Pratite nas

Nebuloze

Kontroverzni film ‘Chris the Swiss’ – Savjetnik redateljice je bio Hrvoje Klasić

Objavljeno

na

Kontroverzni film “Chris the Swiss”

Kontroverzni film “Chris the Swiss”, koji Domovinski rat prikazuje uglavnom kao pohod paravojnih, profašističkih i ultrakatoličkih fanatika kojima je Opus dei isprao mozak na Srbe, odnio je na dodjeli švicarskih filmskih nagrada, koje baš nisu isto što i Oskari, pobjedu u dvije marginalne kategorije – montaže i filmske glazbe. Spomenimo usput da je glazba u filmu uglavnom “Jesus he knows me” od Genesisa.

Film je inače na raznim, uglavnom marginalnim, festivalima, nominiran za nagrade 11 puta, a dobio ih je četiri. Dovoljno da Index u naslovu napiše, “Film koji mrze braniteljske udruge proglašen najboljim švicarskim dokumentarcem”. Index inače većim dijelom prenosi intervju koji je za Neue Zürcher Zeitung  dao stanoviti “Samir”, producent filma. “Samir” je inače rođen u Iraku, i to je otprilike sve što se zna o njemu, prezimena mu nema ni na IMDB-u. Niti je film proglašen najboljim švicarskim dokumentarcem, a niti ga braniteljske udruge mrze, već su autori filma ti koji “mrze”, odnosno difamiraju, hrvatske branitelje.

Jer, kao što bi crnci u Nigeriji imali pravo pitati zašto je Nigerija financirala rasistički film koji crnce prikazuje kao lijene bitange, kad bi se tako što dogodilo, ili kao što bi Židovi imali pravo pitati zašto je Izrael financirao film koji kaže da sve strane u Drugom svjetskom ratu bile jednake i činile zločine – ali su saveznici bili malo gori od nacista – ili film koji zastupa revizionističke povijesne teze da se holokaust nikad nije dogodio i da je Aushwitz zapravo bio nešto između zabavišta i dnevnog boravka za Židove, tako i Hrvati, naročito branitelji, imaju pravo pitati zašto je Hrvatska sufinancirala jedan u osnovi antihrvatski propagandni uradak, piše narod.hr

Izvrtanje teza o ratu

Dakle, tu se radi u najmanju ruku o izvrtanju teza. No što je sve problem s filmom? Chris the Swiss je trebao biti priča o švicarskom novinaru koji je pristupio vodu međunarodnih dragovoljaca koji su se u Slavoniji borili protiv JNA i četnika, i koji je poginuo na nepoznat način. Prvi je problem što je, kako navode kritičari filma – a to nisu samo braniteljske udruge – scenarij filma posve izmijenjen u odnosu na onaj koji je bio prezentiran HAVC-u kad se odlučivalo o sufinanciranju filma.

Izmijenjenim scenarijem se implicira da je  ‘međunarodne plaćenike’ financirao ‘Opus Dei švercom droge’, što je idiotarija na razini srpskih “Informera” i “Kurira” te ostalih Vučićevih novina, odnosno na razini uradaka o “ustašama iz Singapura koje pale gume u Dubrovniku” i “psihotronskom oružju” kojim se služe branitelji Vukovara. Uostalom, kad je čak i jedan Jurica Pavičić upitao redateljicu Kofmel, u jednom intervjuu za Jutarnji list, ne liči li joj to s Opus deijem kao izazivačem rata na teoriju zavjera s interneta, onda je prilično jasno zašto Hrvatska taj film nije smjela financirati. Ovo je dio tog intervjua:

Vaš film je u najvećem dijelu jako temeljit i temeljito dokumentiran. Iskreno, najtanji dio mi se čini onaj o involviranosti Opusa Dei u rat u Hrvatskoj. Meni to ostavlja dojam internetske teorije zavjere?

“Ja u filmu nisam jako ni gurala tu temu zato što ništa ne mogu dokazati. Međutim, postoje indicije. Ono što jest činjenica je da je Flores Chico bio član Opus Dei. Činjenica je da je njegov šef u redakciji barcelonske Vanguardije bio član Opus Dei. Također, činjenica je da su novci za Floresov vod dolazili iz Pamplone, sa sveučilišta koje drži Opus Dei. To su činjenice koje sam istražila. Drugo su sve slutnje, nagađanja, i mogu biti podložne interpretaciji. Također, po bilješkama mog rođaka shvatila sam da je ta veza s Opus Dei postala njegova fiks ideja, da je tjerao tu novinsku temu, pa možda zbog nje i poginuo. Već i zato sam to morala uključiti u film.”

U jednoj od scena filma, u Slavoniji intervjuirate francuske i britanske dobrovoljce koji su 1991. ratovali u Hrvatskoj? Kako su oni prihvatili ideju da o ovoj temi snimate film?

“U početku su bili razumljivo rezervirani. Međutim, vrlo su se brzo otvorili i počeli govoriti, a kroz ono što su nam rekli uspjeli smo pokazati što rat napravi od ljudi i kakve posljedice na njih ostavlja. Zato mi je taj dio filma bio strašno važan. Na neki način, oni su omekšali i moj stav moralnog križara koji je došao tu samo da raskrinka ubojice. Kroz te dijelove, nastojala sam pokazati kako ljudi postanu žrtve loše situacije. Jako sam im zahvalna što su sudjelovali u filmu. Također, važno mi je da znaju da ih nisam namjeravala prikazati u lošem svjetlu.”

Povijesni revizionizam u režiji Hrvoja Klasića

Nije namjeravala, ali eto – jest. Ljude treba suditi po rezultatima, ne proklamiranim namjerama. Dakle, Hrvatska je odlučila ipak ne isplatiti obećana sredstva za film, iz jednostavnog razloga: On Hrvatsku prikazuje u negativnom svjetlu, odnosno kako Index to pakira u celofan “kritički propituje ulogu Hrvatske u balkanskim ratovima”.

Takvo kritičko propitivanje se, kad se radi o primjerice Drugom svjetskom ratu, zove “povijesni revizionizam” i kažnjivo je zakonom, i to strogo, pa nema razloga da ne bude drukčije i kad se radi o Domovinskom ratu, odnosno da se zakonom regulira zabrana povijesnog revizionizma, negiranja karaktera rata proglašavanjem istog “građanskim” kao što je to u filmu, i bilo kakva apologetika velikorsrpskog nacional-socijalizma.

A o čemu se radi, govori i kratki sinopsis filma na stranicama IMDB-a gdje je film, inače, od gledatelja ocijenjen prosječnom ocjenom 7,2 od 10 – solidno, ali nipošto vrhunski.  “Christian “Chris” Würtenberg je bio  mladi švicarski reporter privučen ratnim aktivnostima… pa se na kraju pridružio PIV-u, paramilitarnoj grupi aktivista koja je na kraju integrirana u HV koja se borila protiv Srba. … Njegova nećakinja, Anja Kofmel, je redateljica filma koji ima arhivske dijelove, žive intervjue i animirane dijelove. … Animirane scene pokazuju strahote rata kako za civile tako za vojnike. Nema dobre i loše strane, obje strane su umiješane u ratne zločine. Kris je pomalo naivno istraživao motive ljudi…”

Karakter rata

Ne sjećam se da su Amerikanci ikad snimili film o Drugom svjetskom ratu, ili bilo koja saveznička država, u kom “nema dobre i loše strane”. A što se građanskog rata tiče, svojevremeno nam je Markovina s ekrana objašnjavao kako je rat bio građanski jer su u njemu sudjelovali i hrvatski građani, Srbi. Naravno, nije, jer kao prvo ti Srbi nisu bili hrvatski građani – oni su krenuli u rat upravo zato jer nisu htjeli postati hrvatski građani! – nego građani Srbije ili “RSK”, a kao drugo, i da jesu, karakter rata ne određuje tko je u njemu sudjelovao, jer bi inače i Drugi svjetski rat u Češkoj bio građanski obzirom da su u njemu sudjelovali češki (sudetski) Nijemci, njih jedno tri milijuna. Karakter rata određuju ciljevi, a Miloševićev je cilj bio isključivo otimačina teritorija od Hrvatske i u korist Srbije, što sukob od prvog dana čini međunarodnim, a ne građanskim i to posve neovisno o priznanju Hrvatske.

No možda najveći problem filma je – savjetnik kojeg je Kofmel uzela. “Od početka su nas pratila dva povjesničara, jedan od njih bio je Hrvoje Klasić, kojeg je preporučio HAVC, i jako smo bili oprezni jer smo znali da je priča osjetljiva, pogotovo kada je radi netko tko dolazi izvana poput mene. Ipak, bez obzira na sve bila sam mirna, jer sam znala da radimo profesionalno. Volim Hrvatsku, nisam htjela nikoga uvrijediti niti sam se uopće bavila Hrvatskom i ratom na takav način”, rekla je redateljica Kofmel u jednom intervjuu.

Možda odatle i njezine miskoncepcije o Hrvatskoj i domovinskom ratu, jer uzeti Klasića kao relevantnog savjetnika za rad na filmu o Domovinskom ratu je smisleno koliko i uzeti Davida Irvinga za konzultanta za film o Hitleru i Drugom svjetskom ratu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

‘Igman’ pomaže bolnicu u Konjicu, Istočnom Mostaru i DZ Jablanica, ali ne i SKB Mostar u kojoj se liječi njihov direktor

Objavljeno

na

Objavio

Kompanija Igman nabavila je i isporučila za Opću bolnicu u Konjicu i druge zdravstvene ustanove 200 zaštitnih odijela za liječnike, 10.000 maski i značajne količine druge opreme (medicinskih kapa, rukavica, mantila itd.), priopćio je predsjednik Nadzornog odbora “Igmana” Džemail Ćibo.

Nabavljena zaštitna hidrofibirana odijela, kao i kirurške maske napravljeni su od materijala koji omogućavaju višekratnu potrebu, a iako je najveći dio opreme dopremljen u Konjic, dio odijela i maski isporučen je i domu zdravlja u Jablanici, te RMC Safet Mujić u Mostaru.

U tijeku je i nabavka jednog respiratora, a osim navedenog Igman je uplatio novac i za nabavku 3.000 testera za koronavirus za potrebe bolnice u Konjicu, a njihova isporuka se očekuje već 30. ožujka.

Ono što upada u oči činjenica je da Sveučilišna klinička bolnica Mostar nije na popisu donacija kompanije Igman, piše Hrvatski Medijski Servis.

Podsjećamo, direktor kompanije Igman Džahid Muratbegović pozitivan je na koronavirus, a u utorak navečer prebačen je u SKB Mostar. Njegovo stanje je srednje-teško bez potrebe priključivanja na respirator. Muratbegovićev vozač, zbog komplikacija uzrokovanim zarazom koronavirusom preminuo je u utorak, upravo u SKB Mostar. Zbog činjenice da se trećeoboljeli iz Konjica prebacuju u Mostar jednostavno je skandalozna odluka menadžmenata kompanije Igman da pomažu zdravstvene ustanove isključivo u većinski bošnjačkim područjima.

Također, valja napomenuti da se i kompanija BH Telekom vodila sličnim primjerom, kao i “Igman”, pa su prije nekoliko dana bolnicama u Zenici, Bihaću, Goraždu, Travniku i Konjicu dodijelili po 200.000 KM.

I dok SDA poručuje HNS-u da, dok traje borba protiv koronavirusa nije vrijeme za međunacionalne rasprave (zbog smjene Kriznog stožera FBiH), ta ista SDA na praktičnom primjeru kompanija koje kontrolira, dokazuje kako pomaže samo onim zdravstvenim ustanovama koje se nalaze na područjima gdje većinski živi bošnjački narod, piše HMS.

HNS: Smjena Kriznog stožera FBiH je politički obračun po cijenu života žitelja BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović komentirao udluku o smjeni u SIP-u

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović prokomentirao je u izjavi za Fenu odluku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o smjenama članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

“Odluka o smjenama u SIP-u politički je ispravna, naročito u slučaju Branka Petrića, koji se nedavno odazvao na poziv člana Predsjedništva BiH i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika za sastanak i time pokazao da je politički pristrasan, kao i da su mu odluke entiteta iznad funkcije koju obavlja na državnoj razini”, kazao je u izjavi za Fenu Izetbegović.

Predsjednik SDA smatra da je izglasavanje takve odluke bilo nužno usuglasiti i sa Savezom za bolju budućnost (SBB) odnosno njihovom zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Partnerstvo SDA, SBB i Demokratske fronte (DF) podrazumijeva koordinaciju i dogovor o svim važnim političkim pitanjima. Ovaj put je ta koordinacija, nažalost, izostala. To je greška”, kazao je Izetbegović.

Potvrdio je da je razgovarao s predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem, koji ulaže izuzetnu energiju u rješavanju problema izazvanim migrantskom krizom i epidemijom koronavirusa.

“Obrazložio sam mu da je riječ o nesporazumu i da razumijem njegovu reakciju”, kazao je Izetbegović, najavljujući da će ubuduće mnogo više pažnje morati posvetiti koordiniranju odluka unutar koalicije SDA-SBB-DF.

Kako je zaključio predsjednik SDA Bakir Izetbegović u izjavi za Fenu, samo zajedničkim naporom probosanskog bloka može se na ispravan i snažan način odgovoriti na trenutne izazove s kojima je BiH suočena i suprotstaviti se politici koja blokadom institucija i drugim akcijama želi ugroziti državu.

Podsjetimo, Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je sinoć odluku o prestanku mandata članovima SIP-a Suadu Arnautoviću, Ahmetu Šantiću, Branku Petriću i Novaku Božičkoviću, kojima je istekao mandat, i izabrao Suada Arnautovića, Ahmeta Šantića, Jovana Kalabu i Vanju Bjelica-Prutinu.Za ovakvu odluku glasali su zastupnici SDA, DF-a, te oporbenih stranaka iz RS-a; SDS-a i PDP-a, dok su zastupnici SNSD-a, Srpskog bloka i HDZ BiH napustili sjednicu, a protiv je bila i zastupnica SBB-a. Jedan od novoimenovanih članova SIP-a bio je na izbornoj listi PDP-a, a drugi savjetnik lidera SDS-a Mirka Šarovića, preosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari