Pratite nas

Hrvatska

Kovač: Ako Srbija želi u EU morat će se prilagoditi strandardima

Objavljeno

na

Neugodno mi je zamarati hrvatsku javnost nekakvim papirima Europske komisije izrađenim za internu uporabu. Dali smo istražiti i to je papir iz ljeta 2015. Narodski rečeno “tresla se brda – rodio se miš”. To je stari dokument i on samo zaključuje da ovakvo zakonodavstvo u Srbiji narušava dobrosusjedske odnose, rekao je gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a ministar vanjskih i europskih poslova miro Kovač.

[ad id=”93788″]

Hrvatska nije velesila ni pudlica. Hrvatska je zemlja članica EU. Ako nekoga primamo u svoju obitelj mi bdijemo nad procesom približavanja te zemlje i  o tome suodlučujemo. Ako Srbija želi u EU ona će morati prilagoditi svoje strandarde EU. Ne može Srbija biti sudac i policajac za ratne zločine za područje cijele bivše Jugoslavije, kazao je ministar.

Europska komisija odbila hrvatski prigovor zbog srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine?

Prema navodu jednoga dnevnoga lista, povjerljive prirode, Europska komisija odbacila je hrvatske argumente u sporu Hrvatske i Srbije vezan za nadležnost srbijanskih sudova za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru Hrvatske i zauzima se za deblokadu srpskih pregovora za članstvo u Europskoj uniji.

Prema “non-paperu”, internom dokumentu Europske komisije koji je procurio u javnost, srbijanski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, kojim se Srbija proglašava mjerodavnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, ne krši suverenost zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja.

Hrvatska diplomacija mora ustrajati u objašnjavanju zašto je srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe, izjavio je predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Gordan Jandroković nakon objave nonpapera. Imamo veoma snažne argumente u tumačenju što nije dobro sa srbijanskim zakonom, a to je da mogu suditi za zločine počinjene na području drugih država i za one koje su počinili državljani tih zemalja. Taj zakon sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih država EU-a, rekao je.

[ad id=”93788″]

Joško Klisović (SDP) mišljenje EK ne smatra odbijanjem Hrvatske, već da srbijanski zakon nije trebao biti uvjet za otvaranje poglavlja 23 za Srbiju. No dijeli mišljenje vladajućih o srbijanskom zakonu, s obzirom na to da postoji Haški sud. Ne vidimo potrebu da neka država s ovog prostora ima zakon kojim sebi daje eksluzivno pravo jurisdikcije za zločine koje su državljani drugih država počinili na području nekih drugih država i da im se sudi u Srbiji. U tom kontekstu ne smatramo ga doprinosom regionalnoj suradnji koja je važan dio pregovora Srbije i EU-a, izjavio je.

Zastupnici vladajućih iz redova Mosta ne žele govoriti o ovoj temi.

Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” u pregovorima EU-a sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.

Komisija u svom internom dokumentu navodi kako bi Srbija čak i u slučaju da ukine članak toga zakona o nadležnosti za područje bivše Jugoslavije, mogla i dalje procesuirati ratne zločine u sklopu univerzalne nadležnosti, što ni hrvatske vlasti ne dovode u pitanje.

Bruxelles dalje navodi da se to pitanje treba riješiti suradnjom dviju država, kao i u svim slučajevima gdje se pojavljuje sukob nadležnosti.

Komisija također ističe da Srbija nije jedina europska zemlja koja je “ograničila primjenu univerzalne nadležnost za zločine počinjene u nekom konkretnom sukobu.

Stajalište Komisije u “non-paperu”, na kojem nema datuma, javno je iznio još u veljači prošle godine predstavnik Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji Simon Mordue. On je tijekom rasprave u Europskom parlamentu o rezoluciji o napretku Srbije kazao da za otvaranje poglavlja ne treba dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru.

Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja poglavlja 23 bio štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine, rekao je Mordue, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da promijeni zakon koji je veoma sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburgu, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije.

Prema okviru za pregovore sa Srbijom, koje je Vijeće EU-a prihvatilo 17. prosinca 2013., pregovori o poglavljima 23 (“Pravosuđe i temeljna prava”) i 24 (“Pravda, sloboda, sigurnost”) trebaju biti otvoreni na početku, a zatvoreni na kraju cijeloga procesa kako bi zemlja imala dovoljno vremena ne samo za zakodavno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nego i za početak provedbe i pokazivanje rezultata u toj provedbi.

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Mirkovcima obilježena 28. godišnjica pogibije 13 hrvatskih branitelja, pripadnika ‘Kuna’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja na tzv. privlačkom putu u vinkovačkoj gradskoj četvrti Mirkovcima u ponedjeljak je obilježena 28. godišnjica pogibije 13 hrvatskih branitelja, pripadnika 3. brigade Zbora narodne garde “Kune”, koji su 22. srpnja 1991. poginuli u vojnoj akciji.

Iz središta Vinkovaca prema Mirkovcima je 22. srpnja 1991. krenulo 80 hrvatskih branitelja radi deblokade ceste Vinkovci – Tovarnik, prisjetio se na komemoraciji umirovljeni brigadir i predsjednik Udruge ratnih veterana 3. brigade ZNG “Kune” iz Vinkovaca Damir Dujić, dodajući kako je u akciji iz zasjede ubijeno 13 branitelja.

“Akcija je trajala deset, jedanaest sati i bilo je problema u komunikaciji. Napravljena je velika pogreška u organizaciji cijele akcije. Ljudi koji su to organizirali i pravili taktiku pogriješili su”, ocijenio je Dujić i dodao kako je bivša JNA toga dana topništvom i zrakoplovima napala Vinkovce te učinila veliku štetu, a bilo je i 40 ranjenih.

Izaslanik predsjednice Republike i savjetnik za branitelje Ante Deur je rekao kako povijest Domovinskog rata mora biti sastavni dio naobrazbe u hrvatskim školama u većem opsegu nego što je danas. “Uistinu, naše škole, fakulteti, znanstveni radovi moraju biti sačinjeni na stvaranju hrvatske državne”, poručio je Deur.

Sućut obiteljima ubijenih branitelja izrazio je u ime premijera Adreja Plenkovića i Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je iskazao nezadovoljstvo što još nitko nije odgovarao za zločin na tzv. privlačkom putu.

“Na nama je i dalje poticati sva tijela progona da se procesuiraju počinitelji tih teških kaznenih dijela”, istaknuo je Medved i dodao kako ratni zločini ne zastarjevaju te da još ima živih sudionika toga vremena pa, kako je rekao, ne bi bio problem utvrditi odgovornost i u konačnici procesuirati odgovorne.

U ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane brigadni general Željko Živanović je poručio da se stradanje branitelja u Mirkovcima nikad ne smije zaboraviti.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić je rekao kako se i danas moramo boriti, ali sada kako bismo Hrvatsku učinili još boljom. Po riječima vinkovačkoga gradonačelnika Ivana Bosančića, ubijena 13 branitelja su pokazala što znači biti predan cilju koji želiš postići. “Upravo nam oni svima trebaju biti inspiracija za sve što radimo”, rekao je Bosančić.

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora na komemoraciji je bio saborski zastupnik Dražen Milinković.

U spomen na žrtve – 13 hrvatskih branitelja vijence su kod spomen-obilježja položili su i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine, prijatelji i suborci te mnoga izaslanstva.

Misa zadušnica za ubijene branitelje služena je u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Mirkovcima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Mamićev odvjetnik prozvao šest hrvatskih sudaca za korupciju!

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine sljedeći će tjedan odlučivati o izručenju Zdravka Mamića Hrvatskoj. Ovaj put zbog druge optužnice koja je protiv njega podignuta u Osijeku.

U tom slučaju bivšega prvog čovjeka Dinama tereti se za izvlačenje čak 200 milijuna kuna. Riječ je o kaznenim djelima za koja je Hrvatska potpisala s BiH Sporazum o izručenju i po kojemu bi se Mamića moglo izručiti.

Dok ga hrvatsko pravosuđe čeka, on bezbrižno živi u Međugorju. U ovotjednom RTL Dosjeu Ivana Ivanda Rožić bavila se upravo – slučajem Mamić. Njegovo lice već je mjesecima na tjeralici, ako se njega pita, tako će i ostati – jer u Hrvatsku više ne želi.

Jedino za što uvijek govori da je bila najveća ljubav – bio je Dinamo. A otkako je pobjegao u BiH – u Hrvatskoj se mnogo toga promijenilo. Dinamo proživljava najbolje trenutke. Brat Zoran vratio se u klub.

Hoće li biti izručen – zadnju će odluku donijeti ministar pravde Bosne i Hercegovine. Prije toga, čeka ga – prema svemu sudeći – još mnogo žestokih pravnih bitki. Upravo o tim bitkama koje čekaju Zdravka Mamića novinarka RTL-a razgovarala je s njegovim hrvatskim odvjetnikom Veljkom Miljevićem.

“Samo za neupućene ovo u utorak je nešto novo. Za nas upućene to je treći postupak u istom predmetu pa očekujem što se dogodilo u prva dva. Okolnosti se nisu promijenile. U lipnju 2016. bio je prvi zahtjev, u srpnju 2018. drugi zahtjev za izručenje, oba su odbijena. Sada, nakon 21. svibnja ove godine, kad je održano Optužno vijeće, na kojem je silom potvrđena druga optužnica protiv Zdravka Mamića, uslijedio je treći zahtjev”, kazao je Miljević.

– Ministar pravosuđa rekao je da su ispunjeni zahtjevi za izručenje?

“On tu i je da kaže nešto takvo. Nemojte me pitati bi li u nekom detaljnijem razgovoru ostao tako čvrst. Želim reći da je to jedna normalna izjava za jedno ministarstvo.”

– Ipak, ostaje pitanje jesu li ova djela za koja se tereti Zdravko Mamić ona o kojima je Hrvatska potpisala ugovore s BiH o izručenju?

“Ona za koja je dosad traženo, nisu bila. Kad su u srpnju prošle godine kod drugog odbijanja naša pravosudna tijela vidjela da nema sreće sa zahtjevom za izručenje ako ostane u sferi kriminaliteta gospodarskih kaznenih djela, da za to neće izručiti vlastitog državljanina, onda su našli osnovu po kojoj bi se to možda moglo.”

Odvjetnik Miljević uspio je nedavno uvjeriti Mamića da ne održi najavljenu konferenciju za medije.

“Dugo smo razgovarali i postupio je po mom savjetu. Htio je upozoriti na korupciju u hrvatskom pravosuđu. Htio je imenovati suce za koje zna da su korumpirani i da primaju određena sredstva za ono za što ne bi smjeli primati.”

– Jesu li primali novac koji im je davao ili nudio Zdravko Mamić?

“Nije bilo samo o tome riječi. Bilo je riječi o tome da se zna po prilici u kuloarima koji su suci spremni na takvo što. Htio je imenovati šest vrlo važnih sudaca za koja je odlučio upozoriti da su korumpirani. Iz različitih su sfera, visokih i različitih. Tad sam ga pitao što će dobiti s tim, osim dva dana slave. Rekao sam mu da ništa korisno neće dobiti, osim što će mi otežati obranu”, naglasio je Miljević pa otkrio je li bio prisutan u razgovorima Mamića sa sucima:

“Puno sam preiskusan… Ako ste upućeni u zbivanja u pravosuđu, znate da sam jedan, ako ne i jedini, od kojih takvi suci bježe kao vrag od tamjana.”

– Svejedno, Mamić raspolaže optužbama koje su iznimno ozbiljne?

“Rekao sam Mamiću da radi protiv sebe i da si je najveći neprijatelj. Rekao sam da ništa ne može dobiti i da će navući na sebe bijes struktura. Na koncu konca, kad se ovo čuje, nekakva tijela koja bi se trebala brinuti o suzbijanju korupcije, trebala bi nas saslušati. Ali, ponovno sam ispao naivan i očekivao da će me neki ljudi iz Državnog odvjetništva pozvati i pitati što je htio reći. Nitko me nije zvao. Čekam da me pozovu i čuju što imam reći”, naglasio je Miljević za RTL pa na kraju dodao:

“To je put kojim treba ići. Privatno se veselim da za neke ljude te informacije dođu u javnost, ali dok branim Mamića u teškim kaznenim predmetima, ne dopuštam mu da to iznese pa da se dovede u još težu poziciju. Znate, postoje i neke stvari koje se ne iznose tako rado van iz kuće.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari