Pratite nas

Hrvatska

Komemorativnim programom počelo obilježavanje 28. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Komemorativnim programom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, u dvorištu vukovarske bolnice u ponedjeljak je započelo središnje obilježavanje 28. obljetnice vukovarskog stradanja u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991..

Spomen je to na 18. studeni 1991. godine kada je, nakon gotovo tromjesečne opsade, slomljen otpor vukovarskih branitelja, a u razrušeni Vukovar su ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

Prigodnom programu, u kojem nastupa Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” i glumac HNK Osijek Darko Milas, nazoči veliki broj domoljuba pristiglih u taj grad iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Među njima se nalazi i državni vrh – predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković, brojni ministri i saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u RH, Katoličke crkve predvođeni đakovačko-osječkim nadbiskupom, mons. Đurom Hranićem, političkih stranaka te drugi.

Nakon programa u dvorištu vukovarske bolnice na koju je tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar znalo dnevno padati i do 700 projektila, svi će oni u Koloni sjećanja proći 5,5 kilometara dugi put od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.

Na groblju će biti služena i misa zadušnica koju će ove godine predvoditi biskup mostarsko-duvanjski, mons. Ratko Perić. Državna izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće i podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari gdje je 20. studenoga 1991. pogubljeno 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice zajedno s još najmanje 56 osoba za čijom sudbinom se još uvijek traga.

U Vukovar pristižu iz cijele Hrvatske ali i BiH

Najveći broj domoljuba u Vukovar je pristigao autobusima, u skupinama ali i osobnim automobilima te je i na širem području grada jako teško pronaći slobodno mjesto za parking s obzirom da je u samo središte Vukovara ulaz motornim vozilima onemogućen. Tako se mogu zapaziti skupine domoljuba iz Dubrovnika, Splita, Zagreba, Vinkovaca, Osijeka, Metkovića, Rijeke, Varaždina, Koprivnice, Siska, ali i Ljubuškog, Širokog Brijega i Orašja iz koje je pristiglo stotinjak domoljuba koji su u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR H-B, podružnica Orašje put Vukovara u hodnji krenuli prije tri dana.

Među onima koji će odati počast stradalima u agresiji na Vukovar nalazi se i skupina sudionika Marša mira Srebrenica-Vukovar koji su u sedam dana od Srebrenice do Vukovara propješačili put dug 340 kilometara.

U Vukovar su pristigli i sudionici moto karavane članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata i mnogih hrvatskih motoklubova “Zajedno u ratu, zajedno u miru” koji su prije šest dana krenuli iz Smokvice na Korčuli na put od Prevlake do Vukvovara u organizaciji Motokluba Korčula. Sudionici karavane stigli su u Vukovar u ponedjeljak ujutro i sudjelovat će u Koloni sjećanja do vukovarskog groblja, a obići će i vukovarsku bolnicu te zapaliti svijeće u počast generalu Blagi Zadri.

Duž trase kojom će od bolnice do Memorijalnog groblja prolaziti Kolona sjećanja koju će i ove godine predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih i i nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara, rano jutros učenici vukovarskih osnovnih škola zapalili su oko 3.000 lampiona.

U Gradu Vukovaru neradni je dan, a ne rade i pojedini trgovački centri i ostali gospodarski subjekti kako bi svojim zaposlenicima omogućili sudjelovanje u Koloni sjećanja.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U agresiji na Vukovar živote je izgubilo 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Najmlađoj žrtvi bilo je šest mjeseci, a najstarijoj 82 godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica kardinala Kuharića posmrtno odlikovala Veleredom dr. Tuđmana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske donijela je u utorak odluku o odlikovanju nadbiskupa zagrebačkog kardinala Franje Kuharića, posmrtno, Veleredom predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom.

Predsjednica je predložila ustanovljenje ovoga Velereda u redu odlikovanja koja nose imena hrvatskih državnih poglavara, kao izraz osobitog poštovanja njegovu djelu, koje će se svake godine dodjeljivati hrvatskim državljanima 10. prosinca, u povodu obljetnice smrti predsjednika Tuđmana, priopćio je Ured predsjednice

“Zacijelo nema Hrvata koji bi više zavrijedio biti prvi odlikovan ovim Veleredom od kardinala Franje Kuharića, crkvenog pastira i moralnog autoriteta hrvatskoga naroda, kojemu se ove godine navršila 100. obljetnica rođenja”, stoji u priopćenju.

“Ovim odlikovanjem iskazujemo jedinstvenu zahvalnost čovjeku koji nas je iznimno mnogo zadužio kroz godine svoje svećeničke, a posebno nadbiskupske službe u Crkvi zagrebačkoj, ali i cijeloj Crkvi u Hrvata. Uvijek promicavši nacionalno zajedništvo i državljansko jedinstvo, tijekom Domovinskog rata, u opravdanoj obrani Domovine, svojim je moralnim i duhovnim autoritetom zagovarao mirotvorstvo i pozivao hrvatski narod na pridržavanje kršćanskih moralnih načela”, ocijenila je predsjednica.

U godinama jugoslavenske komunističke vladavine, dodala je, dosljedno je promicao istinu o kardinalu Bl. Alojziju Stepincu, branio opravdanu težnju hrvatskoga naroda za demokracijom i slobodom te povezivao domovinsku i iseljenju Hrvatsku. Zagovarao je poštivanje vrijednosti svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti, dostojanstvo ljudske osobe i obitelji te pravedne socijalne odnose, rekla je.

Predsjednica je naglasila da su se dr. Franjo Tuđman i kardinal Franjo Kuharić osobito međusobno cijenili i surađivali, poštujući autonomiju službi koje su im bile povjerene. Ovim činom iskazujemo im svoju zahvalnost za sve što su učinili za hrvatski narod, sve naše građene i domovinu Hrvatsku.

Svečanost uručenja odlikovanja bit će upriličena nakon predsjedničkih izbora, stoji u priopćenju.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Gradimo snažnu vojsku na podlozi Domovinskog rata i na zaslugama prvog hrvatskog predsjednika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Uz hrvatske branitelje te poginule i stradale u Domovinskom ratu, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman najzaslužniji je za stvaranje Republike Hrvatske, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak na okruglom stolu.

Okrugli stol „Dr. Franjo Tuđman – vrhovni zapovjednik i državnik“ održava se na Hrvatskom vojnom učilištu koje nosi ime dr. Tuđmana, a u povodu 20. godišnjice njegove smrti.

Tuđmanove su zasluge za slobodu i samostalnost hrvatskog naroda i hrvatske države, za kojima je hrvatski narod čeznuo gotovo jedno tisućljeće – najveće, rekao je Krstičević te ocijenio da se zbog tih zasluga “neupitno ubraja među najveće velikane hrvatske i svjetske povijesti”.

Predsjednik Tuđman je u danima stvaranja hrvatske države imao viziju i jasan smjer kamo idemo, ustvrdio je.

“Tu viziju je jasno pokazao i 28. svibnja 1991. na povijesnom postrojavanju Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici kada je rekao: ‘Od kad je svijeta i vijeka svaka država morala je imati svoju oružanu silu. Oružana sila je jedan od bitnih čimbenika za osiguranje suvereniteta, identiteta, opstojnosti države i naroda’. Iz te vizije nastala je Hrvatska vojska”, naglasio je Krstičević.

Ta je vojska bila skromna u svojim počecima, ali je uz njegovo vodstvo, dodao je Krstičević, izrasla u oružanu silu koja je obranila i oslobodila Hrvatsku.

To je potvrdio, rekao je Krstičević, i na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 1995. godine kada je rekao: ‘Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne i nezavisne hrvatske države.’

Naglasio je i da je prvi hrvatski predsjednik itekako poznavao svjetske prilike i međunarodne odnose i interese te je svojim pristupom i vodstvom osigurao Hrvatskoj vojsci “Oluju” – najčišću vojnu operaciju u povijesti ratovanja.

“Potvrdu tome dao je i američki ministar obrane Jim Mattis koji me je u Pentagonu 2017. dočekao ovim riječima: ‘Znam da će uskoro biti dvadeset druga godišnjica operacije ‘Oluja’. To je operacija koja se ovdje u Americi proučava i koja je pokazala što dobro predvođena, dobro opremljena i dobro istrenirana vojska, s odličnim političkim smjernicama može napraviti i preokrenuti tijek povijesti!'”, naveo je Krstičević.

Naglasio je i da je Tuđman, nakon toga “svojim vojnim i političkim umijećem natjerao pobornike velikosrpske politike da sjednu za pregovarački stol i osigurao uvjete za okončanje rata istodobno poštujući sve međunarodne obveze”, podsjetivši na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja – jedinu u cijelosti uspješno dovršenu misija UN-a.

“Na nama je da nadahnuti njegovim primjerom nastavimo izgrađivati našu domovinu, da čuvamo naš hrvatski narod i stvaramo sve potrebne uvjete za prosperitet i napredak hrvatskog čovjeka”, rekao je Krstičević.

Franjo Tuđman, zaključio je, bio je najistaknutija figura novije hrvatske povijesti, ali i povjesničar po struci koji nije samo pisao o povijesti već ju je stvarao.

Krstičević je u uvodu pozdrav uputio i predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar-Kitarović. “Danas nije tu s nama, ali slijedi smjer prvog hrvatskog predsjednika vjerno braneći naše nacionalne interese i časno predstavljajući Republiku Hrvatsku u svijetu”, rekao je.

Škare-Ožbolt: Tuđman je bio uključiv i mirotvorac

Bivša Tuđmanova savjetnica Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je da 20. godina nakon njegove smrti i oni, kako je rekla, nerazumljivi potezi koje je vukao, sada sjedaju na svoje mjesto. “Pokazuje se da je u bitnim stvarima, posebno onim geopolitičkim, bio potpuno u pravu”, rekla je.

Pri donošenju odluka, dodala je, savjetova se sa svima. “Bio je uključiv i volio je čuti sva mišljenja”, rekla je te dodala da je na državničkom planu svojom politikom, kombinacijom mirotvorstva i vojnih djelovanja, vratio Hrvatsku u njezine granice.

“Sve je krizne situacije pokušavao je riješiti dogovorom i na mirna način. NIje bio samo političar, povjesničar i državnik, bio je i mirotvorac”, poručila je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari