Pratite nas

Naši u svijetu

Kosovo nije Krim

Objavljeno

na

NATO je 1999. godine vojno intervenirao u sukobu na Kosovu. Bez UN-ovog mandata. Rusija danas poseže za Krimom – također bez mandata. No usporedba „ne drži vodu“, smatra u svom komentaru Verica Spasovska.

Unisone ocjene Zapada da se na Krimu događa jasno kršenje međunarodnog prava s posebnom pozornošću prate Srbi i Albanci. Posebno nakon tvrdnje bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera da potezi Moskve jesu protupravni, ali da je prije 15 godina i Zapad prekršio međunarodno pravo kad se NATO bez zelenog svjetla Vijeća sigurnosti UN-a upleo u konflikt oko Kosova.

Dvostruki moral Zapada

Schröder u svom stavu nije usamljen, što ponovno u prvi plan vraća trajnu diskusiju o kosovskom pitanju. Do danas je Kosovo kontroverzna tema i među zemljama Europske unije. Grčka, Rumunjska, Slovačka, Cipar i Španjolska ne priznaju neovisnost te zemlje. Prije svega u pogledu nekoliko manjina, čijih secesionističkih težnji se plaše. Taj odbijajući stav se nije promijenio ni presudom Međunarodnog suda u Den Haagu iz 2010., kojom je taj sud priznao da je neovisnost te balkanske zemlje legitimna. Napomena da Zapad na Kosovu nije djelovao u skladu s međunarodnim pravom, vjetar je u leđa svima koji Zapadu predbacuju dvostruki moral. S pravom?

Točno je da vojna intervencija NATO-a nije bila utemeljena u međunarodnom pravu i to će uvijek ostati slaba točka u argumentaciji onih koji su zagovarali intervenciju. Treba, međutim, podsjetiti zašto Vijeće sigurnosti UN-a nije odobrilo intervenciju: Rusija se opirala vojnoj misiji, pozivajući se na zabranu uplitanja u unutarnje prilike drugih zemalja, koja je utemeljena u međunarodnom pravu. No, to Moskvu, inače, nije spriječilo da vlastitu intervenciju na Krimu predstavi kao obvezu uplitanja, navodno kako bi zaštitila vlastite državljane u Ukrajini.

Kosovo kao presedan?

Ali, usporedba Kosova i Krima ipak „ne drži vodu“. Na Kosovu je vojna misija Zapada uslijedila kao posljedica masovnih progona koje je jugoslavenska vojska provodila nad albanskim stanovništvom. Takav etnički progon Rusa na Krimu se ne događa.

Također, tada je još uvijek bio svjež veliki šok zbog genocida kojega su bosanski Srbi počinili nad bosanskim muslimanima u Srebrenici. Zapadna alijansa je bila uvjerena da se drugi genocid na Balkanu – ovaj put nad Albancima – mora spriječiti. Prije nego što je došlo do vojne intervencije, Zapad je iscrpio sva diplomatska sredstva. Tek kad dugogodišnje sankcije i pregovori nisu urodili plodom, korištena su vojna sredstva.

Ipak, nekim čudom Moskva pred referendum na Krimu pokušava da pripajanje Krima Rusiji obrazloži Kosovom: Zapad je sam oslobodio duha iz boce kad je priznao neovisno Kosovo, pa sada i Krim slijedi taj primjer. Ali ni ta usporedba „ne drži vodu“, jer Zapad nije namjeravao da pripoji Kosovo nekoj susjednoj državi. I u Srbiji se čude moskovskom tumačenju međunarodnog prava. Jer, do jučer su srpski političari bili sigurni da kosovski konflikt Moskvi služi kao zastrašujući primjer koji pokazuje kamo vodi zapadna politika vojnih intervencija. A sada u Beogradu vide kako njihovi prijatelji u Moskvi zapravo proglašavaju Kosovo za dobrodošli presedan koji opravdava interese ruske moći. Takve verbalne akrobacije su providne. Jer, Kosovo nije Krim.

DW.DE

facebook komentari

Hrvatska

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

Objavljeno

na

Objavio

„ Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli „ poručio premijer Plenković na prvoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

U ponedjeljak, 18.prosinca 2017., u Zagrebu je započela prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

„Želimo jedinstvo hrvatskoga naroda gdje god oni živjeli – to je naša ključna zadaća“ izjavio je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Dodao je kako je Vlada Republike Hrvatske odlučna rješavati sve otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i naše zajedničke povijesne i kulturne baštine.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili ali i razmotrili gdje stojimo ” Važno je vidjeti kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i kada to učinimo, donesemo zaključak što želimo postići u narednom razdoblju“ poručio je državni tajnik Milas.

U nastavku sjednice, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta.

Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi izabran je za predsjednika 2. Saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Grbešić je zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati odnosno unapređenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas, zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. „Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje“ – poručio je Grbešić.

Miljana Glamuzina, izabrana je za potpredsjednicu Savjeta – predstavnicu hrvatskog naroda u BiH. „Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača“- poručila je Glamuzina.

Ivan Gugan, iz Mađarske izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnika hrvatske manjine „ Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom doprinijeti poboljšanju položaja hrvatske manjine ali i uopće Hrvata izvan RH“ – rekao je Gugan.

Luka Budak, iz Australije izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja „Očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna je zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko. Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine“ – rekao je Budak.

Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu Savjeta / pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja „ Uz iskrenu želju, sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno i raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH“ – rekla je Studer,

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja. Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvati u Sydneyu održali su miran prosvjed i mimohod povodom sramotne haške presude

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati u Sydneyu održali su miran prosvjed i mimohod povodom sramotne haške presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata. Održana je i misa zadušnica za pokojnog generala Slobodana Praljka.

Australski Hrvati ovim su povodom poslali otvoreno pismo Hrvatskoj. Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu! Ovim riječima i ispijanjem otrova, general Praljak je izrekao konačnu presudu cijeloj dugogodišnjoj međunarodnoj farsi koja neodoljivo podsjeća na montirane komunističke procese, gdje se krivci unaprijed znaju.

Rečenica je to iz otvorenog pisma u kojem navode kako je njegov čin jedan je od najsnažnijih vapaja za pravdom koje smo posljednjih desetljeća mogli vidjeti. Čin čovjeka koji je uskoro trebao izaći na uvjetnu slobodu, no radije je izabrao smrt. Njegov čin poruka je hrvatskom narodu, ali i svakom čovjeku koji traži pravdu. Ovim činom, general je obvezao hrvatski narod na borbu za istinu i pravdu. Nakon ovoga nitko više nema pravo reći “mene se to ne tiče”, stoji u pismu.

Mi, australski Hrvati, pratimo što se događa u Hrvatskoj i svijetu. Svjesni smo važnosti kažnjavanja zločina, no isto tako smo svjesni negativne uloge Haškog suda čije djelovanje smatramo sramotnim i nepravednim. Očekivali smo pravdu. Dobili smo laž i nepravdu. Stoga hrvatskim političarima i hrvatskoj javnosti upućujemo ovo pismo.

Australski Hrvati u pismu navode kako zahtijevaju odbacivanje presude Slobodanu Praljku i šestorki, jer se temelji na povijesnim neistinama, očekuju ispriku vodećih hrvatskih političara koji su izjavili da prihvaćaju i poštuju presudu, traže istrage svih koji su protuzakonito slali dokumente u Haag i opstruirali obranu.

Također navode da s prijezirom odbacuju tvrdnje g. Brammertza da slavimo ratne zločince dok ignoriramo žrtve.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari