Pratite nas

Balkan

Kosovo najavilo ukidanje granice s Albanijom

Objavljeno

na

Srbija je danas zatražila od Europske unije da reagira na izjavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja o otvaranju granice Kosova prema Albaniji.

Šef Ureda za Kosovo i Metohiju vlade Srbije Marko Đurić izjavio je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji kako izjava kosovskog premijera o ukidanju fizičke kontrole na granici s Albanijom ”zahtijeva reagiranje EU-a” i Federice Mogherini, kao posrednika u pregovorima Beograda i Prištine.

”Hoće li oni i na koji način reagirati na ove prijetnje i izazove regionalnom miru i stabilnosti ili će opet šutjeti?” upitao je Đurić.

Šef Ureda za Kosovo pred novinarima je postavio i pitanje ”bi li EU šutio i kada bi netko iz Beograda odlučio da se briše granica između Srbije i Republike Srpske ili bi drukčije reagirali”, dodavši kako zna kakva bi reakcija bila.

Haradinaj je ranije izjavio kako ”od Nove godine više neće biti fizičkih zapreka na granici Kosova i Albanije”, objavio je prištinski portal Zeri.

”Ta nada Haradinaja utemeljena je na razgovorima i planovima s premijerom Albanije Edijem Ramom”, prenijeli su beogradski mediji ocjenu prištinskog medija.

Na konstataciju novinara kako “u svim ostalim zemljama EU-a nema granica te su granice ostale samo ruševine prošlosti” i pitanje što će Priština učiniti da ih ukloni, Haradinaj je rekao kako je s premijerom Ramom i ostalim kolegama razgovarao o tome da se ”negdje na prelasku iz jedne godine u drugu ta granica otvori”.

Na inzistiranje novinara da kaže hoće li se to dogoditi ”u novogodišnjoj noći”, Haradinaj je rekao kako se nada da hoće.

Bijes u Srbiji

“Nadam se da hoćemo. Konačno. Bit će kamera. Bit će praćenja, ali neće biti fizičke prepreke, neće biti fizičke prisutnosti kontrole”, citirao je portal Zeri kosovskog premijera.

Reagirajući na te ocjene i najave Haradinaja, Đurić je prozvao europske dužnosnike da se očituju i odgovore.

“Uoči Nove godine oni planiraju ukloniti granicu – za nas: između Srbije i Albanije, za njih – između nezavisnog Kosova – i Albanije”, rekao je Đurić.

On je naglasio kako je to ”već 28. izjava u kojoj netko od albanskih dužnosnika, bilo s Kosova, bilo iz Albanije, poziva na pripajanje našeg južnog teritorija Albaniji, ovog puta popraćeno i prijetnjama ratom”.

Đurić kaže i da su ”intenzivni napadi počeli onog trena” kad su Srbija i njezin predsjednik odlučili da se bore za kompromisno rješenje na Kosovu, u interesu svih zajednica i ”da se konačno utvrdi ta granica” koju na različite načine tumače Srbija, SAD i dio EU-a.

“Tog trenutka kad je Srbija odlučila naći rješenje u cilju nadilaženja sukoba i mirne budućnosti, obrušila se najžešća moguća lavina napada, neutemeljenih uvreda, često i iz međunarodne zajednice i dijela regije”, ustvrdio je Đurić.

Na pitanje kada će biti nastavljen dijalog Beograda i Prištine, Đurić je rekao da će ”Bruxelles malo sačekati” da ponovno vidi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, s obzirom na to da je ”izostala svaka podrška” iz EU-a Vučićevim ”idejama za rješenje pitanja” Kosova i odnosa Srba i Albanaca. /Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Čović i Bevanda nazočili obilježavanju dana Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH  Dragan Čović i njegov stranački kolega i ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda nazočili su današnjem prijemu u Banja Luci povodom Dana Republike Srpske.

Ovo nije prvi put, pišu Nezavisne novine, da Čović sudjeluje na obilježavanju Dana RS. Dragan Čović je 2013. i 2015. godine prisustvovao obilježavanju 9. siječnja.

Podsjećamo, danas se u Banja Luci održao i  svečani defile povodom dana Republike Srpske na kojem su sudjelovali predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijer Radovan Višković, predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, premijerka  Srbije Ana Brnabić, ministri u vladama Republike Srpske i Srbije, kao i brojni drugi uzvanici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

Srpska ministrica pravosuđa Nela Kuburović najavljuje novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina i pojašnjava kako treba raditi na novom bilateralnom sporazumu kojime bi se otklonila sva otvorena pitanja između dvije države, a koja su bila i uvjet Srbiji u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i Poglavlju 23 te da se u povodu toga početkom ove godine očekuje sastanak radne skupine koja je formirana nakon prošlogodišnjeg sastanka ministara pravosuđa dviju zemalja.

– Vjerujem da će rezultat tog sastanka biti nacrt sporazuma koji će se moći staviti pred obje vlade i da ćemo biti u prilici i usvojiti ga. Bit budućeg sporazuma je da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za ratne zločine.

Da se ne kažnjavaju samo Srbi, a oni koji su počinili zločine nad Srbima prolaze nekažnjeno – rekla je Nela Kuburović za agenciju Tanjug dodajući kako već nekoliko godina, posebice od donošenja hrvatskog Zakona o zaštiti podataka, “koji je praktički suspendirao sve bilateralne sporazume, izostaje suradnja Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, dok se u drugim područjima pravna pomoć između Srbije i Hrvatske odvija bez problema.”

Srbija i Hrvatska su nakon gotovo deset godina sredinom prošle godine ponovno razmijenile takozvane tajne popise s imenima osoba koje su optužene ili osuđene u odsutnosti u obje države i ne mogu biti javno objavljeni jer su strogo povjerljivi, ali građani na osobni zahtjev mogu, kao i do sada, u Ministarstvu pravosuđa provjeriti nalazi li se njihovo ime na njima. Podsjetila je kako je unatoč “stalnim iskrenjima i sukobima koji izbijaju između Srbije i Hrvatske”, tijekom prošle godine prvi put nakon više godina organiziran sastanak ministara pravosuđa dviju država.

Ocijenila je kako je važno da obje skupine rade i kontinuirano se sastaju, ali je spomnula i “vrlo čudan” potez Hrvatske nedavno, kada su ubrzo nakon prve razmjene popisa “u Hrvatskoj uslijedila uhićenja Srba koji se nisu nalazili na tim popisima”, a riječ je, kako tvrdi ministrica, o Srbima koji žive u Hrvatskoj i sve vrijeme su dostupni hrvatskom pravosuđu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari