Pratite nas

BiH

Komšić: Srbija dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u srijedu je oštro upozorio kako Srbija grubo krši teritorijalni integritet i suverenitet BiH time što je u svoju strategiju obrane i nacionalne sigurnosti odlučila uvrstiti pitanja koja se tiču susjedne države odnosno statusa entiteta Republike Srpske.

Prijedlog strategije obrane i nacionalne sigurnosti kojega bi trebao usvojiti srbijanski parlament sadrži i odrednicu po kojoj bi Srbija imala zadaću “očuvanja Republike Srpske kao entiteta u sastavu BiH”.

Takav je prijedlog u srbijanskom parlamentu u utorak predstavio ministar obrane Aleksandar Vulin.

“Republika Srpska i njeno očuvanje prioritet je naše vanjske politike. Država Srbija na ovaj način veoma jasno kaže što je nacionalni interes i što se mora braniti. Prije nas kao da se nitko toga nije sjetio”, kazao je Vulin u parlamentu u Beogradu.

Komšić je reagirajući na takav prijedlog pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne dopusti da se takva odredba nađe u konačnoj verziji obrambene i sigurnosne strategije njegove zemlje jer bi to značilo zadiranje u pitanje suvereniteta susjedne države.

“To bi bio čin otvorenog neprijateljstva prema BiH”, kazao je Komšić u izjavi za agenciju Fena.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH istodobno je istaknuo kako je Srbija sukladno odredbama Daytonskog sporazuma u obvezi poštovati teritorijalni integritet i suverenitet BiH nad kojom nema nikakvih ovlasti a podsjetio je kako su Daytonski sporazum potpisale i važne države-članice NATO-a.

“One će veoma brzo doći na granicu na Drini kako bi spriječile baš takve srbijanske maštarije. BiH treba i postat će članica NATO-a upravo radi planova iz Srbije kojima se iskazuju pretenzije prema dijelu teritorija suverene države BiH”, izjavio je Komšić.

I njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović poslao je slične poruke Beogradu. “Proglašavanje dijela Bosne i Hercegovine nečim što je od posebnog značaja za sigunost i obranu Republike Srbije predstavlja izraz agresivne politike prema Bosni i Hercegovini. Entitet Republika Srpska je dio suverene države Bosne i Hercegovine i nije samo entitet srpskog naroda, nego i bošnjačkog i hrvatskog i svih drugih naroda koji tamo žive, kao uostalom i cijela Bosna i Hercegovina”, izjavio je Džaferović.

Konstatirao je kako je ono što sada kao svoju strategiju pokušava progurati Srbija zapravo “prepakirana” politika režima Slobodana Miloševića iz 90-ih godina prošlog stoljeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Neka izvole, ući ćemo u krizu i vidjet ćemo tko će duže izdržati

Objavljeno

na

Objavio

Za nekoliko godina neće biti Dodika, ni Izetbegovića ali će biti BiH. Ovako je na prijetnje Milorada Dodika nedavno odgovorio Bakir Izetbegović, član kolegija Državnog Doma naroda i predsjednik SDA BiH. On je bio gost u emisiji „Dobar Dan BiH“ TV HAYAT. Na pitanje hoće li se BiH ponovo morati braniti oružjem, Izetbegović je odgovorio: Mislim da neće!

Izetbegović kaže da su u BiH prisutne snage koje su kreirale Daytonski mirovni sporazum i koje su ga čuvale.

-Istina, one su se smanjile kao što su se smanjile naše Oružane snage. Ali, nukleusi su tu koji se vrlo lako mogu povećati, koji imaju obvezu povećati se. Oni koji jamče Dejtonski mirovni sporazum su tu, od onoga što je bio EUFOR, preko europskih policijskih snaga, NATO-a, naših Oružanih snaga… Ako bude potrebe da se ti nukleusi povećaju, povećat će se i spriječit će da se ta „brana provali“, da se ta „kola koja se kotrljaju niz brdo“ zaustave…, rekao je.

Upitan ima li se zajedno s drugim “probosanskim” političarima na koga osloniti predsjednik SDA je kazao da su to SAD, islamske zemlje i EU.

“Naravno… na one koji su uložili ogromnu energiju, vrijeme, financije da bi napravili mir na Balkanu. Dakle, na SAD, na Europsku uniju, i na Islamske zemlje. Itekako imamo na koga se osloniti. Na kraju krajeva na sebe ćemo se osloniti. Naime, ovo što radi Milorad Dodik jeste traženje kruha nad pogačom. Za njih, za srpsku politiku, je ravnopravnost nepravda za njega, i za njih. Oni traže više od onoga što im po Ustavu pripada, pa i po nekom povijesnom okviru. Nisu njima napravljene nepravde kakve su nama napravljene: od embarga na oružje, nepravičnog Dejtonskog sporazuma, od toga da je Srebrenica ostala tamo gdje je srpska vojska ostala i napravila genocid. Traži se da se Ustav mijenja svaki put kada nešto ne mogu završiti”, rekao je Izetbegović.

Prije sastanka Dodika i Čovića u Istočnom Sarajevu Izetbegović da kazao da se nada da “Čović neće ući u tu avanturu”. Na sastanku s Dodikom Čović je ponovio već poznati stav HDZ-a i HNS-a da strani sudci trebaju otići iz Ustavnog suda BiH. Upitan da komentira Čovićev postupak, prvi čovjek Bošnjaka u BiH je kazao da predsjednika HDZ-a BiH “upozorava da ne ide u pravcu u kojem su nekada išli Boban i Karadžić”.

“Imao je za sada, ali ako ovako nastavi bojim se da za dvije-tri godine neće imati takvu poziciju. Natjerat će nas da se organiziramo da se napravi alternativa. Uporno upozoravam Čovića da ne ide u tom smjeru u kojem je išao Boban s Karadžićem svojevremeno. Kada se sve završilo pola Hrvata u ovoj zemlji nije bilo a radi jedne labirajuće politike koja je bila nedosljedna.

Nepravično je staviti se u ovom trenutku na stranu Dodika zbog Hrvata koje je u RS-u pomnožio s nulom. Hrvati se ni za što ne pitaju. To su Dodikovi Hrvati koji njega slušaju. Ta proslava 9. siječnja na koju je otišao Čović. Pokazao mu je koliko ga poštuje. Pred njim, pred hrvatskim veleposlanikom, dodijelio je odlikovanje ratnom zločincu koji je izvršio zločin nad Hrvatima, generalu Lisicu. Hrvatima ne trebaju krize. Uporno ga pozivam, izražavam nade, da na vrijeme stane, da se s nama dogovori, da umjesto na 9. siječanj u Banja Luku dođe 11. srpnja u Srebrenicu, da nam dođe čestitati Bajram…

Čović je frustriran time što su Bošnjaci izabrali nekoga na mjesto gdje je on trebao sjediti. Pa vidite, ima preko 100 pozicija u državnoj vlasti, u agencijama… u kojima bi Bošnjaci po ustavu trebali imati polovicu, a imaju trećinu. Na nekih 15-20 pozicija sjedi Hrvat, a trebao bi da sjedi Bošnjak ili netko iz reda ostalih, voljom gospodina Čovića. Osobno na bošnjačka mjesta Čović je izabrao Hrvate.

Izetbegović je nastavio kazavši da “ne postoji šansa da popusti pod Čovićevim zahtjevima”, najavivši političku krizu.

-Ne! Ovaj put treba pokazati upornost. Mi ništa, probosanske snage, ne tražimo više osim što nam Ustav nalaže. I srpska i hrvatska strana traži izmjenu Ustava, da se mimo ustava neke stvari rade. Neka izvole… ući ćemo u krizu, a vidjet ćemo tko će najduže izdržati. Mi alternative nemamo. Ovdje treba tvrdo igrati.

Ne želi odustati od nametanja

Predsjednik najveće bošnjačke stranke, kazavši da probosanske snage neće odustati, de facto je priznao da bošnjački političari ne žele pristati na izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno odreći se prava na biranje političkih predstavnika Hrvatima, piše HMS.

Hrvatski narodni sabor, kao krovno političko tijelo Hrvata u BiH, želi da se kroz izmjene Izbornog zakona BiH Hrvatima omogući pravo na legitimno političko predstavljanje što bi rezultiralo jednakopravnošću s druga dva konstitutivna naroda.

Ignoriranje presude Ljubić

Zahtjeve Hrvata za pravom na legitimno predstavljanje legitimirao je Ustavni sud BiH u presudi u Ljubić, koju bošnjački establishment želi izigrati.

Dakle HNS-ov prijedlog predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH, prema popisu stanovništva iz 2013.

U Klub Hrvata Federalnog doma naroda 17 izaslanika biralo bi se tako da bi se iz Hercegovačko-neretvanske biralo 5, Srednjobosanske 4, Zapadnohercegovačke 3, Hercegbosanske 2, te po jedan iz Zeničko-dobojske, Posavske i Tuzlanske županije, mada je u Tuzlanskoj županiji broj Hrvata (23.000)  manji od potrebnog broja za jednog izaslanika.

Glavni akteri “sarajevske političke kuhinje” nastoje zanemariti značaj presude Ljubić te ju odbijaju implementirati. U nekoliko su navrata nudili rješenje kojim bi se iz svake županije birao po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, nastojeći “na mala vrata” vratiti protuustavne odredbe Izbornog zakona. Pričuvna bošnjačka koalicija se aktivira pri produciranju političkih kriza u BiH, a na valu Izetbegovićevog istupa mogu se očekivati i ponovni zahtjevi za ukidanjem Doma naroda PFBiH, kao posljednjeg jamca konstitutivnosti Hrvata, ili pak njegovog reduciranja na kompetencije politički minornog Vijeća naroda RS. /R. I./HMS/

Tko kupuje zemljište oko Sarajeva i što to znači?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Stvoriti ćemo ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HDZ BiH

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Ljubuški, koja je održana jučer u hotelu Bigeste, završena je ovogodišnja proslava Dana Grada Ljubuški, prva otkako je Ljubuški dobio status grada.

Sjednici su, uz gradske vijećnike i gradonačelnika Nevenka Barbarića, nazočili brojni gosti i uzvanici iz svih sfera života iz BiH i Republike Hrvatske.

Nakon intoniranja hrvatske himne, sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, koji je pozdravio uvažene goste i kratkim govorom nazočne upoznao s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom Ljubuškog.

Nakon toga je uslijedio je kratki videoprilog i obraćanje gradonačelnika Ljubuškog Nevenka Barbarića, koji je govorio o svemu postignutom u prošlog godini.

„Uistinu sam ponosan što smo uspjeli završiti proces stjecanja statusa grada“, rekao je Barbarić i zahvalio se svima koji su dali potporu ljubuškim projektima.

On je rekao kako projekti koji se rade u suradnji s međunarodnim institucijama i s višima razinama vlasti daju mogućnost brže i kvalitetnije doći do cilja.

„Cilj je urbaniji, ljepši i uređeniji Ljubuški, Ljubuški kao ugodan kutak življenja, mjesto u koje će se rado dolaziti i ostajati“, rekao je Barbarić između ostalog.

Nakon gradonačelnika, obratio se humački gvardijan fra Dario Dodig.

„Ako se osvrnemo unazad, onda možemo vidjeti da se prave dobri koraci i iskoraci naprijed na razini Ljubuškog. Svakim danom dobivamo obrise grada, perspektivu imamo. Ljubuški postaje pomalo i turističko odredište“, rekao je fra Dario.

Potom se obratio gradonačelnik prijateljskog grada Trilja Ivan Šipić. On je čestitao ovu povijesnu, prvu proslavu Dana Grada i dodao kako je Ljubuški ponosno mjesto, mjesto s bogatom poviješću.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske je istaknuo kako je Ljubuški sredina koja u svim područjima života, bez obzira radi li se o gospodarstvu, kulturi obrazovanju ili demografiji postiže izvanredne rezultate.

„Zasluga je to upravo ovih ljudi koje ste izabrali, vizije i koncipiranja projekata tako da oni doista doprinose dugoročnom razvoju ovog grada, podizanju kvalitete života, svega onoga što je potrebno ljudima za svakodnevnicu. Po tome je Ljubuški postao prepoznatljiv i dosita je povijesni i kulturni biser zapadne Hercegovine. Ponosan sam što vlada Republike Hrvatske, Središnji ured za Hrvate izvan RH i sve druge institucije sudjeluju u tome, što prepoznaju vrijedne projekte, što prepoznaju i pomažu sve ono što doprinosi ostanku ljudi na ovim krajevima i njihovom boljem životu“, rekao je Milas.

Potom je uslijedio govor predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića.

On je obećao potporu s viših razina vlasti.

„Moramo stvoriti ambijent da mnogo više sredstava sa viših razina vlasti kroz proračunski dio završi upravo tamo gdje pripada, pa time i u gradu Ljubuškom. Ja sam uvjeren da za to imamo snage, izboriti ćemo se mi za svoju potpunu jednakopravnost u BiH, u to ne sumnjajte. Stvoriti ćemo mi ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH i uvjeren da da nigdje nema ljepšeg mjesta za život, rekao je Čović.

Pri kraju sjednice upriličena je podjela javnih priznanja Grada Ljubuškog za 2019. godinu.

Denis Buntić je dobio nagradu Grada Ljubuškog za životno djelo za doprinos i promociju Ljubuškog. Godišnju nagradu Grada Ljubuškog dobila je tvrtka Džajić Commerce d.o.o. za izniman doprinos razvoju gospodarstva Grada Ljubuškog. Zlatni grb Grada Ljubuškog dobio je prof. dr. Mario Šiljeg za izniman doprinos uvjeta života na području Grada Ljubuškog, piše Radio Ljubuški, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari