Pratite nas

Hrvatska

Komemoracija u povodu 25. obljetnice pogibije Damira Tomljanovića – Gavrana

Objavljeno

na

Izvor: Hrvatski vojnik

Komemoracijom na grobu stožernog brigadira Damira Tomljanovića – Gavrana u Krivom Putu te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u nedjelju, 17. veljače obilježena je 25. obljetnica njegove pogibije.

Junak Domovinskog rata Damir Tomljanović – Gavran poginuo je 17. veljače 1994. tijekom izviđanja na Velebitu. Počast su, uz članove Tomljanovićeve obitelji, odali su izaslanik predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, njezin savjetnik za branitelje Ante Deur, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ general Mate Pađen, predstavnici braniteljskih udruga, lokalnih vlasti i drugi, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Okupljenima se obratio predsjednik Udruge veterana Tigrova Ilija Vučemilović Šimunović. “Punih 25 godina sastajemo se ovdje kako bismo mu se zahvalili za sve što je učinio za nas, našu djecu i našu domovinu. Hvala što to niste zaboravili”, rekao je Vučemilović.

U spomen na Tomljanovića Gavrana služena je misa u župnoj crkvi Majke Božje Snježne koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Program oblilježavanja 25. obljetnice Tomljanovićeve pogibije nastavljen je kulturno-umjetničkim programom u školsko-sportskoj dvorani u Senju.

U sklopu obilježavanja obljetnice u petak, 15. veljače u dvorani Doma HV-a „Zvonimir“ pretpremijerno je bio prikazan dokumentarni film u kojem su o Tomljanoviću – Gavranu govorili njegovi suborci i članovi njegove obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993. kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade Tigrovi zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu. Poginuo je tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća, a posebna uspomena na njega čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu, navodi se u priopćenju Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Foto: MORH / J. Kopi

(Hina)

 

Zauvijek ćeš ostati zapisan u hrvatskoj povijesti

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica na Sveučilištu u Zadru: Sjajna tradicija utkana u cjelokupan nacionalni identitet, povijest obrazovanja i kulture

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (arhiva)

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici u povodu Dana Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak je podsjetila kako je filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda prvo hrvatsko visoko učilište koje je osnovano 1396. te je istaknula da ta sjajna tradicija obrazovanja nije utkana samo u suvremeno zadarsko Sveučilište, nego i cjelokupan nacionalni identitet, povijest našeg obrazovanja i kulture.

“Zadarsko sveučilište pripada manjim sveučilištima u Hrvatskoj, ali ne zato manje važnima. Osim toga, mnogo je prednosti manjih sveučilišta jer omogućuju veću kompaktnost, homogenost i komplementarnost studija”, rekla je hrvatska predsjednica.

“Manje može biti više”, istaknula je, dodajući da je to sveučilište dobro iskoristilo tu mogućnost visokom kvalitetom nastave i znanstvenoga rada. Rekla je i kako je “više puta naglašavala da akademsku zajednicu smatra jednom od najvažnijih društvenih snaga za intenzivnije uključivanje Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja i pritom uvijek ističe kako potencijal i uspjesi naših studenata ulijevaju nadu u budućnost“.

Predsjednica u sveučilištu vidi i važnog sudionika obnove dijaloga na političkoj i društvenoj razini.

“Našem društvu u cjelini nedostaje dijaloga i razumijevanja, razgovora u kojem se snaga mjeri argumentima i znanjem, stoga upravo sveučilište vidim pokretačem i dionikom oblikovanja kulture dijaloga, kao konstruktivnijega društvenog ozračja”, poručila je.

Istaknula je i kako s velikom pozornošću “prati sve promjene i prijedloge vezane uz obrazovanje, koje je u svakoj modernoj državi temelj razvoja, a razvoj donosi blagostanje te stoga ulaganje u razvoj obrazovanja nije trošak, već ulaganje koje donosi višestruku dobit“.

“Pozdravljam stoga inicijativu Rektorskog zbora, koji je, kako je to naglasila i njegova predsjednica, rektorica Dijana Vican, visoko motiviran za korištenje sredstava EU fondova, kako bi se unaprijedila infrastruktura i opremljenost fakulteta i instituta, što je nužan temelj standarda i rada studenata, profesora i istraživača, samim time i ukupnog razvoja”, rekla je.

Predsjednica podupire i interdisciplinarni međuresorni pristup ministarstva u angažiranijem pristupanju dostupnosti korištenja fondova “kako bi se osigurala kvalitetnija baza za unaprjeđenje rada svih hrvatskih sveučilišta”.

Istaknula je i kako očekuje da se sveučilišna zajednica “još intenzivnije uključi u društvene promjene, ne samo u obrazovnu reformu, kako bismo kao nacija aktivnije sudjelovali u europskim akademskim i znanstvenim razvojnim procesima“.

U sklopu 17. obljetnice i Dana Sveučilišta u Zadru, godišnjom nagradom rektorice nagrađeni su akademski djelatnici doc. dr. sc. Ivana Lončar, doc. dr. sc. Marijana Tomić i izv. prof. dr. sc. Vesna Grahovac-Pražić, djelatnici Andrea Barač Bataljaku, Marinela Borina Valčić i Ana Pehar te uredništva časopisa “Ars Adriatica”, “Geoadria” i “Sic”.

Službeni posjet Zadru predsjednica će nastaviti obilaskom Gimnazije Vladimira Nazora, a zatim će se u Gradskoj vijećnici upoznati s najvažnijim gradskim projektima, nakon čega će obići i proizvodne pogone tvrtke “Maraska” d.d.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Brozičević: Policija pomogla Tunižanki bila trudna ili ne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP RH

Hrvatska policija u nedjelju je na području planine Plješivica pronašla 15 osoba iz Libije i Tunisa koje su nezakonito prešle državnu granicu, među njima i Tunižanku za koju su tvrdili da je trudna, te su zajedno prebačeni u Gospić – žena u gospićku bolnicu zbog lošeg fizičkog stanja, a ostali na policiju gdje su istaknuli kako su pomogli Tunižanki bila trudna ili ne te da postupaju po nacionalnom i europskom zakonodavstvu.

Kasnije tijekom večeri policija je primila obavijest iz bolnice da žena spašena s Plješivice nije trudna.

Ravnateljica bolnice Sandra Čubelić rekla je u ponedjeljak za Hinu da su na hitni bolnički prijem primili strankinju rođenu 1985., iscrpljenu i u blago dehidriranom stanju.

“Pružena joj je adekvatna pomoć, nije hospitalizirana, otpuštena je nakon što je primila par boca infuzije”, rekla je te.

Glasnogovornica Ličko-senjske policijske uprave Maja Brozičević rekla je za Hinu da se žena za koju se mislilo da je trudna pridružila ostalim ilegalnim migrantima, te da za svih 15-oro traje upravni postupak radi donošenja rješenja o povratku u Bosnu i Hercegovinu iz koje su ilegalno ušli temeljem čega će tijekom dana biti obavezni napustiti Hrvatsku.

“Vjerojatno će svi biti deportirani, osim ako se netko od njih izjasni da bi mu život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla, te zatraži azil u Hrvatskoj”, rekla Brozičević.

Azil mogu zatražiti stranci zbog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.

Policajci pomogli Tunižanki  

Na pitanje je li informacija o trudnoći bio nesporazum ili namjerno lažno krivo prikazivanje stanja Brozičević je odgovorila da je u nedjelju, oko 13,30 sati,  Postaja granične policije Korenica zaprimila dojavu da se na području planine Plješivica nalazi više osoba, te da se među njima nalazi i žena u visokom stupnju trudnoće.

“Službenici Postaje granične policije Korenica i pripadnici Specijalne jedinice policije Split žurno su krenuli u potragu, a odmah je pozvana i Hitna medicinska pomoć, kad su našli migrante, 13 muškaraca, jedno dijete i jednu ženu migranti su vikali i ponavljali da je žena trudna, a kasnije smo čuli da je oko sebe imala nekoliko omotanih deka. No, trudna ili ne, mi smo svima pružili pomoć i postupamo po nacionalnom i europskom zakonodavstvu”, rekla je Brozičević.

Pretragu planinskog masiva Plješivica, zbog nepristupačnosti i desetak centimetara snijega, policajci su jučer obavili pješice, te su ženu u dosta lošem fizičkom stanju na rukama odnijeli do službenog vozila i potom do Hitne medicinske pomoći.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari