Pratite nas

BiH

Konstitutivnost je temelj opstanka BiH

Objavljeno

na

Vijeće ministara BiH dovršilo je složen proces odgovaranja na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije, čime su ispunjeni uvjeti za stjecanje kandidacijskog statusa za Europsku uniju, potvrdio je jučer predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, piše Večernji list BiH.

On je objasnio kako su sva pitanja posve usklađena kroz Vijeće ministara, ali i Mehanizam koordinacije, što uključuje državne, entitetske i županijske institucije te Distrikt Brčko. Najviše vremena, doznajemo, posvećeno je političkim pitanjima, napose o načinu donošenja odluka, pitanju konstitutivnosti i mogućnosti prilagođavanja europskoj pravnoj stečevini.

BiH prije rata

Najsloženije pitanje bilo je o tome koje zakonske osnove utvrđuju načelo konstitutivnosti naroda i kako se to načelo povezuje s načelom jednakosti svih građana i pravnom stečevinom (acquis) Europske unije.
U odgovoru je objašnjeno kako su tijekom cijele moderne povijesti u Bosni i Hercegovini postojale “tri jasno definirane identitetski utemeljene skupine koje su činile ogromnu većinu stanovništva zemlje”.

“Nemajući jedan identitetski homogen i brojčano dominantan narod, BiH je tijekom cijele svoje moderne povijesti bila i ostala multinacionalna država u kojoj ni jedna od triju jasno definiranih nacija nije imala izrazitu prevlast. Konstitutivnost naroda i njihova međusobna jednakopravnost stoga su temelj današnje BiH”, napisano je u odgovoru pod rednim brojem osam. Objašnjava se i povijest izmjena Ustava pa je tako u srpnju 1990. godine, 31 amandmanskom izmjenom na Ustav SR BiH, ova zemlja definirana kao “demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”.

“Nakon referenduma o neovisnosti BiH održanog 29. veljače i 1. ožujka 1992., međunarodna zajednica postavila je konstitutivnost i međusobnu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda kao jedan od preduvjeta za njezino međunarodno priznanje”, ističe se u odgovoru i objašnjava kako su svi međunarodni sporazumi kojima se pokušavalo definirati unutarnji ustroj BiH podrazumijevali jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. To je utvrđeno i u Ustavu BiH, kao aneksu Okvirnog sporazuma za mir, ali i dodatno objašnjeno odlukama Ustavnog suda BiH. 
Objašnjava se kako iako Ustav BiH ne sadrži definiciju statusa Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ustavno načelo konstitutivnosti naroda afirmirao u četirima djelomičnim odlukama u predmetima o konstitutivnosti, koje se koriste i kao izvor prava u BiH. Navode i detalje iz presude kako se zabranjuje diskriminacija.

“Ustavno načelo kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda, koje proizlazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, zabranjuje bilo kakve posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda, svaku dominaciju u strukturama vlasti i svaku etničku homogenizaciju preko segregacije zasnovane na teritorijalnom razdvajanju”, navodi se u odgovorima.

Presuda “Ljubić”

Navodi se ključna odrednica ustavnopravnog ustroja BiH kojim “označavanje Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda u preambuli Ustava mora biti shvaćeno kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti podrediti članku III/3.b) Ustava BiH”. Pri tome se poziva i na operacionaliziranje novoga načela kroz presudu “Božo Ljubić”, čime se definira da konstitutivni narodi zajedno s ostalima i građanima BiH čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast preko svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari