Pratite nas

Kostarika prvi put u povijesti u četvrtfinalu!

Objavljeno

na

San i dalje traje, Kostarika je nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca pobijedila Grčku 6:4 i prošla u četvrtfinale Svjetskog prvenstva. Na stadionu u Recifeu došla je do povijesnog rezultata i prvi put prošla među osam najboljih.

Uoči ovog susreta Kostarika je bila favorit protiv Grčke, bez obzira na to što joj uoči početka Mundijala nitko nije davao šanse da će proći skupinu. No, onaj tko osvoji skupinu u kojoj se nalaze Urugvaj, Italija i Engleska, i to još bez poraza, svakako izaziva poštovanje. Tako ni Kostarika više nije simpatično iznenađenje, sad već svi vjeruju u njihovu stvarnu kvalitetu.

S obzirom na činjenicu da ni Grčka ni Kostarika nikad nisu prošli dalje od ove faze natjecanje, sasvim je logično bilo da početak bude čvrst, bez rizika, a pomalo i dosadan. U prvih pola sata nismo vidjelu udarac u okvir gola, a tek se treba izdvojiti pokušaj Bolanosa iz osme minute koji je otišao iznad gola. A u 37. minuti Salpingidis je, pokazalo se na kraju, zaradio status tragičara. U fenomenalnoj prilici s tri, četiri metra nije uspio zabiti, Navas mu je obranio.

Mreže su tako ostale netaknute do 52. minute kada su Kostarikanci odigrali sjajnu akciju i poveli. Campbell je dao za Bolanosa, on vratio Ruizu na rub kaznenog prostora, a on je odličnim udarcem matirao ukopanog grčkog vratara.

U 66. minuti Duarte je dobio drugi žuti karton, a Grcima je to dalo novu nadu. Nasrnuli su na gol Kostarike, ali bili su neuspješni. I kad su svi očekivali kraj, Grci su na sebi svojstven način došli do izjednačenja. Duboko u sudačkoj nadoknadi Gekas je pucao, vratar Navas obranio, a Sokratis natrčao i zabio.

U šoku su tada bili Kostarikanci, ali u produžecima su se odlično i hrabro branili. Grci su imali jedinu pravu priliku u 120. minuti, ali Navas je obranio čistu priliku Mitrogluu.

U lutriji jedanaesteraca Kostarika je bila s(p)retnija i zabila svih pet udaraca s bijele točke, dok je kod Grčke promašio Gekas.

Kostarika je tako postala prva reprezentacija iz Sjeverne i Srednje Amerike koja se nakon 1992. godine plasirala u četvrtfinale. Sada im predstoji nekoliko dana odmora, a onda novi izazov – Nizozemska.

[divide]

Nogometaši Nizozemske plasirali su se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva pobijedivši u Fortalezi Meksiko sa 2-1, iako su do 88. minute gubili sa 0-1.

319287e7245eea7e26c8b50b1f0cbf01

U prvom poluvremenu Meksiko je bio nešto bolji i imao je dvije odlične gol-šanse. U 17. minuti Hector Herrera sa deset metara puca pored gola, dok je u 42. Giovani Dos Santos sa sedam metara iskosa pogodio vratara Cillessena.

Prvu priliku Nizozemska je imala u 27. minuti, Van Persie je uspio prihvatiti dugu loptu u protivnički kazneni prostor, ali udarac je bio slab.

U sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena Marquez griješi na svojoj polovici, te su u kontru krenuli Van Persie i Robben, koji se probio u 16-erac, ali su Meksikanci uspjeli rasčistiti. No, Nizozemci su tražili penal zbog starta na Robbenu, ali portugalski sudac Pedro Proenca nije ništa dosudio.

Na početku drugog poluvremena, u 48. minuti, Meksiko je poveo. Giovani dos Santos je sa 20 metara odlično pogodio za 1-0. To je prvi gol Dos Santosa za Meksiko u dvije godine.

Nakon toga krenula je nizozemska ofenziva. U 57. minuti meksički vratar Ochoa ponovno radi čuda, kao i na prethodnim utakmicama SP-a. Robben je izveo korner, a De Vrij sa pet metara puca, ali ravno u Ochou, a odbijena lopta pogađa vratnicu i Meksikanci ju na kraju uspijevaju izbiti.

Onda u 61. Sneijder puca sa vrha 16-erca, ali u meksički blok. U 74. Robben je u petoj brzini prodro u kazneni prostor, ali ponovno je Ochoa pobjednik.

I u 88. minuti nizozemska ofenziva je napokon dala rezultat. Robben je izveo korner, a odbijenu loptu sa vrha 16-erca Sneijder je topovskim udarcem zabio za 1-1.

U sudačkoj nadoknadi potpuni preokret. Robben se sjurio u 16-erac, a Marquez ga ruši i sudac Proenca pokazuje na penal. Sigurni realizator bio je Huntelaar u četvrtoj minuti sudačke nadoknade.

Nizozemska će u četvrtfinalu igrati s boljim iz dvoboja Grčka – Kostarika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kolumne

Miklenić: Teško je reći jesu li neki birači sada progledali

Objavljeno

na

Objavio

Izbori za deseti saziv Hrvatskoga sabora, održani u eri epidemije koronavirusa u nedjelju 5. srpnja, očitovali su, po procjenama mnogih, gledajući u cjelini, snažnu prisutnost straha u hrvatskom društvu te su donijeli znatne promjene na hrvatskoj političkoj sceni.

U sučeljavanju s koronavirusom, kako je istaknulo više puta više relevantnih psihologa i sociologa, Hrvatska se antiepidemijskim mjerama uspješno borila za zaštitu fizičkoga zdravlja, a veći propusti ili čak zanemarivanja dogodili su se glede zaštite duhovnoga i psihičkoga zdravlja hrvatskih građana pa je logična posljedica toga znatno proširen strah koji može eskalirati u brojna teška psihička oboljenja. Već činjenica da se gotovo 14 posto birača manje odazvalo na izvršavanje te građanske dužnosti negoli na prošlim parlamentarnim izborima 2016. godine potvrđuje snagu straha koji vlada u hrvatskom društvu.

Premda uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera u procesu glasovanja nije bilo realnoga rizika za zarazu koronavirusom, mnogi građani (njih više od 400 tisuća) ipak su odustali od odlaska na izborna mjesta i ostali u svojim domovima. Posljedica slabijega odaziva birača svakako je činjenica da svi izborni pobjednici imaju objektivno smanjen demokratski legitimitet, a to nije niti smije biti irelevantno. U predstavničkoj demokraciji, kakva je Ustavom propisana i u Hrvatskoj, demokratski legitimitet potvrđen većinom birača, a ne samo većinom birača koji su glasovali, daje objektivno veću političku moć i snagu i olakšava donošenje i težih političkih odluka. No kao i glede referenduma za pristup Hrvatske Europskoj uniji, manjkav demokratski legitimitet ne će bitno otežavati funkcioniranje saborske većine i izvršne vlasti.

Povremeni repovi pred izbornim mjestima uz ozbiljno i striktno shvaćanje održavanja distance te što su mnogi birači došli ne samo s preporučenim maskama, nego i gumenim rukavicama, također su očita potvrda straha među hrvatskim građanima. Da je pritom riječ ne samo o odgovornu ponašanju i zdravu oprezu, očitovala je i pretežna šutnja, nekomunikacija među ljudima dok su čekali, kao da su bili u redu za primanje kojega sakramenta, što se događa po crkvama i bogoslužjima, a ne na čekanju za običan građanski čin.

Rezultati izbora pokazali su da je odluka HDZ-a da se ide na redovite prijevremene izbore, baš u vrijeme tinjajuće epidemije koronavirusa, bila mudra i uspješna za njegove ciljeve, no ne može se poreći da je i pritom došao do izražaja postojeći strah kod velikoga dijela hrvatskih građana.

Naime, vladajući za prošloga mandata iskoristili su legalno i legitimno svoj položaj te su se biračima predstavili kao zaštitnici (nije bila slučajna izborna deviza »sigurnost«), jer u vrijeme neizvjesne krize ne odbacuju se tako lako zaštitnici, makar oni i ne bili najbolji. Strah u dijelu biračkoga tijela tako je, čini se, ipak iskorišten, i to uspješno, za stjecanje novoga mandata u upravljanju Hrvatskom. To očitovanje straha golem je izazov za sve odgovorne u svim segmentima društvenoga života, osobito za političare na vlasti i medije, kao i za sve vjerske zajednice, jer postoji opasnost da mogućnost ili vjerojatnost širenja koronavirusa te epidemiološke mjere zaštite (možda katkad suviše restriktivne) ostave daleko ozbiljnije i teže Iječive zdravstvene posljedice od obolijevanja koronavirusom. Duhovno i psihički slomljeni ljudi teško mogu davati očekivane doprinose na osobnom, obiteljskom, crkvenom ili društvenom planu.

Premda je na hrvatskoj političkoj sceni i nakon parlamentarnih izbora opstao stranačko-politički duopol, birači koji su sudjelovali na izborima uvelike su na nov način konfigurirali hrvatsku političku scenu. Naime taj duopol sada ni približno nije više jednak po snazi: HDZ s malobrojnim partnerima ima čak 25 zastupnika više od SDP-a i njegovih sedam partnera u Restart koaliciji. Ako se zbroje osvojena zastupnička mjesta HDZ-a, Domovinskoga pokreta i Mosta nezavisnih lista, dobije se 90 zastupnika, što je očito respektabilna većina (oko 64 posto zastupnika bez manjinaca) izabrana od dijela biračkoga tijela koji podupire političke opcije centra i desno od centra, uz isključivanje desnoga ekstremizma. Oni koji su na parlamentarnim izborima dali glas tim trima opcijama postupili su bitno drugačije negoli na ne tako davnim predsjedničkim izborima.

Teško je reći jesu li to neki birači sada progledali, je li tomu pridonio svojim potezima i izjavama i Predsjednik, no očito je da su oni koji su izišli na birališta i glasovali pokazali da u hrvatskom društvu respektabilnu većinu tvore i politički legitimitet daju političkim opcijama desnoga centra uzimajući u obzir sve njihove nijanse po kojima se razlikuju. Istodobno i na ljevici se dogodio velik raskol, pad popularnosti i dovođenje na političku scenu potpuno novih skupina i ljudi. Izbori, koji su po rezultatu za mnoge veliko iznenađenje i koji su odstranili neke strančice, stvaraju dojam da se politička scena znatno mijenja te da bi se mogla očitovati u Hrvatskoj konačno stvarna i snažna opozicija, a to je preduvjet i za odgovornije upravljanje izvršnih vlasti.

Ivan Miklenić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Izbori u Poljskoj: Duda i Trzaskowski gotovo izjednačeni

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Aktualni konzervativni predsjednik Andrzej Duda i liberalni gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski vode mrtvu trku u drugom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj održanom u nedjelju, pokazale su izlazne ankete.

Duda, saveznik vladajuće konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS), osvojio je prema izlaznim anketama agencije Ipsos 50,4 posto glasova, dok je Trzaskowski, čelnik centrističke oporbene Građanske platforme, osvojio 49,6 posto. Margina pogreške izlazne ankete je dva posto, pa je još uvijek prerano govoriti o pobjedniku izbora. Prvi službeni rezultati očekuju se kasnije u nedjelju.

Pravo glasa imalo je oko 30 milijuna ljudi, što uključuje 500 tisuća Poljaka izvan domovine. Mnogi od njih glasali su dopisnim putem zbog restrikcija uvedenih radi pandemije koronavirusa. U prvom krugu izbora, održanom prije dva tjedna, izlaznost je bila 64,5 posto, što je najviše u 25 godina.

Zbog pandemije koronavirusa, glasovalo se pod restriktivnim mjerama. Bio je ograničen broj ljudi koji mogu biti na biračkom mjestu, a glasači su morali održavati razmak od dva metra i nositi zaštitne maske.

U prvom izbornom krugu održanom prije dva tjedna Duda je osvojio 43,50 posto glasova, a Trzaskowski 30,46 posto.

Uloga predsjednika u Poljskoj većinom je ceremonijalna, no on ima pravo veta na zakone koje izglasa parlament. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 389

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 390

Komentari