Pratite nas

Politika

Komisija za kanonizaciju – Papa Franjo pisao SPC-u, traži dijalog o Stepincu

Objavljeno

na

Reakcija HBK – 
Hrvatski su biskupi pisali papi oko ovog slučaja, no još nisu dobili odgovor

[ad id=”68099″]

Proglašenje svetim kardinala Alojzija Stepinca neće biti uskoro i osuđeno je na čekanje. Tako bi, otprilike, glasio trenutačni Stepinčev status, koji je ogorčio Katoličku crkvu u Hrvatskoj, jer je očekivala da bi se kanonizacija mogla dovršiti barem do konca ove godine. Razlog zastoja pismo je s potpisom pape Franje, koje je stiglo u Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve u kojemu papa Franjo najavljuje osnivanje mješovite komisije koja će se baviti kardinalom Stepincem, piše VečernjiList

To je, zapravo, njegov odgovor na pismo i protivljenje Svetog sinoda Stepinčevoj kanonizaciji otprije godinu dana. Papi Franji nedavno su, zbog svega, pisali i biskupi Hrvatske biskupske konferencije, ali još nisu dobili njegov odgovor.

– Kauza je gotova i tu se više nema što reći – rekao nam je nedavno u slučajnom susretu na Kaptolu voditelj kauze za kanonizaciju mons. Juraj Batelja, koji je Stepinca u dugotrajnom i iscrpom procesu prvo pripremio za beatifikaciju, a sada i za proglašenje svetim. Cijeli spis je na Kongregaciji za kauze svetih, koja ima posljednju riječ, odnosno koja treba odrediti vrijeme proglašenja svetim, a ovaj put procijenjeno je da se u dovršetak procesa ne ide zbog protivljenja SPC-a.

U samoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi podijeljena su mišljenja o tome. Naime, dio episkopa drži da Stepinčeva kanonizacija uopće ne bi trebala biti tema SPC-a, dok je za dio pravoslavnih vladika Stepinac neupitni suradnik ustaškog režima i otvoreno ga čak nazivaju zločincem. Na nedavnom zasjedanju Svetog sinoda vodila se i zanimljiva rasprava o tome kako i u samom SPC-u ima svetaca koji baš nemaju blistave biografije, odnosno hagiografije, sa čak okrvavljenim rukama, ali to nije bio argument koji bi zaustavio ofenzivu SPC-a na Vatikan oko Stepinčeve kanonizacije. – Mnogo su jači od nas u diplomaciji i u vezama u Vatikanu. Rade sinkronizirano srbijanska diplomacija i SPC. Imaju isti cilj. Svaki tjedan netko je od njih s vatikanskim dužnosnicima, od Državnog tajništva nadalje, dok Hrvati imaju slabe kontakte – kaže nam naš visokopozicionirani izvor u Katoličkoj crkvi.

Članovi mješovite komisije još nisu imenovani, a u javnosti se pojavila pogrešna informacija da će SPC predstavljati mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. On je, naime, na čelu druge mješovite komisije SPC-a za odnose s Hrvatskom biskupskom konferencijom, koja postoji godinama, ali je njezin rad zamro i dolaskom novoga episkopa lani u Zagreb nastoji ga se oživjeti. U Beogradu samoga Porfirija tvrda struja procjenjuje kao previše sklona Hrvatima, pa i ne bi bio podesan za čelnu poziciju u takvoj komisiji, a pokušali su ga diskreditirati nedavno i snimkom na kojoj je tobože pjevao četničke pjesme, što je on demantirao.

U Katoličkoj crkvi kažu da bi jedini motiv za prolongiranje proglašenja svetim kardinala Stepinca kod pape Franje mogla biti želja za približavanje pravoslavlju, jer on osobno izuzetno štuje lik kardinala Stepinca.

– Vatikan i dalje drži da put do Moskve vodi prema Beogradu – kažu nam u Katoličkoj crkvi.

Komisija za dijalog treba što prije početi s radom

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije susreli su se prekjučer u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu.

Bio je to, kako su izvijestili iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije, “jedan od redovitih susreta što ih prema dogovoru održavaju kardinal Bozanić i mitropolit Porfirije”.

Na sastanku su se dogovorili da je potrebno što prije započeti s radom Komisije za dijalog Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije. Dakle, one komisije koja nije zadužena za kardinala Stepinca, a koju je inicirao papa Franjo, navodi Večernji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari