Pratite nas

Gospodarstvo

KOMENTAR HGK: U prvom kvartalu ostvaren primarni suficit zbog smanjenja rashoda

Objavljeno

na

U prvom kvartalu ove godine u proračunu je središnje države ostvarena 29,1 milijarda kuna prihoda i 31,0 milijarda kuna rashoda što je, uz transakcije u neto nefinancijskoj imovini od 0,6 milijardi kuna, rezultiralo proračunskim manjkom od 2,5 milijardi kuna. U odnosu na prvi kvartal prošle godine prihodi su povećani za 3,7%, rashodi su istodobno smanjeni za 6,5% pa je deficit niži za 3,2 milijarde kuna.

[ad id=”93788″]

U načelu, riječ je o nastavku pozitivnijih tendencija započetih u prošloj godini, ali cjelovitiju ocjenu stanja javnih financija ograničavaju daljnje metodološke promjene u proračunskoj evidenciji, a osobito činjenica da je u prvom kvartalu ove godine na snazi bio režim privremenog financiranja koji je ograničio proračunske troškove. Stoga će tek naredni mjeseci pokazati održivost trenutnih tendencija, posebno na rashodnoj strani proračuna.

Nastavak gospodarskog rasta omogućio je i nastavak povoljnije situacije u proračunskim prihodima koji su u prvom kvartalu ove godine viši za milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast je odraz povećanih poreznih prihoda (za 3,0%) koji čine 53,4% proračunskih prihoda i većih prihoda od socijalnih doprinosa (za 3,2%) koji u proračunskim prihodima sudjeluju s 33,6%. Unutar poreznih prihoda posebno se dobro ostvaruju prihodi od poreza na dohodak (porasli za 29,8%) i prihodi od trošarina (+16,1%), dok su istodobno prihodi od PDV-a niži za 1,5%. Snažno su porasli i prihodi od pomoći (za 1,1 milijardu kuna) pod utjecajem boljega korištenja sredstava iz fondova Europske unije.

Na rashodnoj strani proračuna u prvom su kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, smanjeni rashodi za subvencije (za 70,8%), naknade zaposlenima (za 40,0%), troškovi korištenja dobara i usluga (za 36,5%) te rashodi za kamate (za 3,4%). Pritom treba uzeti u obzir i metodološke promjene pa je tako u podacima po metodologiji GFS 2001, počevši od siječnja 2016. nadalje, izmijenjena metodologija iskazivanja plaća i određenih naknada zaposlenima osnovnog i srednjeg školstva koje se temeljem zakonskih odredbi isplaćuju iz državnog proračuna, što ima utjecaj na smanjenje stavke naknada zaposlenima i povećanje stavke pomoći unutar opće države. Stoga unutar proračunskih rashoda rastu troškovi pomoći (za 37,7%), a rast bilježe i rashodi za socijalne naknade (za 10,7%). Razina investicijske aktivnosti središnje države i dalje je niska te je, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, nabava nefinancijske imovine dodatno smanjena za 1,2%.

Podaci za prvi kvartal ove godine ohrabrujući su jer se uz nastavak rasta proračunskih prihoda i snižene rashode ostvaruje primarni suficit (prihodi umanjeni za rashode bez troškova kamata), što je dobar temelj za nastavak vođenja fiskalne politike prema ciljanom deficitu središnje države od 2,5% BDP-a, odnosno, kada je riječ o proračunu opće države, od 2,6% BDP-a na kraju ove godine. Da bi se to i ostvarilo potrebne su brze i cjelovite strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunskih rashoda, odnosno jeftiniju i učinkovitiju državu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Ostvareni rezultati u državnom proračunu u ovogodišnjem prvom kvartalu povoljniji su nego u istom razdoblju lani. Naime, uz rast proračunskih prihoda i pad rashoda, ostvaruje se primarni suficit, što nastavlja usmjeravati fiskalnu politiku prema ciljanom deficitu središnje države od 2,5% BDP-a, odnosno, kada je riječ o proračunu opće države, od 2,6% BDP-a na kraju ove godine.“

Ivan Brodić/Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac: Krenuli smo iz garaže, nesprestano smo se nalazili u praktički neizlaznim situacijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dev Days

Na šestom izdanju sada već tradicionalne Dev Days konferencije koju organizira kompanija Infobip, pod glavnim motom „Tomorrow’s Tech – Today’s Business“ pred gotovo petsto developera održana je panel diskusija „Learning from failure and sharing experience with the community“.

Za istim su se stolom tako okupila neka od vodećih imena hrvatske IT zajednice, a svojim su primjerima otkrili kako su vlastite poslovne pogreške i neuspjehe preusmjerili u stvaranje vrijednosti i konačni uspjeh te se složili kako su pogreške i neuspjeh sastavni dio puta prema uspjehu.

Pod voditeljskom palicom utemeljitelja kompanije Codeanywhere i konferencije Shift Ivana Burazina, svoje zanimljive i inspirative priče u prepunoj dvorani podijelili su izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić, osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Grey Bikes Mate Rimac, stariji izvršni direktor Poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije u Atlanticu Mladen Pejković te osnivač i direktor Vingda Mislav Malenica.

Šansa za pojavljivanjem pogrešaka, odnosno failova, eksponenacijalno raste čim izlazite iz vlastite zone komfora jer pritom riskirate u svojim potezima i odlukama. Pogreške su sastavni dio svakog poslovnog puta, pogotovo kada su u pitanju startupi. Svi su se s njima susretali i susreću se, pa tako i mi u Infobipu. Drago mi je da smo u kompaniji izgradili kulturu u kojoj je ok griješiti dok god iz toga svi skupa učimo i ne ponavljamo te iste pogreške, poručio je na samom početku jedan od trojice osnivača Infobipa, Silvio Kutić.

Svoju je priču o neprestanim preprekama na putu do uspjeha vlastite kompanije svim zaljubljenicima u developerske teme podijelio i Mate Rimac.

Osnivanje kompanije bilo je izuzetno teško. Krenuli smo iz garaže, a prije 12 godina svi su mislili da sam lud jer sam se usmjerio na tada gotovo nepostojeću industriju električnih automobila. Nesprestano smo se nalazili u praktički neizlaznim situacijama. I mi smo griješili u koracima, ali krivi potezi vode ka konačnom uspjehu i njegov su sastavni dio. Na kraju se u mom slučaju pokazalo kako je ipak moguće napraviti napraviti ono što zamisliš, iako su ti svi govorili suprotno, prisjetio se Rimac.

Mladen Pejković istaknuo je kako se prilike ne smiju propuštati, ali da pritom svatko mora biti svjestan kako ga očekuju i padovi.

Mnogi obično potonu nakon što naiđu možda i na nepremostivu prepreku, no tada je bitno nastaviti. Svi smo mi ovdje napravili mnogo pogrešaka i krivih procjena, ali poanta je da ih više nismo ponovili. To je ono što nas je poguralo do uspjeha, dodao je Pejković, piše zimo.hr

Slično je viđenje s okupljenima podijelio i Mislav Malenica.

U svom se radu držim tri zlatna pravila koja sam naučio kroz proteklih niz godina. Prvo, pronađi sve one informacije koje možeš čitajući i istraživajući. Drugo, pronađi ljude koji ti mogu prenijeti vlastita iskustva kako ne bi ponovio njihove pogreške. I treće, potrebno je eksperimentirati, kratak i jasan bio je Malenica.

Dev Days konferenciju otvorio je Izabel Jelenić, jedan od osnivača i glavni tehnički direktor Infobipa.

 

Porsche povećao svoj udio u tvrtki Rimac Automobili

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zadarska Putnička luka Gaženica proglašena Lukom godine

Objavljeno

na

Objavio

Zadarska Putnička luka Gaženica (Zadar Cruise Port) proglašena je Lukom godine 2019. godine na najprestižnijoj dodjeli nagrada lukama za kružna putovanja Seatrade Cruise Awards, održanoj u Hamburgu.

Priznanje je to struke koja je ocijenila u kategoriji Luka godine između Zadar Cruise Porta, norveškog OldenLeona te japanske Yokohame da je putnička luka u Gaženici u posljednjih godinu dana postigla najveći napredak u upravljanju lukom za kružna putovanja.

Nagrada Seatrade Cruise Awards dodjeljuje se više od 10 godina najboljima u industriji kružnih putovanja. Svake godine za titulu najbolje svjetske luke konkurira nekoliko stotina luka što pobjedu Zadar Cruise Porta čini izrazito značajnom za zadarski turizam i gospodarstvo, ali i razvitak turizma cijele Hrvatske.

“Otkako je Zadar Cruise Port ušao u Global Ports Holdinga (GPH), globalnu mrežu luka za kružna putovanja, potpuno smo se posvetili uvođenju najboljih praksa i standarda u upravljanju lukama koje smo stekli kroz godine iskustva”, istaknuo je predsjednik uprave GPH-a Emre Sayın.

“Jako nas veseli ova nagrada koju dodjeljuje struka jer je ona potvrda da se sav trud uložen u ovu luku, od strane Zadarske županije, Lučke uprave Zadar i GPH-a, isplatio. Ova nagrada motivira nas da nastavimo s radom u Zadru i u svim ostalim lukama kojima upravljamo”, dodao je.

Nova glavna direktorica Zadar International Ports Holdinga Rebeka V. Pevec, koja je radila na procesu nominacije te je upoznata s procedurama koje su bile potrebne za ulazak među tri finalista, kazala je kako se radi o velikom priznanju koje poticaj za daljnje napredovanje.

“S obzirom na to da smo prva hrvatska putnička luka koja je osvojila ovu nagradu, ovo je ujedno i iznimna promocija grada Zadra, zadarske regije, a i Hrvatske. Zadar je predivan grad i Zadarska županija ima toliko toga za ponuditi. Pružajući najbolju moguću uslugu gostima i posjetiteljima, posadi i kompanijama za kružna putovanja, sigurna sam da će pored struke i oni prepoznati napredak koji je Zadar Cruise Port ostvario kroz ovih proteklih godinu dana”, rekla je Pevec.

Nagrade su dodijeljene u sklopu najvećeg sajma kružnih putovanja Seatrade Europe 2019, a Zadar i Zadarsku županiju predstavljali su ZIPO i GPH, Lučka uprava Zadar, Turistička zajednica grada Zadra i Zadarske županije te Zračna luka Zadar. Ta suradnja dovela je zadarsku luku do titule Luke godine, a cilj je uz daljnju suradnju u Zadar i Zadarsku županiju privući još veći broj posjetitelja.

“To je dodatan poticaj da nastavimo razvijati sve potencijale luke s izvrsnom infrastrukturom, s konačnim ciljem da Zadru vratimo povijesni značaj ključne prometne točke istočne strane Jadrana, ali i da Gaženica bude primjer uspješnog prožimanja turizma, prometa i zaštite okoliša. Ukratko, luka s vizijom“, naglasio je župan Zadarske županije Božidar Longin.

Ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić rekao je kako se pokazalo ono što su najavljivali, da je kombinacija izvrsne infrastrukture i jednog od najvećih svjetskih lučkih operatera najbolji mogući put u izgradnji prepoznatljivosti Zadra i Zadarske županije kao svjetski relevantne destinacije kruzerskog turizma. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari