Pratite nas

Pregled

Komemoracija u povodu 74. obljetnice Maceljske tragedije i žrtava Križnog puta

Objavljeno

na

Foto: Hina

Misu sjećanja u povodu 74. obljetnice Maceljske tragedije i žrtava Križnog puta predvodio je u nedjelju u crkvi Muke Isusove u Maclju pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško, koji je propovijedi rekao kako je „neobjašnjiva pojava da se danas u Hrvatskoj o svemu, barem nominalno, može raspravljati, samo je područje partizanskih i komunističkih zločina nedodirljivo“.

Stradanje brojnih žrtava komunističkog režima dogodilo se početkom lipnja 1945. u šumama na samoj današnjoj granici Hrvatske i Slovenije. Riječ je o najvećem stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske gdje je još uvijek ostalo neistraženo oko 130 jama dok su procjene da je na ovom mjestu 1945. stradalo između 12 i 13 tisuća žrtava. Do sada su istražene tek 23 jame, a pronađeni su zemni ostaci 1.163 osoba.

Mons. Šaško je u propovijedi rekao kako smo mislili da će u demokratskoj Hrvatskoj, „pri urušavanju političkog i svjetonazorskog komunističkog sustava, istinom biti liječena bolest nacije“.

„Sada je sasvim jasno da je tijekom posljednjih 30 godina, umjesto da bude uklonjen, a rane zaliječene, komunistički tumor metastazirao u svaki dio tkiva hrvatskoga bića“, kazao je pomoćni biskup te dodao da je tumor vidljiv od zakonodavstva do običnog govora.

„Te dvije razine su se izmiješala pa je i na društvenim mrežama i na katedrama moguće čuti jezik iz komunističkog razdoblja u kojem kao da smo prihvatili izjave o najstrašnijim ubojstvima kao o nedovršenom ili nedovoljno dobro napravljenom poslu pobjednika“, rekao je mons. Šaško u propovijedi te nastavio kako je „neobjašnjiva pojava da se danas u Hrvatskoj o svemu, barem nominalno, može raspravljati, samo je područje partizanskih i komunističkih zločina nedodirljivo“.

„Danas smo ovdje jer vidimo da većina poteškoća provire iz duha koji i danas dopušta da se iz znanih i neznanih mjesta ostaci naših pokojnika ne diraju, ne pokapaju i da su zanemareni“, poručio je mons. Šaško.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo, kazao je da su na Macelj došli ljudi koji imaju osjećaj za sve koji su dali živote za domovinu, a nisu se imali prilike braniti, nego su kao nevine žrtve zakopane u maceljskom groblju.

„Naš je cilj do kraja istražiti i dostojno pokopati te ljude. To je minimum što smo dužni. Ne zanima nas politika, ne zanima nas osveta, zanima nas samo istina i očuvanje te istine, da se ona ne zaboravi“, rekao je Čepo te dodao da se o toj istini ne uči u školi niti je ima u medijima.

„Blokada je na svim poljima. Ali istinu moramo znati. Zbog istine nećemo sijati mržnju, mržnju sijemo kad tajimo istinu“, poručio je Čepo koji je podsjetio kak su predložili da se maceljska šuma proglasi spomen-područjem te da su u tijeku razgovori u Ministarstvu hrvatskih branitelja o tom zakonskom prijedlogu.

Uoči mise vijence su položili i svijeće zapalili izaslanici predsjednika Hrvatskog sabora Žarko Tušek, predsjednika Vlade Zdravka Bušić te ministra branitelja Stjepan Sučić. Nakon spomen slavlja održana je pobožnost Križnog puta.

Nakon genocida počinjenoga 1945. godine maceljska je šuma proglašena Titovim lovištem u koju je bio zabranjen ulaz. Šutnja o stradavanju u maceljskim šumama prestaje s utemeljenjem samostalne demokratske hrvatske države 1990. godine, da bi već slijedeće godine tadašnji zagrebački nadbiskup i kardinal, Franjo Kuharić, na stratištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi put služio svetu misu za sve žrtve Križnoga puta. Tada je kardinal Kuharić javno progovorio o zločinima nakon čega u lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja.

Na Macelju se, osim tisuća žrtava početka Križnog puta, nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.

Zahvaljujući zalaganju članova Udruge Macelj 1945., a posebno fra Drage Brgleza, tadašnjeg župnika u Đurmancu i pokojnog predsjednika Udruge Macelj 1945. Stjepana Brajdića, preživjelog sudionika Križnog puta, u spomen-grobnicu u Macelju položene su kosti 1.163 pogubljene osobe. Bilo je to 22. listopada 2005. godine, a svečani pokop tada je predvodio kardinal Josip Bozanić.

(Hina)

 

Prof. dr. sc. Hebrang: Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Drastične kazne za navijače

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilusracija/Pixell, MUP

Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu je raspravu pustilo izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koji donosi stroža pravila za navijače, piše u srijedu Večernji list.

Njima je, primjerice, do sada bilo zabranjeno maskiranje kako bi na utakmicama prikrili svoj identitet, što se po zakonu kažnjava novčano između od dvije do 15 tisuća kuna ili zatvorom do 30 dana. Ubuduće, međutim, kod sebe uopće neće smjeti imati “odjevne predmete čija je namjena, pored osnovne namjene, i za prikrivanje identiteta”, navodi dnevnik.

Do 15 tisuća kuna ili 30 dana zatvora već se kažnjava i pokušaj ulaska u sportski objekt pod utjecajem alkohola u količini većoj od 0,5 promila, a sada se kao zaseban prekršaj s istom zapriječenom kaznom propisuje i izbjegavanje alkotestiranja ili testiranja na drogu.

Prekršajem će se ubuduće smatrati i “pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, športaše i druge osobe”, kao i oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstava i druge imovine. Za te je prekršaje MUP predvidio istu kaznu kao za, primjerice, bacanje predmeta ili upad na travnjak ili iskazivanje mržnje, od 5000 do 25.000 kuna ili zatvor u trajanju od 30 do 60 dana, ističe Večernji list.

Iako bi se “poticanjem na tučnjavu” u nekim slučajevima moglo smatrati i navijanje, u MUP-u objašnjavaju da im je namjera isključivo osigurati primjereno kažnjavanje fizičkih sukoba, koje sada nije obuhvaćeno ovim, nego Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

A zastarjele odredbe tog zakona za ovu vrstu prekršaja predviđaju kaznu od 50 do 350 DEM (oko od 170 do 1300 u kunskoj protuvrijednosti). MUP ističe i da će ovakvo rješenje pomoći udaljavanju navijača sklonih tučnjavama sa stadiona.

Navijače kojima su izrečene zaštitne mjere, a zatekne ih se na utakmicama ili u prostoru sportskog objekta ili ih se uoči na videosnimkama, do sada se odvodilo prekršajnom sucu, a ubuduće će se prema njima postupati po Zakonu o kaznenom postupku, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari