Pratite nas

BiH

Komšićeva logika i maloumni Hrvati

Objavljeno

na

Kao i sve drugo u povijesti i predsjednički mandat Željka Komšića prvi put se dogodio kao tragedija, a drugi put kao farsa.

Godine 2013, gledajući unatrag, možemo sjediti i plakati nad propuštenim desetljećem u kojem se BiH nasukala u političkom i svakom drugom pogledu. Simbol tog vremena postat će Željko Komšić jednako kao što je Sejdo Bajramović ostao simbol promašene Miloševićeve politike pokoravanja slabijih, koja će tupavog zastavnika JNA gurnuti u tadašnje predsjedništvo Jugoslavije da tobože predstavlja kosovske Albance. Bajramović u Predsjedništvu SFRJ bio je uvreda ne samo za one koje je, tuđom voljom trebao “predstavljati”, već i za sve druge. Taj prljavi potez bio je najbolji pokazatelj sljepila i destruktivnog voluntarizma jedne politike za koju je već tada bilo jasno da je, i zbog korištenja takvim sredstvima, osuđena na propast. Što se na koncu i dogodilo. Samo dva desetljeća nakon bahaćenja politike koja je određivala da će Sejdo predstavljati Albance, danas preostali Srbi na Kosovu moljakaju mrvice lokalne političke autonomije. Žalosno je da povijest nije učiteljica i da neki očito nisu shvatili kako model “Sejdo Bajramović” ne prolazi i nikome ne donosi dobra.

Prvi izborni inženjering i izbor Komšića kao drugog bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu bio je tragedija. Ne zato što bi se radilo o uzvišenom liku, već što se država dovela u bezizlaznu situaciju s lošim ishodom. Tada je bilo jasno da bošnjačka politička dinamika ide pogrešnim smjerom instrumentaliziranja postjugoslavenskog politički nedefiniranog “bosanstva” i “građanske opcije” za političko poklapanja Hrvata. Lagumdžijin SDP bio je tada savršeno svjestan da je njegovo biračko tijelo golemom većinom bošnjačko i da odlukom da istaknu samo kandidata za hrvatskog člana predsjedništva, usmjeravaju to biračko tijelo prema kolektivnom grijehu, u kojem će se praviti naivni i odrediti tko će predstavljati malobrojniji narod. Svatko razuman i dobronamjeran je tada vidio da slijede godine političkog mrcvarenja, trovanja međunacionalnih odnosa Hrvata i Bošnjaka, homogeniziranja Hrvata oko HDZ-a kako bi se izbjeglo daljnje preglasavanje, na koncu i guranje Hrvata u političko naručje Milorada Dodika. Bilo je očekivano i da će izborni inženjering kojim su izigrana pravila igre u kojoj je Federacija mogla funkcionirati kao jedna izborna jedinica, ako poklapanje Hrvata ne uspije, u konačnici voditi ka dijeljenju Federacije u dvije izborne jedinice, prema čemu se ide danas.

Komšić je tijekom prvog mandata jasno pokazao da, osim što ga nisu izabrali Hrvati, nema nikakvu namjeru predstavljati njihove interese onako kako bošnjački i srpski član Predsjedništva zastupaju interese svojih naroda. Pokazivao se kao politički primitivac, zatucani titoist, građanski Bosanac u službi bošnjačke politike. Iste godine kad je izabran izjavljivao je kako svoj jezik ne naziva hrvatski nego bosanski, za razliku od srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva koji u kabinetima zapošljavaju svoje, on je gotivio pripadnike brojnije nacije. O ideološkoj šizofreniji svjedoči i činjenica da u kabinetu drži sliku Josipa Broza i Blaža Kraljevića. Nije jasno što zajedničko imaju ta dva lika, osim toga da simbolički zajedno stoje u bošnjačkim glasovima otetom kabinetu hrvatskog člana Predsjedništva i da predstavljaju dvije za Hrvate, posebno u BiH, pogubne ideologije.

Tijekom mandata naš Sejdo nije nikada zvanično obišao većinske hrvatske krajeve u BiH. Ništa nije učinio za povratak Hrvata prognanih iz RS, šuplje je prijetio kao onda predsjedniku Srbije da će dobiti po prstima i nosu, na što je raja, tj. njegova biračka baza, doživljavala ekstazu, ne uviđajući da je RS iz godine u godinu sve stabilnija, a Federacija sve raskoljenija, upravo radi takve politike. Rezultat prvog Komšićevog mandata je urušavanje institucija, uništavanje krhkog povjerenja između Hrvata i Bošnjaka koje se počelo stvarati u godinama neposredno nakon rata te unižavanje institucije Predsjedništva.

Ako je prvi put i bio naivan, pa pomislio da će privući i hrvatske glasove, nakon što tijekom mandata nije pokazao nikakvu volju da ih predstavlja, a potom i drugi put pristao biti akter iste prevare, Komšić se pokazuje kao monstruozno neodgovoran. On dakle nije samo intelektualno ograničen, već i pokvaren. Nakon što je Platforma, čedo bivšeg američkog ambasadora Patricka Moona, potpuno razvalila Federaciju, politika međunarodne zajednice se očito mijenja, i isti oni koji su poticali Komšića i izmišljali Lijanoviće i halal-pravaše danas traže izlaz iz situacije koju su sami izazvali.

Povod za nove procese bila je presuda “Sejdić-Finci”, kojom se od BiH traži da ostvari demokratske standarde po protokolu kojeg nije potpisalo 20 od 28 članova EU. To što se Sejdić i Finci ne bi mogli kao ostali kandidirati npr. u Belgiji, ne priječi Bruxelles da nametne BiH krajnje visoku ljestvicu za koju je očito da je ne može preskočiti, čime se BiH zakucalo u čekaonici pristupnog puta EU. Jakob Finci, koji je toliko ugrožen da je završio kao ambasador BiH u Švicarskoj, i Dervo Sejdić vodili su u stvari, svjesno ili ne, politički boj za još pokojeg bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu i Parlamentu. No tjerajući lisicu istjerali su vuka. Pitanje ostalih automatski je otvorilo i “hrvatskoj pitanje” pa se u Bruxellesu de facto raspravljalo o hrvatskom pitanju kao o ključnom.

Komšićev drugi mandat u tom trenutku prelazi u fazu farse. Teško mu je palo što se raspravlja o hrvatskom pitanju, nije išao u Bruxelles navodno zato što mu je besmisleno raspravljati o problemu koji je on sam, točnije oni koji su ga iskoristili kao Sejdu. O politički perverznoj situaciji u koju je dovedena BiH svjedoči i činjenica da je Komšić kao formalno predsjedavajući Predsjedništva, dakle šef države, potpuno izvan svih bitnih političkih procesa u BiH. U pregovorima je nepotreban jer ne predstavlja nikoga, stoga cmolji u medijima kao političko siroče, zaostalo nakon bošnjačkog napuštanja nasukane Platforme.

Zadnji biser kojim pokazuje sve svoje karakteristike – ograničenost, pokvarenost i farsičnost bacio je prošlog tjedna u izjavi za Fenu, u kojoj ističe kako “Prijedlog za implementaciju presude ‘Sejdić-Finci’ o kojem se trenutno raspravlja nije prijedlog Evropske unije već je, u suštini, prijedlog Stranke demokratske akcije. Taj prijedlog se, pojasnio je, kreće u pravcu izmjene Ustava BiH na način da jedan član Predsjedništva BiH bude iz Hrvatske demokratske zajednice, a ostala dva se biraju.” Gluplju izjavu nije dao u sedam godina, koliko je u funkciji Sejde. Nadmašio je samoga sebe. Stvaranje većinske hrvatske izborne jedinice ili drugog modela koji bi omogućio da Hrvati sami izaberu svog predstavnika naziva poklanjanjem tog mjesta HDZ-u, pa dakle Hrvatima kao maloumnoj djeci ne bi trebalo dati tu opasnu igračku mogućnosti izbora u ruke, nego je bolje da im Bošnjaci biraju člana Predsjedništva, što se genijalnim pokazalo izborom upravo njega. Ne pomišlja jadan kako jedino institucionalna garancija Hrvatima da im drugi neće birati predstavnike može dovesti do pravog političkog pluralizma među njima, dakle i do toga da ih ubuduće ne predstavlja samo HDZ.

Politički pluralizam kod Hrvata je bio započet, no brutalno je prekinut upravo nametanjem Komšića i kasnije Platforme. Pisao sam tada kako je Lagumdžija platformaškom politikom osigurao Čoviću pobjedu na dvama sljedećim izborima jer se pritiskom preglasavanja proizvodi učinak homogeniziranja malobrojnijeg naroda oko najjače opcije, a to je trenutno kod Hrvata HDZ. Hadezeovci bi stoga nakon svega trebali podići spomenik Komšiću i Lagumdžiji.

Ražalovani Komšić nastavlja: “Mi se ovdje igramo demokratije i ljudskih prava. Sve ono o čemu se priča ovih mjeseci o presudi ‘Sejdić-Finci’ je u stvari rješavanje hrvatskog pitanja. Nema priče o presudi ‘Sejdić-Finci’ u njihovim razgovorima, a Evropljani, nažalost, učestvuju u takvoj politici.” Eto Europljani nažalost sudjeluju u “rješavanju hrvatskog pitanja” umjesto da pristanu na igru političkog eliminiranja Hrvata u kojoj je on kao politički “Bosanac” koji govori bosanskim jezikom svjesno sudjelovao, a u čemu je presuda “Sejdić-Finci” tako zgodno mogla pripomoći. Kao što je Komšić nedavno ugurao sedamdesetogodišnjeg Nerkeza Arifhodžića, “penzioniranog Bošnjaka”, u hrvatsku kvotu pa ga posjeo za veleposlanika u Rimu, tako je, da je bilo sreće, i sam Komšić mogao preko noći opet postati “ostali” pa na poziciji četvrtog ili petog člana Predsjedništva zasjesti dva mandata kao njihov predstavnik.

Ostaje nada da će, kada mu završi drugi oteti mandat i kada se podvuče crta pod njegovo predsjednikovanje, dobar dio Bošnjaka koji su ga birali Hrvatima reći – što nam je ovo trebalo. Pitanje opstanka BiH je nerazdvojivo vezano i uz to da Hrvati kao konstitutivan narod mogu sami birati svoje predstavnike, bilo da se radi o članu Predsjedništva, potpredsjedniku RS ili Vladi Federacije. Ako BiH uspije preživjeti takve patriote kao što su Lagumdžija i Komšić i posljedice njihove politike, možda doista i ima budućnost.

Nino Raspudić l nezavisne.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Milijunska ulaganja – Elektroprivreda HZ HB ulaže u obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Objavio

Cilj projekta je doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta. Vlada Federacije BiH usvojila je izvješće u kojem su predstavljeni projekti koje je realizirala Elektroprivreda HZ HB Mostar, piše Večernji list BiH.

Daljnja ulaganja

Iz dokumenta koji je u posjedu Večernjeg lista vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB Mostar u svom razvojnom programu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za razdoblje 2011. – 2013. uvrstila CHE Vrilo kao razvojni projekt na području općine Tomislavgrad koji koristi vodne potencijale slijeva Cetine, točnije rijeke Šuice.

Cilj projekta jest doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta, što će kupcima povećati sigurnost električne energije. Za realizaciju projekta uložene su 216,891.394 marke, od kojih je njemački Kreditni zavod za obnovu izdvojio 195,583.000, dok je iznos od 1,222.394 KM donirao, a EP HZ HB osigurao je 20,086.000 maraka. Kako bi projekt bio što učinkovitiji, planirana su ulaganja i u budućnosti. Tako će se iz kreditnih sredstava od 2019. do 2021. godine izdvojiti 54,059.140 KM, dok će se za kasnije razdoblje izdvojiti 140,545.094 marke. Osim novca iz kreditnih sredstava, i JP EP HZ HB izdvojit će značajna sredstva u predstojećem razdoblju, i to 18,407.000 maraka, stoji u dokumentu u čijem smo posjedu. Projekt koji je realiziran u prethodnoj godini je i izgradnja VE Mesihovina, također u Tomislavgradu, u vrijednosti od 159,454.725 maraka. Od ukupnog iznosa, njemački Kreditni zavod za obnovu odobrio je 138,863.930 maraka, donirao je 1,955.830 maraka, dok je JP EP HZ HB izdvojio 18,634.965 maraka. Cilj ovog projekta je osigurati bolje uvjete za razvoj poduzetništva i industrije, veću zaposlenost, bolju prometnu infrastrukturu, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu, posebno lokalnu. Prema trenutačnim procjenama, godišnje bi se trebalo proizvoditi oko 165,17 GWh.

Jedan od provedenih projekata je distribucija električne energije, koji obuhvaća održavanje, moderniziranje i proširenje elektrodistribucijske mreže JP EP HZ HB čiji je cilj bio osiguranje stabilnije i pouzdanije opskrbe električnom energijom te izgradnja rekonstrukcije transformatorskih stanica i elektrodistribucijskih mreža. Ovaj projekt utječe na smanjenje gubitka i smanjenje indeksa prosječnog trajanja prekida sustava.

U ovaj projekt do sada je uloženo 81,620.179 KM, od kojih je iz Europske investicijske banke izdvojeno 39,116.600, a JP EP HZ HB izdvojio je dodatnih 39,116.600 maraka. Ulaganje će se nastaviti i u iduće dvije godine pa će tako Europska investicijska banka u 2019. godini izdvojiti 14,752.861 KM, a u 2020. izdvojit će dodatne 2,759.804 marke.

Distribucijska razina

Osim triju navedenih, značajna novčana sredstva, i to 12,517.312 KM, izdvojena su i za projekt SCADA/DMS/OMS s komunikacijskim sustavom.

Cilj je uspostava daljinskog upravljanja, nadziranja i prikupljanja na distribucijskoj razini elektroenergetskog sustava EP HZ HB za učinkovito upravljanje distribucijskim dijelom elektroenergetskog sustava. U 2019. njemački Kreditni zavod izdvojit će 5,495.882 KM, a iz istih izvora bit će donirano 1,459.007 KM. U 2020. bit će donirano 644,887.000 KM, a u predstojećem razdoblju 2,523.021 marka, stoji u dokumentu, piše Večernji List BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Stečeni su uvjeti za konstituiranje Doma naroda, evo koji izaslanici su dobili mandat

Objavljeno

na

Objavio

Stekli su se uvjeti za konstituiranje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jer su potvrđeni rezultati posrednih izbora za ovaj dom te je odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH o tome, s pratećom dokumentacijom, dostavljena u Dom naroda, priopćeno je iz SIP-a.

SIP je, naime, na današnjoj sjednici donio Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH – Opći izbori 2018. godine te su mandati dodjeljeni sljedećim izaslanicima:

a) IZASLANICI IZ REDA BOŠNJAČKOG NARODA 

1. Jusić Hadis

2. Halilović Hajrudin

3. Ahmetović Senad

4. Skopljak Fahrudin

5. Alić Senad

6. Hadžić Dževad

7. Isak Ramo

8. Duvnjak Jasmin

9. Kapić Jasminko

10. Musić Nijaz

11. Mušanović Elvedin

12. Hajdarović Alisa

13. Marić Zvonko

14. Čampara Aljoša

15. Suljević Samir

16. Tufekčić Jasenko

17. Čeljo Senad

b) IZASLANICI IZ REDA HRVATSKOG NARODA

1. Šahinović Anel

2. Ilić Ilija

3. Krešić Boris

4. Tadić Ivo

5. Fejzić Edim

6. Saraf Marko

7. Džambas Zdenka

8. Nakić Ilija

9. Martinović Tomislav

10.Džeba Damir

11. Raguž Iva

12. Iličić Marija

13. Bešlić Zdravko

14.Mandić Tomislav

15.Marjanović Damir

16.Ivić Ivan

17. Šarac Stipan

c) IZASLANICI IZ REDA SRPSKOG NARODA

1. Ilić Slađan

2. Vujović Žarko

3. Simić Mladen

4. Milović Daliborka

5. Atanasijević Ljubinka

6. Saradžić Vesna

7. Dujmović Zora

8. Viteškić Smiljana

9. Stojanović Igor

10. Radun Duško

11. Broćeta Goran

12. Damjanović Dragana

13.Tanović Velemir

14. Puzigaća Drago

d)  IZASLANICI IZ REDA OSTALIH

1. Kantarević Rasim

2.Trepanić Mirela

3.Imširović Sandra

4.Srna Bajramović Segmedina

5.Handžić Vibor

Dva preostala nedodijeljena mandata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz reda Ostalih bit će potvrđena dopunskom odlukom nakon pravosnžnosti odluka o raspodjeli mandata izaslanicima iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine broj 06-1-07-1-61/19  i 06-1-07-1-64/19 od 11.02.2019. godine.

Tri preostala nedostajuća mandata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda bit će potvrđena dopunskom odlukom nakon provedbe procedure propisane članom 37. stav  (3) Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 38/14,90/16, 8/17 i 91/18).

Odluka o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH – Opći izbori 2018. godine objavljena je danas u „Službenom glasniku BiH“ i u skladu sa članom 1.3a Izbornog zakona BiH, mandat izabranim izaslanicima počinje teći od danas.

Odluka s pratećom dokumentacijom je dostavljena u Dom naroda Paralementa FBiH i na taj način su se stekli uvjeti za konstituiranje Doma naroda PFBiH, naveo je SIP.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari