Pratite nas

Kronika

Komemoracija masovnog pokolja Hrvata u Crngrobu u svibnju 1945

Objavljeno

na

Ove nedjelje hodočasnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva, obišli su Crngrob, mjesto masovnog stradanja Hrvata u svibnju 1945. godine, među kojima su bili i članovi vlade NDH s obiteljima i pratiocima.  Mjesto Crngrob nalazi se  2 km od Radovljice kod Škofje Loke u Sloveniji. U šumi nekoliko stotina metara od samog mjesta nalaze se grobišta žrtava. Procjenjuje se da je oko Crngroba pokopano više od 2.000 žrtava partizanskih zločina, pretežno Hrvata.

Misa je održana u Crkvi Marijinog uznesenja u Crngrobu a predvodio ju je starološki župnik i rektor svetišta Dr. Alojzije Snoj. Liturgijsko slavlje uveličao je zbor Hrvatska bašćina. Nakon mise, predstavnik Hrvatskog društva Ljubljana, Filip Božić, održao je dirljiv govor u čast preminulog predsjednika ove udruge, Petra Antunovića. Nakon mise, župnik je predvodio križni put s blagoslovom po svih 5 grobišta. Nakon križnog puta za hodočasnike je organiziran domjenak.

Krajem Drugog svjetskog rata, nakon pada NDH, vodstvo države, njihove obitelji i prateće osoblje, većinom redovnice s nekoliko svećenika vlakom su bježali kroz Sloveniju prema zapadu u slovenskoj kompoziciji koja je prevozila ranjenike. Zaustavljeni su 5. svibnja u Ljubljani i 3 dana kasnije pušteni na slobodu, međutim već idući dan su dolaze na posljednju postaju svoga puta. Zaustavljeni su kod Jesenica i vraćeni na sporedni kolosijek u Radovljici.

Nekoliko dana su u kolonama odvođeni na stratište te vlakom do Škofje Loke gdje su ubijani na različite načine, uglavnom hladnim oružjem i oruđem. Zločin je kulminirao 25. svibnja spaljivanjem 15 zarobljenika u župnoj kući nedaleko od Škofje Loke te hladnokrvnim pokoljem preostalih zarobljenika – oko četrdesetero djece. Procjenjuje se da je u i oko Crngroba likvidirano više od 2.000 žrtava.

Među žrtvama zakopanima u Crngrobu  nalazi se i  veći dio skupine visokih dužnosnika vlade NDH i njihovih članova obitelji koje su engleske okupacijske vlasti u Austriji, konkretno 5. Britanski korpus, izručile jugoslavenskim vlastima u Rosenbachu 18.5.1945. U toj skupini je bilo 67 osoba uključujući žene i djecu. Nakon saslušanja u Burdychovoj ljekarni 21.5. petnaest najbitnijih osoba odvedeno je preko Ljubljane u Postojnu a nakon toga u Zagreb. Devet zatočenika škofjaločke skupine s nadodanim Vidjenvićem je 6.6. u Zagrebu stalo pred sud i sedmorica je još istog dana osuđeno na smrt. Budak, Rukavina i Vidnjević bili su obješeni. Mandić, Steinfel, Makanec i Canki bili su stijeljani. Mešić je kasnije umro u zatvoru, Milić i Nardelli su osuđeni na 20 godina zatvora što su odslužili i umrli su na slobodi. Preostale osobe iz skupine u ŠL su ostale u logoru na Kamnitniku do 24/ 25 5.45.

Izvadak iz govora predsjednika Hrvatskog društva Ljubljana, Filipa Božića „Dijete Hercegovine“:

Ima jedna lijepa zemlja od kamena, mirisa, topline i snage sazdana. Zemlja loze i masline, prekrasnih voćnjaka i vrtova koje zalijeva zelena Neretva. Ljepotica što moru u zagrljaj žuri, a na svom putu prosipa milinu na kojoj se svačije oko odmoriti može. To  je Hercegovina. Domovina vrijednih i  ponosnih ljudi koji iz kamena i sunca upijaju snagu i toplinu i gdje god dođu vrijedno rade, stvaraju i iza sebe trag ostavljaju.

Hercegovina koju život nije mazio i još uvijek je ne mazi, ali ona ljepotom plijeni, mirisima i bojama očarava, a djeca njezina i kad daleko odu uvijek joj se kao majci vraćaju. I gdje god da su, u srcu svoju Hercegovinu nose. Kako bi je mogli zaboraviti kada o njoj, o njezinom najvećem ii najljepšem mjestu Mostaru i pjesme pjevaju. Pjevaju o njemu kao šarenoj bašči punoj slatkoga voća i djevojaka Hercegovki koje su kruna njegovoj ljepoti.

U toj i takvoj zemlji rodio se i naš Petar. Udahnuo i  u srce zaključao njezinu ljepotu, mirise i boje i gdje god da ga je život nosio, njegova Hercegovina je bila sa njim……..

Vlatka Sakar / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dodik: Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj pres-konferenciji u Istočnom Sarajevu iznio informacija da Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju.

Kazao je da se radi o odluci pod brojem protokola 05/1-4-1547/19 od 10. travnja ove godine.

On je istaknuo da je u dokumentu navedeno da se “vodi obrada” desetak medija, među kojima je i Večernji list.

Glavni i odgovorni urednik “Večernjeg lista” Jozo Pavković kazao je za “Avaz” da je to “u svakom slučaju zabrinjavajuće, posebno ako to tvrdi predsjedatelji Predsjedništva BiH. – Očekujem da se do kraja istraži ova informacija.

Utvrdi li se točnom, onda ćemo posve sigurno izvijestiti sve relevantne adrese te zatražiti zaštitu međunarodnih medijskih udruga, ali i kažnjavanje odgovornih za pokušaj gušenja slobode riječi. Sloboda medija zajamčena je brojnim međunarodnim i bh. dokumentima koji govore o ljudskim pravima te medijskim slobodama – kazao je Pavković, piše Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Uskoro će đaci i radnici ostati bez javnog prijevoza

Objavljeno

na

Objavio

Prijevoznici okupljeni unutar Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika upozoravaju da će u sljedećim mjesecima biti primorani obustaviti javni prijevoz putnika diljem RH. U udruženju se nalazi preko 4000 radnika i 2000 autobusa, kojima se održava preko 80% županijskog prijevoza putnika za potrebe dnevnih migracija.

Privatni prijevoznici su diskriminirani u odnosu na javne prijevoznike unatoč činjenici da pokrivaju najveći dio teritorija RH i da održavaju linije koje imaju najmanju isplativost. HŽ Putnički prijevoz kao i autobusni prijevoznici u javnom vlasništvu su potpisali Ugovore o javnim uslugama te osigurali svoje financiranje, na isti način kako je to riješeno u ostatku EU.

Trenutno je završilo e-savjetovanje za pravilnik kojim se pruža ista prilika i privatnim prijevoznicima, no rokovi su vrlo kratki, te je nužno da se isti što prije donese te da se pod hitno sklope Ugovori o javnim uslugama i osigura nesmetano financiranje javnog linijskog prijevoza širom RH. Privatni prijevoznici u ostalim EU zemljama imaju ove uvjete i sada ne ostvaruju gubitke u poslovanju kao što je slučaj s našim prijevoznicima, kaže Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika.

Danas svjedočimo stalnom odlasku naših radnika (posebice vozača) koje više ne možemo zadržati s obzirom na gubitke koje ostvarujemo na ovim linijama. Ovim vozačima su otvorena radna u EU upravo iz razloga što su njihovi prijevoznici rentabilni, tj. mogu im ponuditi puno bolje uvjete nego naši prijevoznici, ističe Meštrović.

Situacija je hitna i upitno je održavanje linija, tj. uskoro će se dogoditi da će građani u diljem RH ostati bez prijevoza đaka, radnika, umirovljenika ukoliko se ne sklope Ugovori o javnim uslugama u najkraćem mogućem vremenu. Kolaps je pred nama i prijevoznici upozoravaju da je vrlo malo vremena preostalo da se to spriječi.

“Trenutno su autobusni linijski prijevoznici diskriminirani u odnosu na gradske prijevoznike i HŽ putnički prijevoz budući da s njima nisu sklopljeni Ugovori o javnim uslugama sukladno europskoj direktivi. Hrvatska se mora prilagoditi uredbi EU 1370/2007 o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, koja ima krajnji rok primjene 03. prosinca 2019″, kaže Meštrović i dodaje da je već u zakašnjenju.

“Kako da mi organiziramo posao, imamo problema s vozačima koji odlaze van na ista radna mjesta, samo na veće plaće, kako poslovati u neizvjesnosti i jamčiti posao vozačima”, objašnjava Meštrović i ističe da će veliki problem nastati jer djeca iz udaljenih mjesta neće već ove zime moći doći do škole.

Udruga je pri osnivanju imala 29 autobusnih javno linijskih prijevoznika koji zajedno zapošljavaju 4018 radnika, raspolažu s 2045 autobusa i obavljaju preko 80% županijskog autobusnog javno linijskog prijevoza na području Republike Hrvatske.

Kako doznajemo, razgovori u ministarstvu prometa su započeli, ali rješenja zasad nema. Tako da bi taj problem uskoro mogao postati posredno i problem ministrice Blaženke Divjak, jer đaci iz udaljenih mjesta će bez prijevoza teško do škole, piše Hrvatska Danas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari