Pratite nas

Korporacija Vitol nudi jeftiniju struju, koks, glinicu za Aluminij

Objavljeno

na

aluminij ulazZa posrnuloga giganta interes iskazala korporacija koja ima promet 300 mlrd. dolara

Bosna i Hercegovina je po nečemu na 31. mjestu u svijetu. Nije ni nogomet, poštivanje ljudskih prava, broj nezaposlenih, nego po proizvodnji aluminija. S 130.000 tona koji se u Mostaru proizvode, BiH je čak ispred Slovenije. No, u posljednjih nekoliko godina ovaj gigant je dospio u goleme probleme od kojih ga mogu spasiti samo nove svježe investicije.

Potpuni oporavak

Nagomilani dugovi i gubitci zakovali su ovu kompaniju i otežali joj rad, no zanimanje za nastavak njezina poslovanja i ulazak novih strateških partnera svakodnevno raste. Po informacijama kojima raspolaže Večernji list, multinacionalna korporacija Vitol sa sjedištem u Švicarskoj koja ostvaruje godišnji promet od 300 milijardi dolara iskazala je u komunikaciji s ministarstvom energetike, industrije i rudarstva najotvoreniji interes za ulazak u dokapitalizaciju mostarske tvrtke, osiguravanje dopreme jeftinije glinice nego što je sada plaća, petrol-koksa i što je najvažnije, cijene električne energije koja bi bila niža od one koju sada plaćaju Elektroprivredi Herceg Bosne za više od 10 eura po megavatsatu. Predstavnici Vitola su to iznijeli u izravnim razgovorima, a od njih je, kao i od drugih zainteresiranih kompanija, zatraženo da do danas dostave svoje ponude oko mogućeg ulaska u mostarsku kompaniju. Prema tim navodima, Vitol je najavio kako mogu osigurati mostarskoj kompaniji cijenu energije od 39 eura po megavatsatu, što je za čak 13 eura niže nego što sada ova kompanija plaća Elektroprivredi Herceg Bosne.

Jasna perspektiva

Ako se uzme u obzir golemo iskustvo i kapaciteti ove kompanije u isporuci glinice, od mogućnosti dopreme jeftinije sirovine i petrol-koksa, plina…, budući da je početni posao ove multinacionalne kompanije crpljenje nafte i plina, s ulaskom u Aluminij bi se zasigurno stabilizirala sadašnja situacija i kompanija bi mogla početi nesmetano proizvoditi. S obzirom na procjene da će se proizvodnja metala aluminija sa sadašnjih 50 milijuna tona godišnje u svijetu povećati na 75 milijuna, onda je bitka za svaku elektrolizu posve logična. Uz to, ovi partneri nisu isključili niti mogućnost investicija i daljnjeg udvostručenja proizvodnje i kapaciteta, što je bio osnovni plan s procesom privatizacije koji je nažalost propao prije četiri godine. Pri tome nije isključena niti mogućnost, doznaje se, da Federacija BiH proda svoj udjel u Aluminiju koji sada iznosi 44 posto Vitolu, što bi potpuno stabiliziralo poslovanje mostarskoga giganta i jednog od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini s prometom oko 300 milijuna eura.

večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednik Sabora dobio i odbio zahtjev braniteljskih udruga za sjednicom o Pupovcu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Hrvatskog sabora, odnosno njegov Ured, dobio je zahtjev da se održi tematska sjednica o djelovanju saborskog zastupnika Milorada Pupovca (SDSS), ali će to zasigurno biti odbijeno, neslužbeno se doznaje u srijedu poslijepodne.

Tako formuliran zahtijev u kojemu se traži izravna rasprava o pojedinom zastupniku sasvim sigurno se neće uvrstiti u saborski dnevni red, jer bi to presedan i jer bi to bilo nedemokratski, poručuju iz Ureda.

Zahtjev za tematsku sjednicu poslale su udruge specijalne policije i veterana hrvatskih gardijskih postrojbi koje podržavaju i za 13. listopada najavljeni prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina te traže Pupovčevo očitovanje o Domovinskom ratu i Oluji.

Braniteljske udruge SDSS-ovu zastupniku zamjeraju i što je na Dan Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza bio na skupu u Bačkoj Palanki za srpske žrtve Oluje, na kojem je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjednačio Hrvatsku s nacističkom Njemačkom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Zekanović: Volio bih da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović izjavio je u srijedu u Saboru kako bi volio da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin, premijera Andreja Plenkovića nazvao je ‘slučajnim premijerom’ te je pozivao na nove parlamentarne izbore.

„Da su glasači HDZ-a znali koga će za premijera postaviti, Plenkoviću ne bi dali povjerenje … S uspjehom bilo koje od dviju referendumskih incijativa – (Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje) premijer Andrej Plenković odlazi u povijest pa nije čudno da na ovakav način odugovlačenjem prebrojavanja glasova nastoji osporiti volju građana”, ustvrdio je Zekanović u saborskoj slobodnoj raspravi.

Prema njegovom mišljenju – ‘vrijeme za izbore da se vidi tko je gdje’.

Podsjetivši kako je APIS dobio nalog za provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi, Zekanović je rekao da je upravo APIS ranije prozivao i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, zbog sumnje u malverzacije na izborima.

Zekanović je kazao da nitko nema ništa protiv provjere potpisa, ali je upitao zašto se ‘ne vjeruje tisućama volontera koji su prikupljali potpise’.

Bunjac: Hrvatska brodogradnja broji zadnje dane

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ustvrdio je, pak, da hrvatska brodogradnja ‘broji svoje zadnje dane’, dodavši kako je moguće da su brodogradilišta postala osobni projekt nekolicine političara nesposobnih za bilo što „osim za muljaže ispod stola”.

„Hrvatska kao pomorska zemlja treba brodogradnju kao polugu razvoja gospodarstva”, dodao je Bunjac.

Predlaže i formiranje ekspertnog tima, bez uplitanja politike, koji bi u 90 dana trebao donijeti program restruktururanja, okvirne planove rada za idučih pet godina te definirati mjere za tehnološku objavu i racionalizaciju poslovanja pojedinog brdogradilišta.

HSU-ov Silvano Hrelja u slobodnoj raspravi upozorio je na nedavni slučaj raskidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja od strane privatne osiguravajuće kuće jer im je pacijent stvorio velike troškove te je osiguravatelju neisplativ.

Resorni ministar trebao je reagirati na tu praksu jer je takav postupak nedopustiv, ocijenio je Hrelja dodavši da se takve pojave sutra mogu proširiti “kao zaraza komaraca sa Zapadnog Nila”.

(Hina)

Zekanović: Hrvatskoj treba hrvatski Orban, a nažalost ne vidim ni O od Orbana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari