Pratite nas

Hrvatska

Komemorativna svečanost u Borovu za 12 ubijenih redarstvenika 1991.

Objavljeno

na

Foto: Hina

Mimohodom vinkovačke Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj”, od ulaza u Borovo do spomen-obilježja ubijenim redarstvenicima, u srijedu je počelo obilježavanje 27. godišnjice ubojstva dvanaestorice pripadnika vinkovačke specijalne policije, ubijenih iz zasjede 2. svibnja 1991. u prijeratnom Borovu Selu, a današnjem Borovu.

Pored brojnih članova te udruge, drugih braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, u koloni su i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.

Dvanaestorica hrvatskih redarstvenika ubijeni su iz zasjede nakon što su u noći s 1. na 2. svibnja 1991. dvojicu njihovih kolega, tijekom redovite ophodnje, u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Ubijene policajce srpski teroristi su zatim masakrirali. Ubijeni su redarstvenici Stipan Bošnjak (1956.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.), a ranjen je 21 policajac.

Na godišnjicu pogibije redarstvenika, 2. svibnja, vijence podno spomen-obilježja u središtu Borova položit će brojna državna i druga izaslanstva.

U Župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima bit će služena misa zadušnica, a na stadionu HNK “Cibalia” održat će se atletske utrke “Memorijala dvanaest redarstvenika”.

(Hina)

2. svibnja 1991. – U Borovu Selu ubijena dvanaestorica redarstvenika

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Ne vjerujem da bi ministar Ćorić potpisao nešto bez provjere

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković kazao je da ne vidi ništa sporno u odluci ministra Tomislava Ćorića o vjetroelektrani 2017. godine te da je to bilo po modelu kao i za druge vjetroelektrane.

Na pitanje zašto je bivši ministar bio protiv toga i tražio je novu studiju, Plenković je kazao da se to treba pitati bivšeg ministra.

Novinarka je kazala da po “institucijama ima dosta sumnjivih momenata poput poticaja u poljoprivredi, u ministarstvu gospodarstva..”, a premijer pak da će se sve to raščistiti.

– Ministri su odgovorni za svoj posao. Postoje jasno razlučene nadležnosti, ono o čemu odlučuje Vlada, o čemu odlučuju ministri. Ministri donose neke podzakonske akte, kao npr. pravilnike. Ne može sve Vlada donositi jer bi mi onda svaki dan imali sjednice Vlade. Sve što se treba provjeriti je provjerljivo i istinitost će se utvrditi. Ne mislim da bi ministar zaštite okoliša i energetike Ćorić potpisao bilo što a da to prethodno nije sa strukom u svom ministarstvu provjerio.

Novinari su pitali i ministra Ćorića, smatra li se utegom Vladi premijera Plenkovića, jer se njegov potpis nalazi na memorandumu o INI i dokumento o Vjetroelektrani.

– Jesam li uteg ili nisam, to će prije svega procijeniti predsjednik stranke. U posljednje tri i pol, skoro četiri godine, funkcioniram tako da je moj mandat mom predsjedniku svaki dan na raspolaganju, rekao je Ćorić na potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK).

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Završetak Pelješkog mosta kasni tri mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Završetak Pelješkog mosta kasni najmanje tri mjeseca a Hrvatskim cestama je od kašnjenja gradnje mosta veći problem kašnjenje radova na dionici ceste Doli-Sparagović koju gradi grčka kompanija Avax, piše u ponedjeljak Jutarnji list

Projekt izgradnje mosta Pelješac i nove spojne pelješke ceste suočava se s dva velika problema. Završetak izgradnje mosta kasnit će najmanje tri mjeseca jer IGH i Invest inženjering, tvrtke koje obavljaju nadzor izgradnje, ne mogu u Kini obaviti kontrolu kvalitete izrade elemenata čelične rasponske konstrukcije mosta, a bez toga elementi ne mogu biti upućeni u Hrvatsku.

Zbog pandemije koronavirusa djelatnici ovih tvrtki ne mogu otići u Kinu pa se sad traži mogućnost angažmana neke strane kompanije koja bi u Kini obavila taj posao. Razgovara se s jednom američkom i njemačkom tvrtkom.

Rješenje se mora postići u što kraćem roku jer bi u suprotnom moglo doći do zaustavljanja proizvodnje čeličnih elemenata, što bi pak dovelo do puno duže odgode završetka mosta. Početkom godine u Hrvatsku je stiglo tek 29 elemenata konstrukcije od njih 165 koliko ih treba biti dopremljeno.

No kašnjenje završetka izgradnje mosta i nije neki veliki problem. Hrvatskim cestama kao investitoru daleko veći je problem kašnjenje radova na 18 kilometara dugoj dionici pelješke ceste od Sparagovića do Doli koju gradi grčka kompanija Avax. Grci su na gradilište uvedeni u prosincu 2019. a u ovih šest mjeseci obavljeno je samo krčenje terena na trasi.

Rok za izgradnju dionice je 28 mjeseci, a sugovornici za Jutarnji kažu da Grci taj rok mogu dosegnuti samo ako ozbiljno krenu raditi. Do sada su zastoj radova pravdali koronavirusom, iako ta činjenica primjerice nije zaustavila Strabag čiji radnici odlično napreduju na prvoj dionici ove ceste od Jadranske magistrale do Sparagovića.

Usporedbe radi, Strabag je na gradilište uveden tek mjesec dana ranije od Avaxa, piše u ponedjeljak Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari