Pratite nas

Hrvatska

Kovač: Ako Srbija želi u EU morat će se prilagoditi strandardima

Objavljeno

na

Neugodno mi je zamarati hrvatsku javnost nekakvim papirima Europske komisije izrađenim za internu uporabu. Dali smo istražiti i to je papir iz ljeta 2015. Narodski rečeno “tresla se brda – rodio se miš”. To je stari dokument i on samo zaključuje da ovakvo zakonodavstvo u Srbiji narušava dobrosusjedske odnose, rekao je gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a ministar vanjskih i europskih poslova miro Kovač.

[ad id=”93788″]

Hrvatska nije velesila ni pudlica. Hrvatska je zemlja članica EU. Ako nekoga primamo u svoju obitelj mi bdijemo nad procesom približavanja te zemlje i  o tome suodlučujemo. Ako Srbija želi u EU ona će morati prilagoditi svoje strandarde EU. Ne može Srbija biti sudac i policajac za ratne zločine za područje cijele bivše Jugoslavije, kazao je ministar.

Europska komisija odbila hrvatski prigovor zbog srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine?

Prema navodu jednoga dnevnoga lista, povjerljive prirode, Europska komisija odbacila je hrvatske argumente u sporu Hrvatske i Srbije vezan za nadležnost srbijanskih sudova za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru Hrvatske i zauzima se za deblokadu srpskih pregovora za članstvo u Europskoj uniji.

Prema “non-paperu”, internom dokumentu Europske komisije koji je procurio u javnost, srbijanski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, kojim se Srbija proglašava mjerodavnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, ne krši suverenost zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja.

Hrvatska diplomacija mora ustrajati u objašnjavanju zašto je srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe, izjavio je predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Gordan Jandroković nakon objave nonpapera. Imamo veoma snažne argumente u tumačenju što nije dobro sa srbijanskim zakonom, a to je da mogu suditi za zločine počinjene na području drugih država i za one koje su počinili državljani tih zemalja. Taj zakon sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih država EU-a, rekao je.

[ad id=”93788″]

Joško Klisović (SDP) mišljenje EK ne smatra odbijanjem Hrvatske, već da srbijanski zakon nije trebao biti uvjet za otvaranje poglavlja 23 za Srbiju. No dijeli mišljenje vladajućih o srbijanskom zakonu, s obzirom na to da postoji Haški sud. Ne vidimo potrebu da neka država s ovog prostora ima zakon kojim sebi daje eksluzivno pravo jurisdikcije za zločine koje su državljani drugih država počinili na području nekih drugih država i da im se sudi u Srbiji. U tom kontekstu ne smatramo ga doprinosom regionalnoj suradnji koja je važan dio pregovora Srbije i EU-a, izjavio je.

Zastupnici vladajućih iz redova Mosta ne žele govoriti o ovoj temi.

Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” u pregovorima EU-a sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.

Komisija u svom internom dokumentu navodi kako bi Srbija čak i u slučaju da ukine članak toga zakona o nadležnosti za područje bivše Jugoslavije, mogla i dalje procesuirati ratne zločine u sklopu univerzalne nadležnosti, što ni hrvatske vlasti ne dovode u pitanje.

Bruxelles dalje navodi da se to pitanje treba riješiti suradnjom dviju država, kao i u svim slučajevima gdje se pojavljuje sukob nadležnosti.

Komisija također ističe da Srbija nije jedina europska zemlja koja je “ograničila primjenu univerzalne nadležnost za zločine počinjene u nekom konkretnom sukobu.

Stajalište Komisije u “non-paperu”, na kojem nema datuma, javno je iznio još u veljači prošle godine predstavnik Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji Simon Mordue. On je tijekom rasprave u Europskom parlamentu o rezoluciji o napretku Srbije kazao da za otvaranje poglavlja ne treba dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru.

Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja poglavlja 23 bio štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine, rekao je Mordue, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da promijeni zakon koji je veoma sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburgu, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije.

Prema okviru za pregovore sa Srbijom, koje je Vijeće EU-a prihvatilo 17. prosinca 2013., pregovori o poglavljima 23 (“Pravosuđe i temeljna prava”) i 24 (“Pravda, sloboda, sigurnost”) trebaju biti otvoreni na početku, a zatvoreni na kraju cijeloga procesa kako bi zemlja imala dovoljno vremena ne samo za zakodavno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nego i za početak provedbe i pokazivanje rezultata u toj provedbi.

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Nizozemska izručila Hrvatskoj osuđenog ratnog zločinca iz Široke Kule

Objavljeno

na

Objavio

Policijski službenici Ravnateljstva policije predali su u srijedu u zatvoru Zagrebu nizozemskog državljanina Milorada Baraća (53) koji je izručen Hrvatskoj iz Nizozemske zbog ratnog zločina na području Gospića 1991., za što je presudom gospićkog Županijskog suda osuđen na 15 godina zatvora.

Barać, za kojeg je policija priopćila samo incijale, predan je Hrvatskoj iz Amsterdama temeljem raspisanog Europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Karlovcu iz 2017. zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Predaja u srijedu u 14.45 sati protekla je bez sigurnosnih incidenata, doznaje se u MUP-U.

Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Barać je u odsutnosti proglašen krivim što je tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili. Barać je pritom pucao po civilima, pri čemu je ubijeno osam civla, od toga sedam žena.

Zbog počinjenog ratnog zočina gospićki sud je Baraća, zajedno s Dušanom Uzelcem, Draganom Uzelcem i Dane Serdarom, osudio na 15 godina zatvora, dok su Nikola Zagorac, Miroslav Serdar i Dragan Vunjak osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Rješenjem Županijskog suda u Gospiću od 13. veljače 2004. dopuštena je obnova postupka u dijelu koji se odnosio na optuženog Danu Serdara. Presudom gospićkog Županijskog suda ranija presuda stavljena je izvan snage te je Serdar oslobođen optužbe.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Zadarska županija i Zadar su od strateškog značenja za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je u srijedu Dan Zadarske županije te istaknula kako grad Zadar i Županija imaju strateško značenje za Hrvatsku, što se posebice vidjelo u Domovinskom ratu.

“Posebice se to pokazalo u Domovinskom ratu obranom Zadra i prostora današnje županije te Masleničkom operacijom, koja je navijestila našu konačnu pobjedu”, kazala je predsjednica na svečanoj sjednici Županijske skupštine zahvalivši svim braniteljima na doprinosu u obrani i oslobođenju Hrvatske.

Upravo ovaj prostor, napomenula je, dao je dva građevinska simbola obnove i integracije Hrvatske – Tunel Sv. Rok i Maslenički most. Naglasila je i kako se prvi hrvatsku predsjednik Franjo Tuđman usred rata nije bojao neuspjeha već je otvorio radove vjerujući u hrvatsku državu, vojsku i hrvatski narod, “u našu pamet i u našega radnika”.

Predsjednica Republike svečane sjednice otvorila je novi putnički terminala u luci Gaženica.

Longin: Gaženica projekt  koji su sanjale generacije Zadrana

Zadarski župan Božidar Longin kazao je da je luka Gaženica projekt  kojeg su sanjale generacije Zadrana.

“Gaženica je plod zajedništva, kvalitetne vizije, ali i plod političke stabilnosti i kontinuiteta i na nju smo iznimno ponosni. Dovršetkom Luke Gaženica gospodarstvo naše županije dobilo je točku na ‘i'”, naglasio je je.

Podsjetio je da će uz turizam, koji je najjača gospodarska grana, profitirati će i brojne druge grane u Zadarskoj županiji poput poljoprivrede, raznih obrta, poduzetnika i trgovine.

“To će biti posebno vidljivo nakon što Zadar uskoro postane home port za kruzere koji će ploviti diljem svijeta. S obzirom na to da u našoj županiji već imamo odlično riješeno pitanje cestovne i pomorske infrastrukture, sada trebamo potaknuti investicije u modernizaciju željeznice i proširenje kapaciteta Zračne luke Zadar, što je projekt na kojem već vrlo ozbiljno i temeljito radimo.

U ovome trenutku u Zadarskoj županiji provodimo projekte, kako infrastrukturne tako i gospodarske, vrijedne gotovo milijardu i pol kuna”, istaknuo je župan Longin te napomenuo da je u prošloj godini zabilježen kontinuirani rast zaposlenosti od gotovo pet posto, a prvi put od osnutka županije dosegnuta je brojka od 60.000 zaposlenih.

Osvrnuo se i na gradnju kvalitetne ribarske infrastrukture, radove u ribarskoj luci Vela Lamjana u Kalima na otoku Ugljanu, a uskoro bi trebala početi gradnja ribarske luke u Gaženici. Ukupna vrijednost ta dva projekta je 60 milijuna kuna.

Stephen Xuereb, izvršni direktor Global Ports Holdinga, koncesionara luke Gaženica, rekao je kako im je Zadar važan dodatak ponudi na Mediteranu, nakon Venecije i Crne Gore to će upotpuniti ponudu na kruzing tržištu.

“Nastavljamo raditi i nadamo se da ćemo pomoći Zadru u razvoju, kao i cijeloj Hrvatskoj. Posvećeni smo donošenju izvrsnosti u ovom poslu. Zadar je veličanstven projekt, ima dobru infrastrukturu i sve preduvjete za dodatni rast”, poručio je Xuereb.

Nogometni reprezentativci počasni građani 

U povodu Dana županije, dodijeljene su i godišnje nagrade. Četvorica hrvatskih nogometnih reprezentativaca – Luka Modrić, Danijel Subašić, Šime Vrsaljko i Dominik Livaković tako su postali počasni građani Zadarske županije.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je dr. Vladimiru Skračiću i posmrtno msgr. Pavlu Keri.

Godišnje nagrade za postignuća u 2018. godini dobili su Dragan Župan (područje sporta), Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Zadarske županije (područje zdravstvenog, humanitarnog rada i socijalne skrbi), Julija Brkić (područje karitativne djelatnosti i humanitarnog rada), Davor Vidaković (područje odgoja, obrazovanja, kulture, športa, tjelesne kulture, zdravstvenog i humanitarnog rada), Košarkaški klub osoba s invaliditetom Zadar (područje sporta osoba s invaliditetom), Kazalište lutaka Zadar (područje kulture i umjetnosti), Davor Pešić, Mladen Pešić i Petar Pešić (područje humanosti) te Zvonimir Vlatković (područje poljoprivrede).

Terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih

Novi putnički terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih terminala za putnike na kružnim putovanjima na Mediteranu.  Riječ je o dvoetažnoj zgradi koja se prostire na više od 20.000 četvornih metara u kojoj će biti smještene sve mjerodavne službe za potrebe domaćeg i međunarodnog prometa.

Gradnja terminala, vrijednog 27 milijuna eura, počela je 2016. godine. Za potrebe prihvata putnika sagrađen je i nadzemni pješački prolaz koji vodi izravno do broda. Odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar koncesija za Gaženicu na 20 godina dodijeljena je turskom operateru, tvrtki Zadar International Port Operations (ZIPO).

Koncesija obuhvaća zgradu putničkoga terminala i obavljanja lučkih djelatnosti u međunarodnom dijelu luke, uz obvezu da Zadar postane matična luka za kruzere.

(Hina)

 

Predsjednica otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari