Pratite nas

Pregled

KOMUNISTIČKE LAŽI O INDUSTRIJALIZACIJI HRVATSKE

Objavljeno

na

Fotografija riječke rafinerije nafte oko 1930. godine (izvor: Đekić, V., “Rafinerija nafte Rijeka – europski pionir u preradi crnog zlata”)

Jedna od taktika brojnih domaćih socijalista, jugonostalgičara, titofila i sličnih je uvjeravanje ljudi oko sebe “kako je prije bilo bolje”, misleći pritom na razdoblje komunističke diktature u SFR Jugoslaviji.

Bez obzira na činjenice kako se zaista živilo “prije”, kako je taj sustav bio neefikasan i neodrživ, te koje sve posljedice tog sustava osjećamo i danas (a, iskreno, koliko smo se od njega uopće odmakli?), taj dosadni mit će teško umrijeti. Ovdje će mo navesti samo neke od boljih tekstova na koje smo naišli a koji su adresirali te pokušaje manipulacije:

Ekonomija Titove Jugoslavije: odlaganje neminovnog kraha (P. Rajšić)

Mit o zdravoj jugoslavenskoj ekonomiji (P. Rajšić)

Bolji život? Jugoslavija u brojkama (M. Holjevac)

Brojke koje razbijaju mit: Jugoslavija nije živjela od industrije (Budućnost je naša)

Jugoslavensko ekonomsko čudo (razbijanje mitova) (renesansa.wordpress.com)

U pravilu, usko vezan uz taj jugokomunistički mit “kako se prije živjelo bolje” je i svojevrsni “mit o postanku”, koji kaže kako je industrija u Hrvatskoj prije Drugog svjetskog rata bila nepostojeća, a onda su došli mudri komunistički centralni planeri s vizijom i pokrenuli konačno industrijalizaciju zemlje, te od zaostale poljoprivredno-sakupljačke zabiti stvorili industrijsku velesilu

Osim što bih ovim postom htjeli podsjetiti na te tekstove, s obzirom da su nešto starijeg datuma, pa da se ne izgube, htjeli bih dodati tome još popis samo dijela industrije koji je postojao u Hrvatskoj prije dolaska komunista na vlast. Popis  navodimo u nastavku po shemi: ime poduzeća, sjedište (godina osnutka).

INA, Zagreb (1882.)

Jamnica, Zagreb (1828.)

Podravka, Koprivnica (1934.)

Gavrilović, Petrinja (1690.)

Kandit, Osijek (1920.)

Saponia, Osijek (1894.)

Dukat, Zagreb (1912.)

Zvečevo, Požega (1921.)

Franck, Zagreb (1892.)

Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.)

Badel, Zagreb (1862.)

Cedevita, Zagreb (1929.)

Končar, Zagreb (1921.)

Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.)

Varteks, Varaždin (1918.)

Zvijezda ulje, Zagreb (1916.)

Željezara Sisak, Sisak (1938.)

Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.)

Pik, Vrbovec (1938.)

Pliva, Zagreb (1921.)

Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.)

Brodogradilište Kraljevica (1729.)

Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.)

Borovo, Vukovar (1931.)

Tvornica šećera, Osijek (1905.)

Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.)

Torpedo, Rijeka (1853.)

Tvornica papira, Rijeka (1821.)

Zdenka, Veliki Zdenci (1897.)

Belišće, Belišće (1884.)

Koestlin, Bjelovar (1905.)

Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.)

Čateks, Čakovec (1874.)

Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.)

MTČ, Čakovec (1923.)

Vajda, Čakovec (1911.)

Belje, Darda (1911.)

Dalit, Daruvar (1905.)

Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.)

Pamučna industrija, Duga Resa (1884.)

Dalmacija, Dugi Rat (1908.)

Đakovština, Đakovo (1921.)

DIK, Đurđenovac (1895.)

KIO, Karlovac (1903.)

Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.)

Cemex, Kaštela (1904.)

TOP, Kerestinec (1922.)

Mlinar, Križevci (1903.)

Cetina, Omiš (1930.)

Drava tvornica žigica, Osijek (1856.)

Karolina, Osijek (1909.)

Osječka pivovara, Osijek (1856.)

IGM Ciglana, Petrinja (1920.)

Sardina, Postire (1907.)

Brionka, Pula (1942.)

Istra cement, Pula (1925.)

Viktor Lenac, Rijeka (1896.)

Mirna, Rovinj (1877.)

Div tvornica vijaka, Samobor (1884.)

Segestica, Sisak (1918.)

Ciglana IGM, Sladojevci (1900.)

Brodosplit, Split (1931.)

TAL, Šibenik (1937.)

TEF, Šibenik (1897.)

Brodotrogir, Trogir (1922.)

Metalska industrija, Varaždin (1939.)

Mundus, Varaždin (1892.)

Jadranka, Vela Luka (1892.)

Dilj, Vinkovci (1922.)

OPECO, Virovitica (1896.)

TVIN, Virovitica (1913.)

Maraska, Zadar (1768.)

Chromos, Zagreb (1920.)

Croatia osiguranje, Zagreb (1884.)

DTR, Zagreb (1914.)

Elka, Zagreb (1927.)

Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.)

Gredelj, Zagreb (1894.)

Katran, Zagreb (1890.)

Lipa Mill, Zagreb (1907.)

Medika, Zagreb (1922.)

Pastor, Zagreb (1930.)

Prvomajska, Zagreb (1936.)

TEŽ, Zagreb (1929.)

TOZ-Penkala, Zagreb (1937.)

Tvornica duhana, Zagreb (1817.)

Zagrebačka banka, Zagreb (1914.)

Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.)

Karbon, Zaprešić (1932.)

itd…

Da, tako je. Končar, INA, Pliva, Gavrilović, Podravka, Đuro Đaković, Kraš, Varteks, Karlovačka pivovara, Zagrebačka pivovara, TDR, Dukat, Franck, Jamnica, Zvijezda, Zvečevo, Maraska, Uljanik, 3. Maj, Cedevita, TVIN, Gredelj, Badel, Saponia, Zdenka, Brodosplit, Koestlin, Pik Vrbovec… sve je to stvoreno već puno prije formiranja one druge Jugoslavije od strane privatnog kapitala, pa su kasnije jugokomunisti pokrali tijekom najveće pljačke ovih prostora u modernoj povijesti.

INA je zapravo nastala 1964. iz komunističkog Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao krađom triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.)

Naravno, ovo je samo jedan mali dio postojeće industrije toga vremena, koji se odnosi uglavnom na veća, poznatija poduzeća od kojih su mnoga preživila do danas. Inače,  imate zanimljivu priču o Osijeku iz vremena prije Prvog svjetskog rata, koji je 1910. imao čak 25 tvornica na manje od 30 tisuća stanovnika.

Primijetite još kako dobar dio ovih poduzeća ne samo da je stariji od SFRJ, nego potiče još iz vremena Austro-Ugarske.

Ovaj post ne treba shvatiti kao nekakvu socijalistima svojstvenu fetišizaciju industrije. Da komunistički režim u SFRJ nije industrijalizirao zemlju, nego slobodne ljude pustio na miru, itekako bi bilo industrije, samo što bi ona bila puno produktivnija i propulzivnija, gospodarski razvoj bi onda bio održiv, a materijalno blagostanje stanovništva drastično veće. Zapadne zemlje su primjer takvog razvoja gdje smo hrlili raditi i za vrijeme komunističke Jugoslavije a i sada …

komunistickizlocini.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

‘Sokolovi’ sudjelovali u protupožarnoj obuci s vatrogasnim postrojbama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

U vojarni „132. brigade Hrvatske vojske“ u Našicama održana je višednevna obuka o gašenju požara na otvorenom, u kojoj su sudjelovali pripadnici 1. Oklopno-mehanizirane bojne „Sokolovi“ Gardijsko oklopno-mehanizirane brigade HV-a u sklopu priprema za protupožarnu sezonu.

Obuka pod nazivom „Metode i taktika gašenja požara na otvorenom prostoru“ održana je od od 25. svibnja do 5. lipnja, priopćeno je u petak iz MORH-a.

Cilj je osposobljavanje pripadnika Hrvatske vojske u osnovama gašenja požara i obučavanje u rukovanju protupožarnim sredstvima.
„Obukom smo unaprijedili znanje i vještinu potrebnu za gašenje požara i saniranje požarišta. Kao i sve druge zadaće koje Hrvatska vojska obavlja, i ova zadaća zahtijeva kontinuirano uvježbavanje i usavršavanje radi održavanja i unaprjeđivanja razine znanja“, rekao je poručnik Igor Šimćik.

Time se nastavlja suradnja pripadnika HV-a u zajedničkim obukama s pripadnicima vatrogasnih postrojbi u sklopu nadolazeće protupožarne suradnje, navode iz MORH-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marku Perkoviću Thompsonu su otvorena sva vrata da održi koncert u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Dragi prijatelji, nakon jučerašnje presude u korist Marka Perkovića Thompsona pred hrvatskim pravosuđem, danas nam je stigla i slična odluka iz Slovenije.

Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova Slovenije ukinulo je odluku mariborske upravne jedinice koja je prije nekoliko tjedana po drugi put zabranila koncert Marka Perkovića-Thompsona u Mariboru.

Činjenica je da je zabrana koncerta bila potpuno politički motivirana te da sigurnosne opasnosti nije bilo.

Dok službeno odluku ministarstva unutarnjih poslova Slovenije ne prevedemo na Hrvatski jezik donosimo Vam dio te odluke

Prije nekoliko tjedana Gradska uprava grada Maribora ponovno je odlučila o zabrani koncerta i ponovno zabranila koncert. Zapisali su, da Thompsonove pjesme simboliziraju neprijateljstvo prema čovjeku koji imaju drugačije vjerske i etičke stavove, da pjesme veličaju ustaštvo i slično. Da su pjesme u suprotnosti sa 63. člankom Ustava Republike Slovenije koji govori o zabrani pozivanja na neravnopravnost. Naveli su mnogo primjera o tobožnjoj zabrani koncerata Thompsona u Austriji, Njemačkoj i drugim europskim zemljama.

U najnovijoj odluci od 3.6.2020. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Slovenije donijelo je pravomoćnu odluku da je zabrana koncerta nezakonita.

Ministarstvo je jasno navelo, da mariborska policija i gradska uprava za unutrašnje poslove nisu ni u jednom djelu dokazali, da bi se na koncertu moglo napraviti kazneno djelo, da policija nije ni s jednim dokumentom dokazala, da su koncerti u Europi službeno zabranjeni. To, da su koncerti odgođeni zbog prekida najma dvorana i slično nije i ne može se prihvatiti kao razlog zabrane.

Sve policije država za koje se navodi, da je koncert zabranjen, uključujući i interpol nisu ni u jednom slučaju potvrdili takvu tvrdnju.

Dokazano nije niti u jednom djelu, da pjesme same po sebi imaju ustašku notu, koja bi se mogla razumjeti kao propagiranje netrpeljivosti.

Slovenska policija nema nijednog podatka o prekršajnom postupku protiv Thompsona. I da se je dogodio koji uzvik “Ubi Srbina” na njegovom koncertu, to apsolutno ne znači, da je to dovoljno, da se koncert zabrani. Ako bi to bio razlog u Sloveniji i drugdje se ni jedna nogometna utakmica ne bi smjela odigrati.

Ministarstvo zaključuje, da ni jedna zabrana u Europi nije dokazana.

Odluka je pravomoćna.

Gospodinu Thompsonu su otvorena sva vrata, da održi koncert u Sloveniji.

Čestitamo našem prijatelju Milanu Trolu, organizatoru neodržanog koncerta u Mariboru na ustrajnosti.

Administratori službene Facebook stranice Marka Perkovića

Thompson reagirao na zabranu koncerta u Mariboru

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati