Pratite nas

Pregled

Koruška katolička crkva zabranila misu u Bleiburgu

Objavljeno

na

Austrijska država se od prošle godine počela pojačano kritički odnositi prema skupu u Bleiburgu, na inicijativu nekoliko austrijskih zastupnika Europskog parlamenta.

Koruška Katolička crkva odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga zbog toga jer se ova misa politički instrumentalizira, priopćila je u petak tamošnja Katolička crkva.

„Misa na polju pored Bleiburga postala je dio manifestacije koja se politički instrumentalizira i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti“, stoji u pismu koje je potpisao tajnik biskupije u Klangenfurtu monisnjor Engelbert Guggenberger.

Nadalje se navodi kako manifestacija na Lojbaškom polju pored Bleiburga šteti ugledu Katoličke crkve.

„Ukupna slika ove manifestacije šteti ugledu Katoličke crkve i mogla bi s pravom poslužiti kao osnova da se, u slučaju da se izda dozvola za održavanje mise, Katoličkoj crkvi u Koruškoj predbaci instrumantalizacija jedne mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru“, stoji u priopćenju.

Kako se nadalje navodi u priopćenju, odluka o uskraćivanju dozvole za održavanje mise pored Bleiburga, koja je trebala biti održana 18. svibnja ove godine, donesena je nakon „temeljne analize“ skupa 2018. kao i „brojnih razgovora“ između predstavnika austrijske i hrvatske biskupske konferencije, u kojima su sudjelovali i vjernici hrvatske zajednice u Koruškoj kao i predstavnici austrijskih sigurnosnih organa.

„Analiza mise 2018. je pokazala da uvjeti za davanje dozvole, koje je prije toga postavio biskup Schwarz, u najvećoj mjeri nisu ispunjeni ili nisu mogli biti ispunjeni“, stoji u priopćenju.

Iako se skup održava na privatnom posjedu, održavanje mise iziskuje dozvolu nadležne Katoličke crkve u Koruškoj.

Austrijska država se od prošle godine počela pojačano kritički odnositi prema skupu u Bleiburgu, na inicijativu nekoliko austrijskih zastupnika Europskog parlamenta.

Nedavno je stupio na snagu i zakon koji zabranjuje ustaške simbole iz razdoblja Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Moramo raditi na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković je zajedno s drugim državnim dužnosnicima u petak u povodu 27. siječnja, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, položio vijenac na Židovskom groblju na Mirogoju poručivši da moramo raditi na kulturi sjećanja, zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu.

“Želimo da se opomena na ovakav veliki zločin uvijek ureže svima u sjećanje i da se takvi zločini nikada ne ponove. Danas moramo raditi ne samo na kulturi sjećanja, nego i na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu”, izjavio je Plenković poslije polaganja zajedničkog vijenca u ime Republike Hrvatske ispred skulpture Mojsija na Mirogoju.

Došli su izraziti poštovanje prema milijunima žrtava tog najvećeg zločina u povijesti čovječanstva, ističe, ali se i prisjetiti 117 hrvatskih pravednika koji su pomagali spasiti Židove u najtežim trenucima.

Upitan o žalbama manjinskih udruga o pojavi rehabilitaciji ustaštva, poručio je da uvijek moramo sprječavati pojave toga tipa.

“Na tome radimo jer to nisu vrijednosti koje dijelimo. U našem programu su najviši standardi poštivanja ljudskih i manjinskih prava i na tome ćemo ustrajati jer su to vrijednosti slobodne i moderne Hrvatske”, naglasio je.

Jandroković: Treba mlade upoznavati s tim što se događalo

Podsjećajući na mračno vrijeme Drugog svjetskog rata, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je kako je tada “ljudski um dotakao dno”, a zlo je vodilo ljude u činjenju strašnih nedjela i zločina, gdje su ubijani i progonjeni milijuni ljudi samo zbog toga što su pripadali određenom narodu ili skupini.

“Prošlo je već puno godina od tada i blijede sjećanja na ta vremena, zato treba podsjetiti mlađe generacije na to što se događalo. Treba ih podsjetiti da sloboda, mir, demokracija, pluralizam ne dolaze sami od sebe, već se za njih treba boriti”, poručio je Jandroković dodajući da je uvijek nužno podsjećati na to i boriti se za istinske vrijednosti koje omogućavaju život u miru i slobodi.

Hrvatska je zemlja koja je bila žrtva totalitarnih i zločinačkih režima i lijevih i desnih, ističe, i to nas obvezuje da među mladim generacijama uvijek govorimo o potrebi borbe za slobodom, mirom i demokracijom.

“Imamo ružno sjećanje na ono što se događalo, ali to nam sjećanje treba biti poticaj da budućnost u Hrvatskoj bude bolja”, poručio je.

Da-Don: Imamo problem zbog pozdrava “za dom spremni” 

Rabin židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Zagrebu Kotel Da-Don ocijenio je da u svijetu raste antisemitizam kao nikad prije dok se ponavlja rečenica ‘da se nikad ne ponovi’.

“To pokazuje da imamo ozbiljni problem u društvu i da riječi više ne mogu pomoći. I u Hrvatskoj imamo problema ako su ljudi još uvijek uvjereni da ‘za dom spremni’ znači nešto dobro za Hrvatsku”, naglasio je Da-Don.

Upitan kako se s time nosi Vlada, rekao je da vjeruje da ima dobru namjeru, ali da još uvijek neke stvari nisu riješene.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, ili Jom hašoa, obilježava se 27. siječnja. Holokaust označava uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45).

Židovima su oduzeta građanska prava, proganjani su i pljačkani temeljem rasnih zakona, a kasnije je provođen “plan konačnog rješenja židovskog pitanja” sustavima koncentracijskih logora smrti s plinskim komorama.

Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

Na području NDH od ukupno 39.000 Židova stradalo ih je više od 30.000, najveći dio u ustaškim logorima, a oko 7000 otpremljeno je u smrt u nacističke logore (najviše u Auschwitz). Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000 (Hrvatska enciklopedija). (Hina)

29. kolovoza 1941. – Nedićeva nacistička Srbija bila je prva zemlja u Europi s epitetom judenfrei

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Situacija po šefa HSS-a nije nimalo blistava, priprema se prosvjed protiv Beljakovog totalitarizma i ‘njihove’ Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poznati psihijatar Herman Vukušić i kirurg Hrvoje Tomasović kreću u organizaciju prosvjeda protiv čelnika HSS-a i gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka.

Doktor Herman Vukušić plus još neki ljudi i ja radimo na formiranju tima za organizaciju jednoga ozbiljnoga prosvjeda protiv Beljaka!, objavio je Tomasović u brzo rastućoj grupi Branitelji protiv Beljaka

Grupa je otvorena u jučer poslijepodne i u samo par sati skupila je više od 500 članova.

Ranije je Tomasović  pozvao branitelje da se odupru „njihovoj“ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Krešo Beljak.

 

dr. Hrvoje Tomasović pozvao branitelje: Oduprimo se ‘njihovoj’ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Beljak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari