Pratite nas

BiH

Konfuzna Martina Dalić ostaje uz banke – HDZ je dno dna

Objavljeno

na

U zagrebačkom hotelu Hilton jučer se okupilo nekoliko opskurnih likova, koji se pokušavaju dodvoriti stranom interesu. Besramno su se obrušili na one izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koje štite nesretne dužnike banaka s deviznom klauzulom u švicarskom franku. Martina Dalić potvrdila je sumnje nacije da HDZ glumata podršku udruzi Franak. Nakon što se HDZ ovako posve razgolitio, možemo reći da je ta stranka bila i ostala dno dna. Nema nam pomoći – našu sudbinu kroje tri istovjetne partije: HDZ, SDP i HNS.

Nakon što je švicarac dramatično rastao, banke su po svim ljudskim zakonima bile dužne značajno smanjiti kamatu, a one su kamatu drastično povećale, gušeći svoje dužnike cijelu državu. I što čine danas? Traže da država nekako relativizira prvostupanjsku presudu Radovana Dobronića u svezi kredita s deviznom klauzulom u švicarskom franku. Ta presuda korektno zahtijeva vraćanje na početak i kamata i tečaja. Slavko Linić poslušno se primio zadaće i u novi ZPK unio odredbu o smanjivanju kamata za “kredite u švicarcima”, ne u potpunosti, ali ipak toliko da narodu zamaže oči. Dramatičan rast tečaja švicarca posve je ignoriran. Kad tamo, banke nisu zadovoljne Linićevim kompromisnim rješenjem – ne žele se odreći niti jedne planirane ekstra lipe, na grbači sirotinje. Bankari će potrošiti koliko treba, ali ne za regulaciju “kredita u švicarcima”, nego da se vidi tko je pravi gazda u RH. Slavko Linić naglašava kako bankari angažiraju preskupe eksperte umjesto da pripadna sredstva usmjere za pomaganje svojim dužnicima u teškoćama. Banke su pokrenule sveobuhvatnu kampanju i protiv novog ZPK i protiv Dobronićeve presude.

Sramotna misija Martine Dalić

Pridružila se takvoj “pobuni” protiv Vlade RH, iako to nema blage veze s podjelom pozicija-opozicija. Banke su uvijek pozicija, pa i onda kada napadaju Vladu. Sve je to toliko zastrašujuće i toliko odvratno, da se nameće potreba za hitnom boljševičkom revolucijom u RH, koja bi stala na kraj podivljaloj buržoaziji i domaćoj petoj koloni. Došlo je dotle da opstojnost Hrvatske više nije ključna – neka propadne, ali da im se NJM, kako se to kaže u okvirima morala financijaša u RH. Znate, Jadranka Kosor je izbačena iz HDZ, a njeni ograničeni kadrovi su ostali, teško nama! Najveći grijeh Jadranke Kosor nije Ivo Sanader nego Martina Dalić. Možemo reći da je Ivo Sanader pokrao neke kabine u tonućem brodu, a Jadranka Kosor i Martina Dalić jednostavno su ugasile pumpe za izbacivanje vode. Možemo li dati povjerenje HDZ-u samo zato što je Goran Marić član te interesne skupine? Koliko pamtim, Marićevi razumni prijedlozi redovno su marginalizirani, i u tome je svoje prste imala i Martina Dalić, koja je svojevremeno previdjela santu koja je već razorila naš brod. Vrludanje Martine Dalić i samozvane desnice iskoristio je Slavko Linić. Poručio je bankama da se ne boji njihovih tužbi i da ih čeka na sudu!

Navodno je Martina Dalić na opakoj seansi u Hiltonu kritizirala uplitanje u ugovorni odnos klijenta i banke, koje pripisuje duhu etatizacije. Dalićka pokušava prikriti svoj doprinos krizi u zemlji – u vladi Jadranke Kosor obnašala je dužnost ministrice Financija. Došla je iz bankarskih krugova, pa smo se ponadali da će znati kontrolirati banke, a ona je bankama podredila državu. Nadnevka 1. lipnja 2011. Dalićka se sastala sa čelnicima banaka zbog divljanja švicarca. Sastali su se, popili kavu i otišli svatko na svoju stranu. Da bi nakon nekoliko godina lupnula: “Valutna klauzula posljedica je toga što hrvatski građani štede u stranoj valuti”. Briljirala je i u Hiltonu. “Onda ćemo za dvije godine opet sjediti ovdje i raspravljati zašto nemamo kredita i zašto su neki dijelovi bankarstva u gubicima.” Svi znamo da kredita nema već godinama i da to novi ZPK ne može pogoršati. U svim poduzećima neki dijelovi donose gubitke a neki dobit. Bitno je da poslovne banke u RH sveukupno ostvaruju ogroman profit i da to bitno neće poremetiti smanjenje kamata za kredite s deviznom klauzulom u švicarskom franku. Naprotiv, možemo govoriti o mogućim gubicima banaka s naslova kumuliranog nepovjerenja – građani prepoznaju da su banke dizale kamatu na “kredite u švicarcima” i kada je tečaj švicarca dramatično rastao. Vjerujem da su tu pogrešnu politiku banaka prepoznale i njihove centrale u inozemstvu i da se nekim bankarima tresu fotelje.

Malo liberali, malo fašisti, i puno liberalni fašisti

Uvodno izlaganje pripalo je Željku Ivankoviću, koji uređuje časopis “Banka”. Što očekivati od takve osobe, zapravo zadaće. Ivanković je navodno ponovio nebuloze iz svog pamfleta u Večernjaku od petka, 25. studenog, koji nema nikakve veze sa zdravom logikom i konkretnim činjenicama. Ako niste znali, Ivanković nas upozorava da banke svojim zaposlenicima isplaćuju plaće! A samo bonusi u bankama dovoljni su za rješavanje krize kredita s deviznom klauzulom u švicarcu! Banke imaju prevelik broj zaposlenika! Banke su u deset godina zaradile 40 milijardi kuna (i to po njima nije ekstra profit!). Dok je polovica građana i tvrtki u RH u bankrotu. Prema podacima HNB-a, banke su 2010. na razlikama tečaja švicarca zaradile 3,5 milijarde kuna. U tom članku tipa plaćeni oglas, Ivanković je provalio kako su stranci glavni izvor za dugoročnu štednju u poslovnim bankama u RH! A na početku krize naši su fondovi slomljeni zato što su stranci preusmjerili svoje udjele i svoju štednju na istok. Ivanković je izjavio da “Vlada ide na banke tehnologijom HDZ-a iz 90-tih”, zna se da je HDZ udbaška preslika Partije, ali se svejedno pitam kako je Martina Dalić kao nekakva HDZ-ovka od formata mogla doći u Hilton i podržati Ivankovićevo izrugivanje s HDZ-om? Iz HDZ- ovih 90-tih izašli su Franjo Luković, Božo Prka, Marko Škreb, Borislav Škegro i sva sila financijaša koje danas promoviraju časopis Banka i Željko Ivanković. U svome tekstu pod nazivom “Banke na udaru – one su prekomjerno granatirana manjina” Ivanković pokušava iskoristiti aktualne prijepore u svezi prava manjina. Vrijeme je da banke u RH na svojim pročeljima postave ćirilične natpise i uvedu dodatno ćirilično poslovanje. Novaca za gluposti ima. I, tko su hiperaktivni amateri, koje spominje Ivanković? Profesori monetarne politike i bankarskih politika na EFZG-u, Ivan Lovrinović i Drago Jakovčić? Ivanković za sebe kaže da je direktor analiza u Hrvatskoj udruzi banaka, ali da je svaki komentar njegov osobni. Zamislite da Slavko Linić stalno istupa u svoje osobno ime, a ne u ime Ministarstva financija.

Na crnoj misi stranog kapitala briljirao je i Igor Tepeš, pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka. “Novi ZPK kaže da ulogu u formiranju kamate igra isključivo libor – to je kao da dileru automobila propišete da u cijenu ne uključuje ni carine ni trošarine” – veli nam Tepeš, propuštajući nama i Ivankoviću objasniti kakvim to “trošarinama” i “carinama” država pritišće stranu štednju. Ivanković ponovno spominje troškove rezervacija, što zvuči zlokobno ovih dana kada zemlju trese pranje novca kroz HGK i HAC. “I ZPK i potrošači doći će u situaciju pravne nesigurnosti bez presedana”. Dakle, pravna sigurnost po njemu je kada banke mogu jednostrano raditi što im padne na pamet. Svoju propovijed imao je i Mihajlo Dika, vanjski član Odbora za pravosuđe, što god to značilo, a znamo u kakav sustav to pripada. “Čini se da su u Vladi svjesni da će biti tužbi (od strane banaka) ali nisu do kraja svjesni da će jednog dana morati platiti naknadu. Većina banaka u stranom je vlasništvu, upitne su njihove investicije, Washingtonska konvencija i bilateralni sporazumi o zaštiti investicija.” Dakle, to je krajnje izrugivanje trenutnom političkom i ekonomskom stanju u zemlji. Koje to investicije imamo ovako, prije usvajanja novog ZPK? “Ako se ti ugovori retrogradno mijenjaju, radi se o eksproprijaciji prava banaka, koje onda imaju pravo na naknadu gubitaka” – kaže nam bankarska dika Mihajlo. “Nadam se da će taj zakonski prijedlog u saborskoj raspravi biti izmijenjen i državu, odnosno porezne obveznike, poštedjeti potencijalnih milijunskih tužbi” – izjavio je vrckavi Dragan Kovačević iz HNS-a, kojemu bi netko trebao objasniti da su dužnici po deviznoj klauzuli u švicarcu istovremeno porezni obveznici, kao i mnogi drugi koji su ovisni o stanju direktno zaduženih osoba. Bitan je taj ciničan osmijeh, koji neupućenima može biti dokaz da Kovačević, Ivanković i Dalićka zaista nešto znaju.

Tvrtko Dolić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari