Pratite nas

Gospodarstvo

KOMENTAR HGK: U prvom kvartalu ostvaren primarni suficit zbog smanjenja rashoda

Objavljeno

na

U prvom kvartalu ove godine u proračunu je središnje države ostvarena 29,1 milijarda kuna prihoda i 31,0 milijarda kuna rashoda što je, uz transakcije u neto nefinancijskoj imovini od 0,6 milijardi kuna, rezultiralo proračunskim manjkom od 2,5 milijardi kuna. U odnosu na prvi kvartal prošle godine prihodi su povećani za 3,7%, rashodi su istodobno smanjeni za 6,5% pa je deficit niži za 3,2 milijarde kuna.

[ad id=”93788″]

U načelu, riječ je o nastavku pozitivnijih tendencija započetih u prošloj godini, ali cjelovitiju ocjenu stanja javnih financija ograničavaju daljnje metodološke promjene u proračunskoj evidenciji, a osobito činjenica da je u prvom kvartalu ove godine na snazi bio režim privremenog financiranja koji je ograničio proračunske troškove. Stoga će tek naredni mjeseci pokazati održivost trenutnih tendencija, posebno na rashodnoj strani proračuna.

Nastavak gospodarskog rasta omogućio je i nastavak povoljnije situacije u proračunskim prihodima koji su u prvom kvartalu ove godine viši za milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast je odraz povećanih poreznih prihoda (za 3,0%) koji čine 53,4% proračunskih prihoda i većih prihoda od socijalnih doprinosa (za 3,2%) koji u proračunskim prihodima sudjeluju s 33,6%. Unutar poreznih prihoda posebno se dobro ostvaruju prihodi od poreza na dohodak (porasli za 29,8%) i prihodi od trošarina (+16,1%), dok su istodobno prihodi od PDV-a niži za 1,5%. Snažno su porasli i prihodi od pomoći (za 1,1 milijardu kuna) pod utjecajem boljega korištenja sredstava iz fondova Europske unije.

Na rashodnoj strani proračuna u prvom su kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, smanjeni rashodi za subvencije (za 70,8%), naknade zaposlenima (za 40,0%), troškovi korištenja dobara i usluga (za 36,5%) te rashodi za kamate (za 3,4%). Pritom treba uzeti u obzir i metodološke promjene pa je tako u podacima po metodologiji GFS 2001, počevši od siječnja 2016. nadalje, izmijenjena metodologija iskazivanja plaća i određenih naknada zaposlenima osnovnog i srednjeg školstva koje se temeljem zakonskih odredbi isplaćuju iz državnog proračuna, što ima utjecaj na smanjenje stavke naknada zaposlenima i povećanje stavke pomoći unutar opće države. Stoga unutar proračunskih rashoda rastu troškovi pomoći (za 37,7%), a rast bilježe i rashodi za socijalne naknade (za 10,7%). Razina investicijske aktivnosti središnje države i dalje je niska te je, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, nabava nefinancijske imovine dodatno smanjena za 1,2%.

Podaci za prvi kvartal ove godine ohrabrujući su jer se uz nastavak rasta proračunskih prihoda i snižene rashode ostvaruje primarni suficit (prihodi umanjeni za rashode bez troškova kamata), što je dobar temelj za nastavak vođenja fiskalne politike prema ciljanom deficitu središnje države od 2,5% BDP-a, odnosno, kada je riječ o proračunu opće države, od 2,6% BDP-a na kraju ove godine. Da bi se to i ostvarilo potrebne su brze i cjelovite strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunskih rashoda, odnosno jeftiniju i učinkovitiju državu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Ostvareni rezultati u državnom proračunu u ovogodišnjem prvom kvartalu povoljniji su nego u istom razdoblju lani. Naime, uz rast proračunskih prihoda i pad rashoda, ostvaruje se primarni suficit, što nastavlja usmjeravati fiskalnu politiku prema ciljanom deficitu središnje države od 2,5% BDP-a, odnosno, kada je riječ o proračunu opće države, od 2,6% BDP-a na kraju ove godine.“

Ivan Brodić/Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sljedećeg tjedna BiH ostaje bez financiranja!?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ustvrdio je jučer kako bi se kriza u BiH, u kojoj osam mjeseci nisu provedeni rezultati izbora, mogla dodatno produbiti ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara jer krajem lipnja istječe polugodišnje razdoblje privremenog financiranja, piše Večernji list BiH.

Blokada osam mjeseci

“Apsolutno će se ući u nju (krizu). Mi o tome pričamo posljednja tri mjeseca”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru upitan hoće li se kriza dodatno produbiti ako se ne osigura financiranje državnih institucija. Odlazeći saziv Vijeća ministara BiH usvojio je privremeno financiranje državnih institucija do kraja lipnja.

Novu vlast trebale bi činiti, kao i do sada, vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, srpski blok trebao bi predvoditi SNSD Milorada Dodika, dok su u odlazećem sazivu srpski ministri okupljeni oko bloka koji je predvodio SDS.

Čović je upozorio kako od sljedećeg tjedna neće biti moguće isplatiti plaće zaposlenicima na državnoj razini. “Ovoga tjedna istječe privremeno financiranje institucija države. Moje pitanje svima: hoćemo li imati novo financiranje institucija ili ako već ne radimo, zašto ćemo dijeliti plaće? Od ponedjeljka privremenog financiranja nema”, objasnio je Čović te je pozvao vodeće bošnjačke i srpske stranke na postizanje dogovora o uspostavi vlasti kako bi se izbjegla još dublja kriza.

“Vrlo ćemo odgovorno sagledati činjenice i bit će potrebno donijeti neku odluku o privremenom financiranju. Hoćemo li je donijeti, hoćemo li participirati u njoj ili ćemo definirati neke rokove s jasnim zadatkom, vidjet ćemo uskoro”, dodao je Čović.

Državni ministar financija je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u kroz podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) države BiH ovome savezu, čemu se Dodikov SNSD protivi. Zbog toga je čak osam mjeseci blokirana uspostava novog saziva Vijeća ministara, dok međunarodna uprava poziva na provedbu izbornih rezultata bez ikakva uvjetovanja.

Čović navodi i kako bi se stvari dodatno mogle zakomplicirati kada za mjesec dana predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzme dužnost predsjedanja Zastupničkim domom Parlamenta BiH. “Žurno moram sjesti bez ikakvih jednostranih poteza i tražiti rješenja. Vijeće ministara treba odmah uspostaviti. Ja bih rekao da netko umjetno želi držati jednu onakvu krizu, odnosno da stalno tražimo krivca za nešto što se ne dogovorimo, a što se ispostavilo i ovih dana kad smo željeli, tobože, riješiti pitanje izbora izaslanstva za Vijeće Europe”, objasnio je Čović.

Po njegovim riječima, nastojalo se izvanrednom sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH Hrvate postaviti u poziciju da preglasaju jednu stranu, što se, po njemu, neće dogoditi.

Bez preglasavanja

“Predstavnici HNS-a BiH nikad neće stati na jednu ili drugu stranu, kako bi netko želio. Znači, ova ideja o sazivanju sjednice Doma naroda bez dogovora htjela se napraviti uz kršenje procedura i poslovnika. Evidentno je želja bila da se HDZ uvuče u igru, da budemo dvojica protiv trećeg. Stvorili smo sve preduvjete za uspostavu vlasti. Sve drugo je igra onih koji pokušavaju tražiti krivca, a ne riješiti problem”, objasnio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o sudbini apelacije koju je prošle godine podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH na Ustav Federacije BiH, Čović je potvrdio kako je službeno povučena. “Što se tiče apelacije gospođe Krišto, mislim kako je ona formalno danas povučena kao takva. To bi bio naš doprinos da vodimo dalje raspravu o izbornom zakonodavstvu s partnerima s kojima ćemo formirati vlast”, objasnio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mate Rimac pune dvije godine radio na prezentaciji o privlačenju autoindustrije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Prezentacija koju Mate Rimac planira pokazati premijeru Andreju Plenkoviću u petak tijekom posjeta Svetoj Nedjelji pripremala se godinu dana, još godinu dana upotpunjavala i usavršavala da bi sada bila spremna za predstavljanje vrhu izvšne vlasti, piše u srijedu Večernji list.

Intencija je pokazati na koji se način u Hrvatskoj može pokrenuti ozbiljna autoindustrija, odnosno takva kakva bi se mogla okarakterizirati pojmovima poput “serijski”.

Motivacija je kod Mate Rimca i njegove momčadi činjenica da je Hrvatska danas među rijetkim zemljama koja nema automobilsku industriju na razini većoj od namjenske proizvodnje određenih komponenti iako se radi o uglednim automobilskim kompanijama.

U Rimac Automobilima kažu će da Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima predočiti model u kojem će se raditi o realnim mogućnostima s obzirom na naše uvjete.

“Vjerujemo da i Hrvatska ima potencijal za stvaranjem okruženja koje će privući velike proizvođače, kao i dobavljače i prateće industrije. U petak ćemo visokim dužnosnicima Vlade i premijeru Andreju Plenkoviću predstaviti studiju koju smo pripremali dvije godine te konkretne smjernice i sljedeće korake za privlačenje autoindustrije u Hrvatsku”, kažu u Svetoj Nedjelji za Večernji list u srijedu.

Dnevnik dodaje da će događaju biti nazočni zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Porschea Lutz Meschke te izvršni dopredsjednik Hyundai Mortor Groupa za proizvode i strategije Thomas Schemera. Oba su gosta ovdje, kažu u Rimac Automobilima, da podrže njihovu inicijativu i podijele svoja iskustva u ulaganja u našoj zemlji.

(Hina)

 

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari