Pratite nas

Iz Svijeta

Komunistička partija Bugarske službeno proglašena zločinačkom organizacijom

Objavljeno

na

Aktualni premijer Bugarske Bojko Borisov bio je visoki dužnosnik komunističke policije, ali i posljednji šef osiguranja posljednjeg komunističkog bugarskog diktatora Todora Živkova.

U Bugarskoj je lustracija fomalno počela 1992., no nije se odnosila na na politički rad.

Zbog lustracije veliki broj državnih zaposlenika izgubio je posao, u nekim sektorima – pravosuđe, tajne službe i policija – i do 90 posto.

U prvoj polovici 90-ih to je postalo pitanje ogorčene političke borbe i lustracija se počela koristiti u te svrhe. Arhivi nisu ni danas otvoreni, a značajan dio ranije nomenklature preživio je demokratske promjene.

Zanimljivo je, međutim, da je Narodno sobranje Republike Bugarske 26. travnja 2000. godine usvojilo zakon kojim je Komunistička partija Bugarske proglašena zločinačkom organizacijom.

Zakon o proglašenju komunističkog režima zločinačkim

Objavljeno u Državnim novinama (Državni vjesnik), broju 37 od 5. svibnja 2000. godine
(http://lex.bg/laws/ldoc/2134920192)

Čl. 1. (1) Bugarska komunistička partija (tada zvana Bugarska radnička stranka/komunisti) došla je na vlast 9. rujna 1944. godine, kršeći postojeći Trnovski Ustav (Konstitucija), uz pomoć strane sile, koja je objavila rat Bugarskoj.

(2) Bugarska komunistička partija, odgovorna za upravljanje državom u vremenu od 9. rujna 1944. do 10. studenog 1989. godine, dovela je zemlju do nacionalne katastrofe.

Čl. 2. (1) Vodstva i vodeće osobe Bugarske komunističke partije odgovorne su za:

1. ciljano i namjerno uništavanje tradicionalnih europskih civilizacijskih vrijednosti;

2. namjerno kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda;

3. strogo kažnjavanje bez presedana saborskih zastupnika iz XXV. saziva Državnog sabora i svih nevino osuđeni od takozvanih „Narodnih sudova“;

4. moralni i ekonomski slom države;

5. uspostavljanje centraliziranog upravljanja gospodarstvom na temelju direktiva, što ga je dovelo do propasti;

6. kršenje i poništenje tradicionalnih načela prava vlasništva;

7. rušenje moralnih vrijednosti naroda i posezanja za njegovim vjerskim slobodama;

8. provođenje kontinuiranog terora prema onima koji se ne slažu sa sustavom upravljanja i prema ciljanim skupinama stanovništva;

9. zlouporaba odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture u političke i ideološke svrhe, uključujući motivaciju i opravdanost navedenih radnji;

10. uništavanje prirode bez presedana.

(2) Komunistički režim je odgovoran za to što je:

1. građanima oduzimao svaku mogućnost slobodnog izražavanja političke volje, prisiljavajući ih da skrivaju svoju procjenu situacije u zemlji i da javno izražavaju slaganje s činjenicama i okolnostima, potpuno svjesni njihove neistinitost, pa čak i kada predstavljaju kaznena djela; režim je sve to ostvarivao progonom i zastrašivanjem pojedinca, njegove obitelji i rodbine;

2. sustavno kršio temeljna ljudska prava, potiskujući cijele skupine stanovništva, različite po svojoj političkoj, društvenoj, vjerskoj ili etničkoj pripadnosti, iako se još 1970. g. Narodna Republika Bugarska pridružila međunarodnim aktima o ljudskim pravima;

3. kršio temeljna načela demokracije i vladavine prava, zakona i međunarodnih ugovora, čime je stavljao interese komunističke Partije i njenih predstavnika iznad zakona;

4. za progon građana koristio je sve mogućnosti vlasti kao što su:
a) smaknuća, nehumani zatvorski režim, prisilni rad u logorima, mučenja, podvrgavanje okrutnom nasilju;
b) dijagnosticiranje ili prisilno pritvaranje u psihijatrijskim ustanovama kao sredstvo političke represije;
c) oduzimanje prava vlasništva;
d) sprječavanje i zabranivanje prava na obrazovanje i prakticiranje zanimanja;
e) sprječavanje slobodnog kretanja unutar i izvan zemlje;
f) oduzimanje državljanstva;

5. nekažnjeno su činjena kaznena djela te pružane nezakonite pogodnosti pojedincima koji su sudjelovali u kaznenim djelima i progonima drugih;

6. interesi države su se podčinjavali stranoj zemlji do mjere obezvređivanja nacionalnog dostojanstva i praktičkog gubitka suvereniteta.

Čl. 3. (1) Okolnosti navedene u čl. 1 i 2 daju razloga da se komunistički režim u Bugarskoj od 9. rujna 1944. do 10. studenog 1989. godine proglasi zločinačkim.

(2) Bugarska komunistička partija bila je zločinačka organizacija, kao i druge organizacije, koje imaju za temelj njenu ideologiju, čije su aktivnosti bile usmjerene na kršenje ljudskih prava i rušenje demokratskog sustava.

Čl. 4. Sve aktivnosti pojedinaca koji su u navedenom razdoblju bile usmjerene na otpor i odbacivanje komunističkog režima i njegovu ideologiju su poštene, moralno opravdane i vrijedni poštovanja.

Zakon je 26. travnja 2000. g. usvojio XXXVIII. saziv Narodnog sobranja Republike Bugarske, a vjerodostojnost akta potvrđena je službenim pečatom Sobranja, piše maxportal.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Tenzije između Podgorice i Beograda: Srbijanska predsjednica vlade Brnabić pozvala Srbijance da ne ljetuju u Crnoj Gori

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se Srbija nije našla na listi država s kojom će Crna Gora 1.lipnja otvoriti granicu, srbijanski mediji oštro su u ponedjeljak napali crnogorsku vladu, a srbijanska predsjednica vlade Ana Brnabić pozvala je stanovnike Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori.

U ponedjeljak je crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio da će Crna Gora otvoriti granice sa zemljama u kojima je broj zaraženih manji od 25 u odnosu na 100 tisuća stanovnika, a na listi su se našle: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka

Mediji u Podgorici prenijeli su pisanje provladinih portala u Srbiji, koji su odluku crnogorske vlade predstavili kao napad na Srbiju, a Crnu Goru su optužili da je fašistička i rasistička zemlja, te su kao glavnoga krivca za neotvaranje granice sa Srbijom označili predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Podgorički portal CDM izdvojio je pojedine naslove srbijanskih medija: “Milovi fašisti dopustili ulaz u Crnu Goru svima osim Srbima iz Srbije i Republike Srpske” naslov je u tabloidu “Informer”, dok “Kurir” objavljuje tekst s naslovom: “Maske konačno pale: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbe”. Stanoviti portal “Republika” tekst je naslovio: “Milo rasist i srbomrzac: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbiju”.

Istodobno, većina crnogorskih medija prenosi i izjavu srbijanske predsjednice vlade Ane Brnabić, koja je za “Pink” ocijenila kako su srbijanski građani sada mogli vidjeti da su nepoželjni u Crnoj Gori.

“Ovakav odnos crnogorskoga predsjednika vlade poslao je jasnu poruku građanima. Zamolila bih da građani što duže i u većem broju ostaju u našoj Srbiji i da ako negdje moraju otići ne idu tamo gdje su građani Srbije nepoželjni”, priopćila je Brnabić ističući da vlada te zemlje neće uvoditi recipročne mjere prema građanima Crne Gore, ali će spriječiti “još snažnije i još oštrije ulazak crnogorskih kriminalaca i mafijaških klanova iz Crne Gore, koji su desetljećima ubijali po Srbiji i teroriziralii naše građane”.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić za “Blic” je ustvrdio kako je potez crnogorskih vlasti da zatvore granicu za državljane Srbije “smiješan i besmislen čin” te ocijenio kako Crna Gora tim potezom sama sebi nanosi štetu.

Dačić je upitao, koje će onda turiste imati te dodao kako je crnogorska vlast ovom odlukom poslala poruku gdje trebaju ići srbijanski građani kao turisti i gdje će ostaviti svoje novce.

Crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio je u ponedjeljak, nakon što je u nedjelju Crna Gora postala prva korona-free država u Europi, da će zemlja za određene države otvoriti granice 1. lipnja, te da će sljedeći tjedan početi s radom vrtići i igraonice, a bit će dopuštene i svadbe, krštenja te ograničen broj publike na sportskim događajima.

Crnogorske zdravstvene vlasti najavile su da će proglasiti kraj epidemije na teritoriju Crne Gore nakon što u toj zemlji 28 dana ne bude novih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, što bi se moglo dogoditi 2. lipnja.

Tenzije između Podgorice i Beograda počele u siječnju.

Crna Gora i Srbija pogoršale su međusobne odnose nakon što je crnogorska Skupština potkraj 2019. izglasovala Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji regulira vlasništvo nad imovinama vjerskih zajednica. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i službeni Beograd tvrde da je zakon usmjeren isključivo protiv te vjerske organizacija i da joj država želi “oteti crkve i manastire”. Najviši srbijanski dužnosnici javno su tada poduprli prosvjede koje je SPC organizirala u Crnoj Gori, dok je početkom siječnja tijekom prosvjeda ispred crnogorskoga Veleposlanstva u Beogradu došlo do pokušaja paljenja zastave Crne Gore.

Tada su i Crna Gora i Srbija na razgovor u MVP pozvali veloposalnike u Podgorici i Beogradu, koji su odbili primiti prosvjedne note.

Diplomatske tenzije između Podgorice i Beograda privremeno su utihnule nakon što je zbog epidemije koronavirusa SPC u Crnoj Gori zaustavila prosvjede. (Hina)

Milo Đukanović zabija zadnji čavao u lijes velike Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francusko-njemački poziv za brzo otvaranje granica u Europi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: arhiva

Predsjednik francuskog parlamenta i njegov njemački kolega pozvali su u utorak na otvaranje što je prije moguće granica između europskih zemalja, nakon što su one bile više tjedana zatvorene zbog pandemije koronavirusa.

“Francuska i Njemačka moraju raditi na trenutnoj obnovi slobodnog kretanja u okviru Šengenskog prostora čim se ispune uvjeti”, ističu u zajedničkoj izjavi Richard Ferrand i Wolfgang Schauble, koju objavljuje agencija France presse.

“Zatvaranje francusko-njemačke granice već ima ozbiljne posljedice, koje nadilaze graničnu regiju, a posebno su važne za percepciju njemačko-francuskih odnosa”, navode Ferrand, član centrističke stranke LREM francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, i Schauble, jedan od stupova Kršćansko-demokratske unije CDU, kancelarke Angele Merkel, zauzimajući se za “što bržu akciju”.

Tekst zajedničke izjave objavljen je dva dana uoči sastanka Francusko-njemačke parlamentarne skupštine, novog foruma dvaju parlamenata uspostavljenog u cilju jačanja odnosa dviju zemalja, koji će biti posvećen lekcijama koje Europa može izvući iz pandemije Covida-19.

Do danas je predviđeno ponovno otvaranje granica unutar Europe od sredine lipnja, no do sada vlada nered s tim u vezi kod različitih europskih zemalja, unatoč pozivima Europske komisije na više međusobnih konzultacija.

Predsjednici dvaju nacionalnih parlamenata također su u zajedničkoj izjavi “pozdravili” i dali svoju “potporu” najnovijem prijedlogu francuskog predsjednika Macrona i njemačke kancelarke Merkel kojim je predložen plan oporavka u Europi vrijedan 500 milijardi eura, za oporavak od pandemije, financiran iz duga ugovorenog unutar Europske unije.

“Francuska i Njemačka preuzimaju zajedničku odgovornost za Europsku uniju” tim prijedlogom koji ide za tim da “Europa iziđe ojačana nakon krize izazvane koronavirusom”, navode predsjednici francuskog i njemačkog parlamenta. (Hina)

George Soros: Koronavirus prijeti opstanku Europske unije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari