Pratite nas

BiH

Komšićevo slanje Mlinarević u Prag završnica je eliminiranja Hrvata iz diplomacije u BiH

Objavljeno

na

Udruga Hrvatski studentski politološki forum (HSPF), koja okuplja politologe sa Sveučilišta u Mostaru, ocijenila je nezakonitim imenovanje veleposlanice BiH u Pragu spisateljice Martine Mlinarević, jer nema fakultetsku diplomu navodeći da je njezin primjer poruka da mladi uzalud studiraju. Mlinarević, koju je na mjesto veleposlanika imenovao hrvatski član bh. Predsjedništva Željko Komšić, na svome Facebook profilu objavila je kako preuzima veleposlaničku dužnost u Pragu sredinom siječnja nakon što je obavila završne razgovore u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Objasnila je kako su joj kolege poručili da je imala najbolju prezentaciju u posljednjih 20 godina.

No, ova spisateljica došla je pod povećalo javnosti jer je predložena za veleposlanicu iako nema fakultetu diplomu, što je obvezno prema zakonskim propisima u BiH, ali i zbog toga jer je jedan od kadrova koje je imenovao Željko Komšić.

“Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) najoštrije osuđuje nastavak i prešutno odobravanje protuzakonitog djelovanja u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH”, priopćeno je iz ove udruge.

HSPF: Protuzakonito imenovanje Mlinarević dokaz da u BiH nisu svi jednaki pred zakonom

Objasnili su kako je imenovanje Mlinarević “skandalozan udar na vladavinu prava u BiH”. Naveli su kako će Mlinarević sa srednjom stručnom spremom (SSS) postati veleposlanica unatoč tome što se njezinim imenovanjem krši odluka o postupku imenovanja veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH koja nalaže da svi veleposlanici moraju imati visoku stručnu spremu (VSS).

“Sve navedeno zapravo je jedna ružna, poražavajuća i sramotna poruka cjelokupnoj bh. javnosti, a posebice studentima, kako nismo svi jednaki pred zakonom, kako su odgovorna mjesta unaprijed rezervirana neodgovornima i podobnima te kako se uspješno studiranje i izvrsnost u BiH ne vrednuju”, dodaje se u priopćenju. Izrazili su razočarenje i zbog šutnje svih političkih stranaka u zemlji, kao i brojnih ministara, zastupnika iz te zemlje, ali i porukama pojedinih međunarodnih diplomata koji su odobravali nezakonit postupak njezina imenovanja. Kao i Mlinarević, koja se po vlastitom kazivanju izjasnila kao Hercegovka, a ne Hrvatica, Komšić je posve poremetio nacionalnu strukturu veleposlanika, čak i ako se posve isključi činjenica kako je njegov izbor nelegalan i nelegitiman, pa takvu etiketu imaju i njegovi diplomati.

Među prvima smijenjen je stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim narodima Ivica Dronjić, zatim veleposlanica BiH u Belgiji Lidija Topić–Bouwen, Renata Paškalj u Zagrebu, veleposlanik Darko Zelenika u Italiji, Tomislav Leko u Mađarskoj, Ankica Gudeljević u Saveznoj Republici Njemačkoj, Ivan Dunđer u Poljskoj, Vesna Ćužić u Švedskoj, Valentina Marinčić u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Josip Gelo u Svetoj Stolici, Lucija Ljubić u Strasbourgu i Ružica Udovičić u Milanu. Sve njih “koštala” je fotografija s nekadašnjim hrvatskim članom bh. Predsjedništva Draganom Čovićem, koji je predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije HNS-a BiH.

Umjesto rotacije identičnih diplomatskih adresa, Komšić je napravio još lošiji “deal” pa je dobio veleposlaničku poziciju u Crnoj Gori. Tamo je smjestio Branimira Jukića, koji je bio njegov savjetnik, a za veleposlanika je prvi put imenovan također za njegova mandata u Podgorici, a kasnije i pri NATO savezu. Nekadašnja novinarka Danka Savić, supruga vlasnika portala Slobodna Bosna Senada Avdića, otišla je u Španjolsku, dok je u ranijem mandatu bila u Pragu, također na prijedlog Komšića, piše Zoran Krešić/Večernji.ba

Po povratku u BiH bila je zaposlena u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Još jednoga nehrvata Komšić je poslao u London. To je Vanja Filipović. On je jedno vrijeme radio kao predstojnik Ureda ministra prometa i veza BiH Slavka Matanovića iz Demokratske fronte, a kojega je pak nedavno imenovao za veleposlanika BiH u Italiji. U žižu javnosti Vanja Filipović dospio je prije nekoliko godina kada se utvrdilo da je bio u društvu koje je sa Željkom Komšićem, kao tadašnjim članom bh. Predsjedništva, uživalo u luksuznom austrijskom skijalištu o trošku poreznih obveznika BiH.

Jednoga od najiskusnijih diplomata, nekadašnjeg šefa diplomacije BiH Svena Alkalaja, Komšić je smjestio u Ujedinjene narode, unatoč tome što se u nekoliko navrata našao u središtu korupcijskih afera. Bez ikakva iskustva članicu Predsjedništva DF-a Ivanu Robović poslao je u Bruxelles, dok je iskusna veleposlanica Jadranka Negodić-Winbow, koja je i ranije išla na diplomatske adrese, po Komšićevu nalogu stigla u Berlin, dok je pak karijerni diplomat Ivan Orlić smješten u Strasbourg. Zoran Krešić/Večernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Postavljen spomenik hrvatskim braniteljima u Kupresu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

U parku na platou ispred Hrvatskog doma u Kupresu u postavljen je središnji spomenik hrvatskim braniteljima poginulim na Kupresu.

V. d. načelnik općine Kupres Zdravko Mioč kazao je Feni da će se datum svečanosti otkrivanja spomenika naknadno odrediti u skladu s epidemiološkom situacijom.

”U razmatranju su dva datuma, a odluku ćemo uskoro donijeti. Želja nam je da se što više Kuprešaka i naših gostiju okupi na tom događaju, stoga pratimo epidemiološku situaciju kod nas i u regiji, te ćemo u skladu s time odrediti datum svečanog otvaranja spomenika”, dodao je Mioč.

Četiri metra visok spomenik pod nazivom “Zahvalnost” djelo je akademskog slikara i kipara Ante Mamuša. Po riječima predsjednice Udruge poginulih i nestalih branitelja općine Kupres Nada Bagarić, spomenik je podignut u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskome ratu i Drugom svjetskom ratu, žrtve komunističkoga terora, kao i u spomen svih onih koji su kroz povijesti umirali za slobodu hrvatskog naroda.

Sredstva za izgradnju spomenika i spomen mjesta osigurao je Hrvatski narodni sabor BiH.

Foto: relax-portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Parlament BiH usvojio nova izborna pravila za Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je podržao izmjene Izbornog zakona te zemlje kojima je predviđen nov način biranja gradskih vlasti u Mostaru, čime su ta pravila i stupila na snagu jer ih je dan ranije podržao Zastupnički dom.

Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste, a u pozadini je osiguranje etničkog balansa kroz zajamčenu razmjernu zastupljenost hrvatskih i bošnjačkih zastupnika te onih iz reda srpskog naroda.

Sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar 17. lipnja potpisali su predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i HDZ BiH Dragan Čović, a u postizanju dogovora posredovali su šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson.

Čović, koji je i zastupnik u Domu naroda, u srijedu je na sjednici tog tijela ustvrdio kako su izmjene izbornih pravila za Mostar temeljene na ustavu koji o BiH, kako on tumači, govori kao o “zajednici tri jednakopravna konstitutivna naroda”, a minimalnim odnosno maksimalnim etničkim kvotama u Gradskom vijeću Mostara štite se prava sva tri naroda.

“Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH”, kazao je Čović dodajući kako Mostar vidi kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave u državi te kako je krajnje vrijeme da se prestanu tražiti različita rješenja za svaku od njih.

Izetbegović, također zastupnik u Domu naroda, kazao je kako za Mostar dugo neće biti savršenog rješenja s obzirom na ratne traume, no da je došlo vrijeme krenuti naprijed na temelju onoga što je moguće dogovoriti u sadašnjoj situaciji.

“Ovo je bilo moguće. Ovo nije savršeno rješenje”, kazao je Izetbegović dodajući kako bi bilo najbolje odrediti “zaštitne” etničke kvote u sredinama gdje je to potrebno.

Međustranački sporazum SDA i HDZ BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora osigura jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara. On bi, prema trenutačnom sastavu stanovništva, bio iz reda bošnjačkog naroda, dok je dužnost gradonačelnika predviđena za osobu hrvatske nacionalnosti, a ta dvojica dužnosnika imala bi gotovo izjednačene ovlasti u donošenju bitnih odluka.

Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.

“Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica”, kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke. Članica te stranke je Irma Baralija, na temelju čije tužbe je Europski sud za ljudska prava 2019. presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana tog grada. Pod pritiskom te obvezujuće presude Izetbegović i Čović su i dogovorili rješenja što ih je potvrdio parlament BiH.

Posljednji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage izborna pravila za taj grad koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.

Deset godina trebalo je SDA i HDZ-u kako bi postigli dogovor kojim bi se ta presuda provela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari