Pratite nas

Hrvatska

Kovač: Ako Srbija želi u EU morat će se prilagoditi strandardima

Objavljeno

na

Neugodno mi je zamarati hrvatsku javnost nekakvim papirima Europske komisije izrađenim za internu uporabu. Dali smo istražiti i to je papir iz ljeta 2015. Narodski rečeno “tresla se brda – rodio se miš”. To je stari dokument i on samo zaključuje da ovakvo zakonodavstvo u Srbiji narušava dobrosusjedske odnose, rekao je gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a ministar vanjskih i europskih poslova miro Kovač.

[ad id=”93788″]

Hrvatska nije velesila ni pudlica. Hrvatska je zemlja članica EU. Ako nekoga primamo u svoju obitelj mi bdijemo nad procesom približavanja te zemlje i  o tome suodlučujemo. Ako Srbija želi u EU ona će morati prilagoditi svoje strandarde EU. Ne može Srbija biti sudac i policajac za ratne zločine za područje cijele bivše Jugoslavije, kazao je ministar.

Europska komisija odbila hrvatski prigovor zbog srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine?

Prema navodu jednoga dnevnoga lista, povjerljive prirode, Europska komisija odbacila je hrvatske argumente u sporu Hrvatske i Srbije vezan za nadležnost srbijanskih sudova za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru Hrvatske i zauzima se za deblokadu srpskih pregovora za članstvo u Europskoj uniji.

Prema “non-paperu”, internom dokumentu Europske komisije koji je procurio u javnost, srbijanski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, kojim se Srbija proglašava mjerodavnom za vođenje postupaka za ratne zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava, ne krši suverenost zemalja bivše Jugoslavije i ne miješa se u unutarnje stvari tih zemalja.

Hrvatska diplomacija mora ustrajati u objašnjavanju zašto je srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe, izjavio je predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Gordan Jandroković nakon objave nonpapera. Imamo veoma snažne argumente u tumačenju što nije dobro sa srbijanskim zakonom, a to je da mogu suditi za zločine počinjene na području drugih država i za one koje su počinili državljani tih zemalja. Taj zakon sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih država EU-a, rekao je.

[ad id=”93788″]

Joško Klisović (SDP) mišljenje EK ne smatra odbijanjem Hrvatske, već da srbijanski zakon nije trebao biti uvjet za otvaranje poglavlja 23 za Srbiju. No dijeli mišljenje vladajućih o srbijanskom zakonu, s obzirom na to da postoji Haški sud. Ne vidimo potrebu da neka država s ovog prostora ima zakon kojim sebi daje eksluzivno pravo jurisdikcije za zločine koje su državljani drugih država počinili na području nekih drugih država i da im se sudi u Srbiji. U tom kontekstu ne smatramo ga doprinosom regionalnoj suradnji koja je važan dio pregovora Srbije i EU-a, izjavio je.

Zastupnici vladajućih iz redova Mosta ne žele govoriti o ovoj temi.

Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” u pregovorima EU-a sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.

Komisija u svom internom dokumentu navodi kako bi Srbija čak i u slučaju da ukine članak toga zakona o nadležnosti za područje bivše Jugoslavije, mogla i dalje procesuirati ratne zločine u sklopu univerzalne nadležnosti, što ni hrvatske vlasti ne dovode u pitanje.

Bruxelles dalje navodi da se to pitanje treba riješiti suradnjom dviju država, kao i u svim slučajevima gdje se pojavljuje sukob nadležnosti.

Komisija također ističe da Srbija nije jedina europska zemlja koja je “ograničila primjenu univerzalne nadležnost za zločine počinjene u nekom konkretnom sukobu.

Stajalište Komisije u “non-paperu”, na kojem nema datuma, javno je iznio još u veljači prošle godine predstavnik Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji Simon Mordue. On je tijekom rasprave u Europskom parlamentu o rezoluciji o napretku Srbije kazao da za otvaranje poglavlja ne treba dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru.

Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja poglavlja 23 bio štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine, rekao je Mordue, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da promijeni zakon koji je veoma sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburgu, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije.

Prema okviru za pregovore sa Srbijom, koje je Vijeće EU-a prihvatilo 17. prosinca 2013., pregovori o poglavljima 23 (“Pravosuđe i temeljna prava”) i 24 (“Pravda, sloboda, sigurnost”) trebaju biti otvoreni na početku, a zatvoreni na kraju cijeloga procesa kako bi zemlja imala dovoljno vremena ne samo za zakodavno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nego i za početak provedbe i pokazivanje rezultata u toj provedbi.

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Jandroković pojasnio zašto nije prekinuo današnju sjednicu Hrvatskog Državnog Sabora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković pojasnio je zašto nije prekinuo sjednicu na kojoj su se u srijedu mogle čuti prijetnje , psovke, a oporba je 40-tak minuta ometala rad lupanjem o saborske klupe

‘Danas je oporba očito željela izazvati prekid sjednice ili su željeli onemogućiti raspravu o proračunu za 2018. godinu. Poslužili su se metodama dosad neviđenim u Hrvatskom saboru, sve je tu bilo na kraju začinjeno i fizičkim prijetnjama pojedinih zastupnika iz oporbe i psovkama.

Odlučio sam se ne prekidati sjednicu i dopustiti građanima da vide tko je kakav, tko brine o onome što je njima zanimljivo, a mislim da je proračun za 2018. zanimljiv svima, a kome je stalo do jeftinih atrakcija, spektakla, senzacionalizma, gdje više nije važno što je sadržaj nego isključivo neka ridikulozna forma. Htio sam jednostavno da ljudi to vide’, kazao je za RTL.

Podsjetimo, dio oporbenih zastupnika lupalo je po klupama onemogućavajući bilo kakvu raspravu. Kreši Beljaku je isključen mikrofon kada je bez dopuštenja došao za govornicu,  Ivan Pernar (ŽZ) mobitelom je snimao govornike.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari