP-a Josip Leko bivši ministri Rajko Ostojić, Igor Rađenović i Davorko Vidović te Zrinka Starešinić, koja je najavljivala da će se kandidirati za predsjednicu stranke, a potom odustala od kandidature tvrdeći da je izložena pritiscima i uvredama.

Komadina je prije skupa odgovarao na pitanja novinara i kazao kako je obišao kontinentalni dio Hrvatske, a sljedeći će se tjedan “spustiti” u Dalmaciju. “Ono što ja vidim , reakcije su dobre, ljudi misle da se stranka mora demokratizirati i decentralizirati. Mislim da smo na zajedničkom tragu velike većine članova i članica SDP-a”.

Kazao je i kako ga nije demoralizirala razlika u broju potpisa potpore njegovoj i Milanovićevoj kandidaturi, a poručio je kako je važan broj glasova, a ne potpisa.

Komadina kaže i kako mu je žao ako je bilo opstrukcija u prikupljanju potpisa, na koje su se žalili njegovi podupiratelji u nekoliko županijskih organizacija stranke.

Zamoljen da komentira svoju izjavu na nedavnom skupu u Čakovcu kada je rekao: “Mi još nismo imali demokratsku smjenu predsjednika. Račan je umro, a drugi se ne da”, a koju je Milanović ocijenio morbidnom, Komadina je poručio kako Milanoviću ne želi ništa loše.

“Želio sam reći da mi na način jedan član – jedan glas nismo do sada imali promjenu predsjednika u SDP-u. Na žalost, kad se izvadi iz konteksta djeluje loše, ali ja ne želim nikom ništa loše, a najmanje našem predsjedniku. Želim mu puno sreće i dug život”, poručio je Komadina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Bruna Esih: ‘Nikome još nismo dali podršku za nadolazeće predsjedničke izbore!’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska javna i politička scena u žeži je brujanja oko kandidata koji će ove godine ući u utrku za predsjedničke izbore, a sa svih strana cure informacije ‘tko će kome dati podršku’. Nastavno na to, danas se na Facebooku pojavila informacija kako će Bruna Esih, odnosno njezina stranka dati podršku Miroslavu Škori, koji će, kako stoje stvari, uskoro službeno potvrditi svoju kandidaturu te se uključiti u utrku za Pantovčak.

No, izgleda da te informacije  nisu točne. Radi se o neslužbenoj stranici koja pruža podršku gospođi Esih, no iza administracije stranice ne stoji stranka Neovisni za Hrvatsku, niti Bruna Esih. Zbog konfuzije koja je nastala, Esih je za Dnevno.hr potvrdila kako ona do sada nikome nije dala podršku za nadolazeće predsjedničke izbore.

“Radi se o stranici koju sam ja osobno već nekoliko puta prijavljivala policiji i Agenciji za zaštitu osobnih podataka te zbog koje smo već nekoliko puta imali probleme. Stranica ‘Podrška Bruni Esih’ nije naša službena stranica i ne znamo tko je administrator”, kazala je Esih.

Na pitanje koga će od kanididata podržati na nadolazećim izborima i planiraju li možda kandidirati nekoga iz svoje stranke, Bruna Esih je kazala:

“Nismo još donijeli odluku o tome jer se još nismo bavili time. Smatramo da nije još vrijeme, jer osim gospodina Milanovića, nitko od jačih kandidata još nije službeno objavio svoju kandidaturu, niti gospođa Kolinda Grabar – Kitarović pa niti gospodin Škoro. Do službenih potvrda kandidatura sve spada u rubriku nagađanja, pa sukladno tome ne želimo nikoga podržavati i unositi zbrku u biračko tijelo. Potporu do sada nikome nismo dali jer nas nitko nije tražio.”

Inače, stranka Neovisni za Hrvatsku trenutno aktivno radi na terenu kako bi oformili Županijske organizacije te spremni dočekali parlamentarne izbore.

“Aktivno radimo na terenu, evo baš danas putujem u Splitko-dalmatinsku županiju, a već u subotu smo u Zadarskoj. Želimo ojačati stranku u cijeloj Hrvatskoj. Za sada imamo pokrivene samo djelove Hrvatske, imamo uspostavljenih šest županijskih organizacija. Stranka ne može dobro funkcionirati dok nema pokrivenost u cijeloj Hrvatskoj, a to nam je izuzetno važno za parlamentarne izbore, jer ipak je na parlamentarnim izborima drugačiji sistem glasanja nego na Europskim izborima, gdje je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica”, kazala je Esih za Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Le Soir: Kandidati za predsjednika Komisije Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković?

Objavljeno

na

Objavio

Europski socijalisti i liberali snažno se protive kandidaturi njemačkog demokršćanina Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije, ali pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci, koja sada traži nove kandidate, a među tim nedeklariranim kandidatima spominje se dvoje najviših hrvatskih dužnosnika Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković, piše u četvrtak belgijski dnevni list Le Soir.

Le Soir, koji važi za ugledan i ozbiljan list, piše pozivajući se na neimenovane izvore da EPP traži novog kandidata koji bi mogao dobiti širu podršku.

List dodaje da bi Michel Barnier bio kandidat koji bi mogao dobiti podršku za predsjednika Eruopse komisije, “ali da nijedan izvor nije spomenuo njegovo ime”.
“S druge strane, pojavilo se jedno ime: ime hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović”.

“Ime hrvatske predsjednice pojavilo se u posljednja 24 sata, kada je EPP pritisnut potrebom da napusti kandidaturu svog čelnika Manfreda Webera, pojačao potragu u svojim redovima. Šefica države od 2015., sa solidnim ministarskim iskustvom bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Oko nje je veći konsenzus nego oko premijera Plenkovića, koji se također spominje, ali ona ima nešto izraženiji nacionalistički profil”, navodi list.

Za Plenkovića list navodi da je “cijenjen među svojim kolegama”.
“Ali njega su šefovi država ili vlada iz EPP-a izabrali da ih predstavlja u tripartitnim pregovorima premijera o imenovanju čelnika, što je znak povjerenja. Mogao bi biti korisno i konsenzualno rješenje”, navodi list.

U slučaju da EPP dobije mjesto predsjednika Komisije, mjesto predsjednka Europskog vijeća pripalo bi liberalima, koji su se udružili sa zastupnicima izabranim na listi francuskog predsjednika Emmnuela Macrona, navodi Le Soir i dodaje da bi to mogao postati Charles Michel, vršitelj dužnosti belgijskog premijera. Socijalistima bi onda pripalo mjesto predsjednika Europskog parlamenta, koje bi onda na polovici mandata prepustili zelenima, zatim mjesto visokog predsjednika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te jedan važan ekonomski resor u Komisiji, piše Le Soir.

List dodaje da je riječ o vrlo nesigurnom scenariju, koji i sitnica može poremetiti.
Iako nije jako izgledno da bi netko od Hrvata mogao dobiti mjesto predsjednika Komisije, činjenica da se spominju čak dvoje hrvatskih kandidata može se protumačiti i kao izraz povjerenja u najnoviju članicu EU-a.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji se u četvrtak okupljaju na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Europska pučka stranka trenutačno drži tri od četiri najviše pozicije – iz njezinih redova su predsjednik Komisije, Europskog vijeć i Parlamenta, dok je mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku pripalo socijaldemokratima.

Sada se, međutim, situacija promijenila i Europska pučka stranka, relativno najveća u Europskom parlamentu, traži za sebe samo mjesto predsjednika Europske komisije, dok je ostale pozicije spremna prepustiti drugim strankama.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom na to da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komsije, uključuje predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred se Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spiteznkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisija, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se koncpetu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklararnih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.

(Hina)

 

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari