Pratite nas

BiH

Konfuzna Martina Dalić ostaje uz banke – HDZ je dno dna

Objavljeno

na

U zagrebačkom hotelu Hilton jučer se okupilo nekoliko opskurnih likova, koji se pokušavaju dodvoriti stranom interesu. Besramno su se obrušili na one izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koje štite nesretne dužnike banaka s deviznom klauzulom u švicarskom franku. Martina Dalić potvrdila je sumnje nacije da HDZ glumata podršku udruzi Franak. Nakon što se HDZ ovako posve razgolitio, možemo reći da je ta stranka bila i ostala dno dna. Nema nam pomoći – našu sudbinu kroje tri istovjetne partije: HDZ, SDP i HNS.

Nakon što je švicarac dramatično rastao, banke su po svim ljudskim zakonima bile dužne značajno smanjiti kamatu, a one su kamatu drastično povećale, gušeći svoje dužnike cijelu državu. I što čine danas? Traže da država nekako relativizira prvostupanjsku presudu Radovana Dobronića u svezi kredita s deviznom klauzulom u švicarskom franku. Ta presuda korektno zahtijeva vraćanje na početak i kamata i tečaja. Slavko Linić poslušno se primio zadaće i u novi ZPK unio odredbu o smanjivanju kamata za “kredite u švicarcima”, ne u potpunosti, ali ipak toliko da narodu zamaže oči. Dramatičan rast tečaja švicarca posve je ignoriran. Kad tamo, banke nisu zadovoljne Linićevim kompromisnim rješenjem – ne žele se odreći niti jedne planirane ekstra lipe, na grbači sirotinje. Bankari će potrošiti koliko treba, ali ne za regulaciju “kredita u švicarcima”, nego da se vidi tko je pravi gazda u RH. Slavko Linić naglašava kako bankari angažiraju preskupe eksperte umjesto da pripadna sredstva usmjere za pomaganje svojim dužnicima u teškoćama. Banke su pokrenule sveobuhvatnu kampanju i protiv novog ZPK i protiv Dobronićeve presude.

Sramotna misija Martine Dalić

Pridružila se takvoj “pobuni” protiv Vlade RH, iako to nema blage veze s podjelom pozicija-opozicija. Banke su uvijek pozicija, pa i onda kada napadaju Vladu. Sve je to toliko zastrašujuće i toliko odvratno, da se nameće potreba za hitnom boljševičkom revolucijom u RH, koja bi stala na kraj podivljaloj buržoaziji i domaćoj petoj koloni. Došlo je dotle da opstojnost Hrvatske više nije ključna – neka propadne, ali da im se NJM, kako se to kaže u okvirima morala financijaša u RH. Znate, Jadranka Kosor je izbačena iz HDZ, a njeni ograničeni kadrovi su ostali, teško nama! Najveći grijeh Jadranke Kosor nije Ivo Sanader nego Martina Dalić. Možemo reći da je Ivo Sanader pokrao neke kabine u tonućem brodu, a Jadranka Kosor i Martina Dalić jednostavno su ugasile pumpe za izbacivanje vode. Možemo li dati povjerenje HDZ-u samo zato što je Goran Marić član te interesne skupine? Koliko pamtim, Marićevi razumni prijedlozi redovno su marginalizirani, i u tome je svoje prste imala i Martina Dalić, koja je svojevremeno previdjela santu koja je već razorila naš brod. Vrludanje Martine Dalić i samozvane desnice iskoristio je Slavko Linić. Poručio je bankama da se ne boji njihovih tužbi i da ih čeka na sudu!

Navodno je Martina Dalić na opakoj seansi u Hiltonu kritizirala uplitanje u ugovorni odnos klijenta i banke, koje pripisuje duhu etatizacije. Dalićka pokušava prikriti svoj doprinos krizi u zemlji – u vladi Jadranke Kosor obnašala je dužnost ministrice Financija. Došla je iz bankarskih krugova, pa smo se ponadali da će znati kontrolirati banke, a ona je bankama podredila državu. Nadnevka 1. lipnja 2011. Dalićka se sastala sa čelnicima banaka zbog divljanja švicarca. Sastali su se, popili kavu i otišli svatko na svoju stranu. Da bi nakon nekoliko godina lupnula: “Valutna klauzula posljedica je toga što hrvatski građani štede u stranoj valuti”. Briljirala je i u Hiltonu. “Onda ćemo za dvije godine opet sjediti ovdje i raspravljati zašto nemamo kredita i zašto su neki dijelovi bankarstva u gubicima.” Svi znamo da kredita nema već godinama i da to novi ZPK ne može pogoršati. U svim poduzećima neki dijelovi donose gubitke a neki dobit. Bitno je da poslovne banke u RH sveukupno ostvaruju ogroman profit i da to bitno neće poremetiti smanjenje kamata za kredite s deviznom klauzulom u švicarskom franku. Naprotiv, možemo govoriti o mogućim gubicima banaka s naslova kumuliranog nepovjerenja – građani prepoznaju da su banke dizale kamatu na “kredite u švicarcima” i kada je tečaj švicarca dramatično rastao. Vjerujem da su tu pogrešnu politiku banaka prepoznale i njihove centrale u inozemstvu i da se nekim bankarima tresu fotelje.

Malo liberali, malo fašisti, i puno liberalni fašisti

Uvodno izlaganje pripalo je Željku Ivankoviću, koji uređuje časopis “Banka”. Što očekivati od takve osobe, zapravo zadaće. Ivanković je navodno ponovio nebuloze iz svog pamfleta u Večernjaku od petka, 25. studenog, koji nema nikakve veze sa zdravom logikom i konkretnim činjenicama. Ako niste znali, Ivanković nas upozorava da banke svojim zaposlenicima isplaćuju plaće! A samo bonusi u bankama dovoljni su za rješavanje krize kredita s deviznom klauzulom u švicarcu! Banke imaju prevelik broj zaposlenika! Banke su u deset godina zaradile 40 milijardi kuna (i to po njima nije ekstra profit!). Dok je polovica građana i tvrtki u RH u bankrotu. Prema podacima HNB-a, banke su 2010. na razlikama tečaja švicarca zaradile 3,5 milijarde kuna. U tom članku tipa plaćeni oglas, Ivanković je provalio kako su stranci glavni izvor za dugoročnu štednju u poslovnim bankama u RH! A na početku krize naši su fondovi slomljeni zato što su stranci preusmjerili svoje udjele i svoju štednju na istok. Ivanković je izjavio da “Vlada ide na banke tehnologijom HDZ-a iz 90-tih”, zna se da je HDZ udbaška preslika Partije, ali se svejedno pitam kako je Martina Dalić kao nekakva HDZ-ovka od formata mogla doći u Hilton i podržati Ivankovićevo izrugivanje s HDZ-om? Iz HDZ- ovih 90-tih izašli su Franjo Luković, Božo Prka, Marko Škreb, Borislav Škegro i sva sila financijaša koje danas promoviraju časopis Banka i Željko Ivanković. U svome tekstu pod nazivom “Banke na udaru – one su prekomjerno granatirana manjina” Ivanković pokušava iskoristiti aktualne prijepore u svezi prava manjina. Vrijeme je da banke u RH na svojim pročeljima postave ćirilične natpise i uvedu dodatno ćirilično poslovanje. Novaca za gluposti ima. I, tko su hiperaktivni amateri, koje spominje Ivanković? Profesori monetarne politike i bankarskih politika na EFZG-u, Ivan Lovrinović i Drago Jakovčić? Ivanković za sebe kaže da je direktor analiza u Hrvatskoj udruzi banaka, ali da je svaki komentar njegov osobni. Zamislite da Slavko Linić stalno istupa u svoje osobno ime, a ne u ime Ministarstva financija.

Na crnoj misi stranog kapitala briljirao je i Igor Tepeš, pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka. “Novi ZPK kaže da ulogu u formiranju kamate igra isključivo libor – to je kao da dileru automobila propišete da u cijenu ne uključuje ni carine ni trošarine” – veli nam Tepeš, propuštajući nama i Ivankoviću objasniti kakvim to “trošarinama” i “carinama” država pritišće stranu štednju. Ivanković ponovno spominje troškove rezervacija, što zvuči zlokobno ovih dana kada zemlju trese pranje novca kroz HGK i HAC. “I ZPK i potrošači doći će u situaciju pravne nesigurnosti bez presedana”. Dakle, pravna sigurnost po njemu je kada banke mogu jednostrano raditi što im padne na pamet. Svoju propovijed imao je i Mihajlo Dika, vanjski član Odbora za pravosuđe, što god to značilo, a znamo u kakav sustav to pripada. “Čini se da su u Vladi svjesni da će biti tužbi (od strane banaka) ali nisu do kraja svjesni da će jednog dana morati platiti naknadu. Većina banaka u stranom je vlasništvu, upitne su njihove investicije, Washingtonska konvencija i bilateralni sporazumi o zaštiti investicija.” Dakle, to je krajnje izrugivanje trenutnom političkom i ekonomskom stanju u zemlji. Koje to investicije imamo ovako, prije usvajanja novog ZPK? “Ako se ti ugovori retrogradno mijenjaju, radi se o eksproprijaciji prava banaka, koje onda imaju pravo na naknadu gubitaka” – kaže nam bankarska dika Mihajlo. “Nadam se da će taj zakonski prijedlog u saborskoj raspravi biti izmijenjen i državu, odnosno porezne obveznike, poštedjeti potencijalnih milijunskih tužbi” – izjavio je vrckavi Dragan Kovačević iz HNS-a, kojemu bi netko trebao objasniti da su dužnici po deviznoj klauzuli u švicarcu istovremeno porezni obveznici, kao i mnogi drugi koji su ovisni o stanju direktno zaduženih osoba. Bitan je taj ciničan osmijeh, koji neupućenima može biti dokaz da Kovačević, Ivanković i Dalićka zaista nešto znaju.

Tvrtko Dolić

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Divin dan: Brojni hodočasnici odali počast djevojci koja je život dala za Boga i vjeru

Objavljeno

na

Objavio

Na Kedžari je danas, već tradicionalno, proslavljen Divin dan. Sveto misno slavlje predvodio je fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Poruku Dive Grabovčeve pročitala je Nada Krešo. Misno slavlje svojim pjevanjem uveličala je klapa Grga iz Posušja. Divi su i danas na Vran planinu hodočastili brojni vjernici iz Rame, Tomislavgrada i cijele Hercegovine. Ova Ramska heroina simbol je borbe za vjeru, čast i poštenje, piše Ramski vjesnik.

Foto: Ramski vjesnik

“Divin dan”, dan posvećen Divi Grabovčevoj, prema ramskoj tradiciji, obilježava se prve nedjelje nakon svetkovine Sv. Petra i Pavla. Diva, kći Luke i Luce Grabovac iz Rame, živjela je u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa htio je imati Divu za ženu, no nakon što ga je ona odbila Tahir-beg ju je ubio.

Pokopana je na Vran planini, a na njezin grob 1998. postavljen je brončani spomenik, rad kipara Kuzme Kovačića.

Na obroncima Vran planine prema Doljanima nalazi se Kedžara i tu je prema narodnoj predaji Divin grob. Arheolog i književnik Ćiro Truhelka ispitivao je početkom 20. stoljeća lokalitet i pronašao da je ondje pokopana djevojka između 16 i 17 godina. Vidio je da je i njezina lubanja pravilna, a na temelju analiza zaključio je da se radilo o djevojci koja je bila jako lijepa. Arheolog Truhelka je napisao i pripovijetku pod naslovom “Djevojački grob”.

Pripovijetka o Divi oživljava tragičnu sudbinu lijepe ramske kršćanske djevojke Dive iz Brajinova Doca, jednog od zaseoka Zahuma. U djevojku se, sredinom prošlog stoljeća, zagledao Tahir-beg iz Vukovska i tražio ju je za ženu. Roditelji su poslali djevojku u Vran planinu među čobane, da je tako oslobode napasnika, ali ju je on našao, pokušao silovati, a kad se ona branila, usmrtio je. Djevojka je pokopana na mjestu pogibije, a grob joj je obilježen drvenim križem.

Kasnije je podignut kameni zid oko groba, grobljanska kapelica i zid oko groblja. Poslije je sadašnji kip Dive Grabovčeve izradio Kuzma Kovačić iz Zagreba, jedan se nalazi na njezinom grobu, a drugi je u samostanu na Šćitu, stoji u knjizi koja nosi naziv po herojskoj mučenici Divi Grabovčevoj. (Kamenjar.com)

Legenda o Divi Grabovčevoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH: 289 novozaraženih, najviše u jednom danu od početka epidemije koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

Čak 289 novih slučajeva zaraza koronavirusom u Bosni i Hercegovini potvrdili su u subotu zavodi za javno zdravstvo Federacije BiH i Republike Srpske.

Najveći je to broj novozaraženih u jednom danu otkako se zaraza koronavirusom proširila i na BiH u ožujku ove godine.

U Federaciji BiH je nakon testiranja 1288 uzoraka potvrđeno 186 novih slučajeva zaraze a u RS-u gdje su testirana 543 uzorka 103 su bila pozitivna na koronavirus.

Rekordnih 99 novih slučajeva zaraze u 24 sata registrirano je i u Sarajevu.

To je ujedno najveći broj novih slučajeva zaraze potvrđenih u jednom danu u glavnom gradu BiH od proglašenja epidemije.

U posebnom odjelu Kliničkog centra u Sarajevu sada su na bolničkom liječenju zbog bolesti covid-19 32 pacijenta od kojih je jedan na respiratoru.

Bijeljina je na drugom mjestu po broju novozaraženih jer je tamo potvrđen 31 novi slučaj. Šesnaest novozaraženih osoba je iz Banje Luke dok je 13 novozaraženih s područja Goražda.

Uz nove slučajeve zaraze potvrđene u subotu, ukupni broj osoba koje su u BiH od početka epidemije oboljele od koronavirusa prešao je 5100 a 191 zaraženi pacijent je umro.

Entitetske vlasti za sada su naložile inspekcijama pojačani nadzor nad radom ugostiteljskih objekata za koje su procijenili kako su najveći izvori širenja zaraze. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari