Pratite nas

Naši u svijetu

Korak ka miru u Ukrajini?

Objavljeno

na

Razoružavanje nelegalnih skupina i oslobađanje zauzetih administrativnih zagrada u Ukrajini mora početi odmah, a odgovornost za primjenu dogovorenog snose i Kijev i Moskva.

Ukrajina, Rusija, EU i SAD dogovorile su “početne mjere” u cilju smirivanja situacije u Ukrajini. Prva poruka je zajednički poziv svim stranama da se suzdrže od nasilja, prijetnji i provokacija uz jasnu osudu svake vrste ekstremizma, rasizma i religijske netolerancije : “Dogovorili smo se i da sve nelegalne skupine moraju biti razoružane. Ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene legitimnim vlasinicima, a nelegalno okupirane ulice, trgovi i druga javna mjesta moraju se isprazniti”, izjavio je američki državni sekretar John Kerry nakon kvadrilateralnog sastanka u Ženevi. U okviru dogovorenog, vlada u Kijevu obvezala se da će osigurati amnestiju za sve prosvjednike koji se povuku s ulica i predaju oružje, pod uvjetom da nisu osumljičeni za teške zločine.

U provođenju dogovorenog ukrajinskim vlastima i lokalnim zajednicam pomagat će misija OESS-a, u kojoj će se nalaziti predstavnici EU, SAD i Rusije: “Naš današnji dogovor je kompromis i priznanje svih strane da se rješenje za Ukrajinu mora, na prvom mjestu, tražiti među narodom u Ukrajini, bez pritisaka izvana“, izjavio je šef ruske diplomacije, Sergej Lavrov. Lavrov je potvrdio zajednički stav da su nasilni prosvjedi i zauzimanje administrativnih zgrada lokalnih vlasti neprihvatljivi. On je pozvao na “širok nacionalni dijalog” koji bi na transparentan i iskren način doveo do razgovora svih zajednica i političkih opcija u Ukrajini o budućnosti zemlje.

Američki državni tajnik i šefica EU diplomacije Catherine Ashton, potvrdili su da su se ukrajinske vlasti “obvezale” provesti sveobuhvati proces reforme ustava koji bi odgovorio na “legitimne zahtjeve zajednica” i pozvali narod u Ukrajini da kroz ovaj proces, kao i glasanjem na predsjedničkim izborima 25. svibnja, izraze svoju volju. S druge strane, od Ruske Federacije očekuje se da “ozbiljno” inzistira na razoružavanju proruskih separatista: “Jasno sam stavio do znaja ministru vanjskih poslova Lavrovu, da ako ne bude napretka u primjeni ovih principa nećemo imati izbora i uvest ćemo dodatne mjere protiv Rusije”, izjavio je američki državni sekretar na kraju sastanka u Ženevi.

Putin podržao demokratski dijalog vlasti i naroda u Ukrajini

Dok su u Ženevi razgovarali šefovi diplomacija EU, SAD, Rusije i Ukrajine, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, održao je četvorosati televizijski intervju u kojem se založio za demokratski dijalog vlasti u Kijevu s narodom na istoku Ukrajine dodavši da se nada „da neće biti u prilici da mora upotrijebiti ovlaštenje Dume“ za intervenciju u Ukrajini. Putin je ovom prilikom uputio i oštre kritike na račun vlade u Kijevu: „Jesu li poludjeli? Šalju tenkove, avione, oklopna vozila, naoružanje. Na koga? Na vlastiti narod“, rekao je Putin. On je istovremeno demantirao da je Rusija umiješana u događaje na istoku Ukrajine rekavši da su to “gluposti”.

“Na istoku Ukrajine nema nikakvih ruskih jedinica. Nema specijalnih službi, instruktora, sve su to lokalni građani”, izjavio je ruski predsjednik naglasivši da njegova zemlja nikada nije planirala nikakve vojne intervencije niti aneksije“, kao i da je situacija na Krimu rješavana „u hodu“ kada se pojavila prijetnja za tamošnje građane. Međutim, odgovarajući na neka od dva milijuna pristiglih pitanja, Putin je prvi put priznao da su ruski vojnici bili na Krimu u cilju „stvaranja uvjeta za slobodne izbore“. I dok je predsjednik Ruske Federacije u četvrtak u (17.04.) naglasio da interes Moskve nije “oživljavanje podjela iz vremena Hladnog rata“, američki državi sekretar John Kerry poručio je nakon sastanka u Ženevi da se od Rusije, kao odgovor na primjenu dogovorenih mjera za smirivanje situacije u Ukrajini, očekuje postupno povlačenje nagomilanih vojnih snaga sa granice sa Ukrajiom.

Slijede trilateralni razgovori o energetici ?

I dok su šefovi diplomacija Rusije, EU, SAD i Ukraine nakon prvog sastanka u Ženevi i početnih dogovora najavili “nastavak razgovora u različitim formatima”, iz sjedišta Europske komisije u Bruxellesu put Moskve je poslan i odgovor na pismo koje je predsjednik Rusije Vladimir Putin poslao prošlog tjedna na adrese 18 zemalja članica EU. U pismu se upozorava na mogućnost prekida isporuke priorodnog plina Ukrajini i traži trilateralni sastanak EU, Ukrajine i Rusije o energetiskim pitanjima:

“EU se slaže s vašim prijedlogom o održavanju konzultacija s Ruskom Federacijom i Ukrajinom o sigurnosti isporuka i tranzita plina”, stoji u pismu koje je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uputio Putinu u četvrtak (17.04.).

Barroso je u svom odgovoru Putinu naglasio da su “promjene u postojećim aranžmanima zbog političkih prilika u suprotnosti sa duhom podrške i suradnje o kojima govori ruski predsjednik”. Predsjednik Europske komisije pozvao je Rusiju na poštivanje plinskih sporazuma i podsjetio je na obvezu da prije poduzimanja „jednostranih koraka“, kao što je obustavljanje isporuke plina, o tome mora obavijestiti Europu. I dok Bruxelles sa zemljama članicama Unije razmatra moguće ekonomske mjere protiv Rusije i njihov utjecaj na europske ekonomije, predsjednik Rusije Vladimir Putin, poručuje: “Mi prodajemo europskim zemaljama oko 35 posto njima potrebnog plina. Mogu li oni prekinuti taj uvoz iz Rusije? Ja mislim da je to nemoguće.“

Ukrajina Rusiji duguje više od dvije milijarde eura za isporučeni plin, a mogući prekid daljnjih isporuka Kijevu značio bi i smanjenje priliva plina u Europu. U ovom trenutku iz Ruske Federacije stiže gotovo jedna trećina ukupnog plina potrebnog Europi, od čega 40 posto dolazi upravo preko ukrajinskih plinovoda.

Europski parlament oštar prema Moskvi

Europski parlament je u istom danu kada se održao sastanak u Ženevi izglasao Rezoluciju kojom se od Savjeta EU traži da pojača drugu fazu sankcija, ali i da bude spremna odmah primijeniti i “treći korak” koji se odnosi na uvođenje sveobuhvatnih ekonomskih mjera protiv Rusije. Europski parlamentarci pozvali su EU da protiv Rusije provede i embargo na oružnje.

“Nema sumnje da Rusija nastavlja poticati napetosti na istoku Ukrajine rukovodeći i podržavajući separatiste i naoružane grupe”, izjavio je predsjedavajući Odborom za vanjske poslove u Europskom parlamentu, Elmar Brok. “Neophodno je da se Rusiji jasno stavi do zanja da međunarodna zajednica neće dozvoliti nezakonito kršenje međunarodnog prava”, poručio je Brok sa zasjedanja Europskog parlamenta u Strassburgu.

Europski parlament traži od Moskve povlačenje jedinice sa ukrajinske granice, ukidanje dekreta na osnovu koga se dozvoljava vojna intervencija u Ukrajini i jasna naređenja separatistima u Ukrajini da se suzdrže od nasilja. Istovremeno Europski parlament poziva na održavanje “slobodnih, pravednih i bez vanjskih pritisaka” izbora u Ukrajini 25. svibnja, uz sudjelovanje promatrača OESS-a i EU.

DW.de

 

facebook komentari

Hrvatska

Predsjednica: Pogrešna politika prema Hrvatima izvan RH naškodila je našim nacionalnim interesima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.

“Na žalost, nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.

Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.

Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.

Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.

To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.

Grabar -Kitarović je rekla kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.

“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.

Poseban interes za Hrvate u BiH

“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.

Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.

Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.

Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.

Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.

Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. (Hina)

Foto: fah

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

Objavljeno

na

Objavio

„ Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli „ poručio premijer Plenković na prvoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

U ponedjeljak, 18.prosinca 2017., u Zagrebu je započela prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

„Želimo jedinstvo hrvatskoga naroda gdje god oni živjeli – to je naša ključna zadaća“ izjavio je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Dodao je kako je Vlada Republike Hrvatske odlučna rješavati sve otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i naše zajedničke povijesne i kulturne baštine.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili ali i razmotrili gdje stojimo ” Važno je vidjeti kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i kada to učinimo, donesemo zaključak što želimo postići u narednom razdoblju“ poručio je državni tajnik Milas.

U nastavku sjednice, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta.

Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi izabran je za predsjednika 2. Saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Grbešić je zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati odnosno unapređenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas, zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. „Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje“ – poručio je Grbešić.

Miljana Glamuzina, izabrana je za potpredsjednicu Savjeta – predstavnicu hrvatskog naroda u BiH. „Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača“- poručila je Glamuzina.

Ivan Gugan, iz Mađarske izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnika hrvatske manjine „ Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom doprinijeti poboljšanju položaja hrvatske manjine ali i uopće Hrvata izvan RH“ – rekao je Gugan.

Luka Budak, iz Australije izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja „Očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna je zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko. Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine“ – rekao je Budak.

Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu Savjeta / pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja „ Uz iskrenu želju, sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno i raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH“ – rekla je Studer,

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja. Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari