Pratite nas

BiH

Kovač: Belgijskim modelom mogla bi se osigurati jednakopravnost Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Hina

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, HDZ-ov zastupnik Miro Kovač ocijenio je kako bi primjena belgijskog modela mogla uspješno riješiti presude Ustavnoga suda BiH i Suda za ljudska prava u Strasbourgu te ostvariti jednakopravnost Hrvata i pomoći u popravljanju odnosa s Bošnjacima, objavio je u nedjelju sarajevski list Oslobođenje.

U intervjuu za nedjeljno izdanje Oslobođenja, Kovač je rekao kako su ga iznenadile kritike na ranije iznošenje prijedloga da se u BiH primijeni belgijski model čime bi se pomirila stajališta zagovornika poštivanja nacionalnih i prava građana.

“Poznajem Belgiju kao zemlju, što me je dodatno uvjerilo da se elementi belgijskog ustroja mogu primijeniti na BiH i time pomiriti načela poštivanja prava naroda i prava gradana”, istaknuo je Kovač.

Po njegovim riječima Belgija ima tri regije, tri jezične skupine i dvije federalne jedinice, što je slično u BiH u kojoj su dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

“Primjenom belgijskog modela moglo bi se, bez većih ustavnih zahvata, riješiti pitanje ravnopravnosti Hrvata u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini i time implementirati odluku Ustavnog suda BiH, ali i presudu u tzv. predmetu Sejdić – Finci” Suda za ljudska prava u Strasbourgu, istaknuo je Kovač.

Dodao je kako je unitarni model rješenja BiH kao višenacionalne zajednice neprihvatljiv te bi izazivao nove krize.

“Povijest nas uči da u višenacionalnim zajednicama unitarni modeli ne funkcioniraju. Sjetimo se samo Kraljevine Srba, Hrvata Slovenaca, to jest Kraljevine Jugoslavije. Bila je permanentno nestabilna i urušila se kao kula od karata”, rekao je.

Kovač je uvjeren kako bi rješenje pitanja neravnopravnosti Hrvata vodilo popravljanju odnosa s Bošnjacima te utjecalo i na odnose s Hrvatskom.

“Ton zadaje politika i tu treba doći do iskoraka, na relaciji Hrvatska – BiH ali, ako mi dopuštate, i unutar BiH, ponajprije u Federaciji izmedu Hrvata i Bošnjaka”, pojasnio je.

Upitan o odnosima sa Srbijom i njezinim napredovanjem prema Europskoj uniji, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora je rekao kako će Srbija morati dokazati poštivanje prava manjina, napose zastupljenosti hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu.

Kovač očekuje i da će Srbija morati surađivati u otkrivanju nestalih, te osigurati pravo žrtvama rata na odštetu. To će, po njemu, predstavljati i uvjet napredovanja prema EU.

“Srbija za sada nije ispunila ništa, a ako želi završiti pregovore o članstvu u Europskoj uniji, morat će te kriterije ispuniti. Ako Srbija ne bude rješavala pitanja svoga ratnog naslijeđa iz 1990-ih godina, onda će to naše odnose s njom opterećivati i dalje desetljećima”, istaknuo je Kovač.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bosnu i Hercegovinu do sada napustilo gotovo polovica stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji” Bosnu i Hercegovinu je do sada napustilo gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.

To znači da polovica građana rođenih u BiH, sada živi izvan nje.

Na drugom mjestu u EUropi je Albanija s 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.

Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u EUropskoj uniji.

I Crnu Goru je napustila petina stanovništva.

Odlazak visokokvalificiranih radnika

Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak.

U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove obitelji (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.

Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije.

Dugotrajna emigracija visokobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju.

Zapadni Balkan je posebno značajan ‘izvoznik ljudskih resursa’ u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Što možemo očekivati od pregovora HDZ i SDA o izmjenama Izbornog zakona?

Objavljeno

na

Objavio

Za sljedeći tjedan HDZ je najavio ponovno pokretanje pregovora, prije svega sa SDA, o izmjenama Izbornog zakona, sukladno presudama Ustavnog suda BiH. Presuda u predmetu Ljubić iz prosinca 2016.nalaže promijene Izbornog zakona kojima će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, i na “svim drugim administrativnim-političkim razinama”. Ona, pak, za Mostar zahtjeva izjednačavanje vrijednosti glasa svakog građanina- birača, kao što je to slučaj u svim drugim jedinicama lokalne samouprave.

No, sudeći prema zaključcima Predsjedništva SDA s posljednje sjednice najjača bošnjačka stranka nema namjeru prihvatiti izmjene Izbornog zakona onako kako to nalaže Ustavni sud BiH. SDA-ovci od HDZ-a traže da svoj prijedlog usklade s mišljenjem Europske komisije, te s presudom Suda u Strasbourgu u predmetima “Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić”, dok Ustavni sud BiH i njegovu presudu uopće ne spominju. Iako se svakodnevno zaklinju u poštivanje ustava i zakona, toliko im je stalo do pravne države, a to znači i poštivanja Ustava, da jedino ovlaštani tumač usklađenosti zakona s Ustavom- Ustavni sud BiH za njih nije dostojan ni spomena.

A Ustavni sud BiH, podsjetimo, nalaže da se izmjenama Izbornog zakona omogući da sve izaslanike u Klub Hrvata, izaberu oni čije interese trebaju zastupati tj. Hrvati, jednako kao što isto to treba omogućiti Bošnjacima, Srbima i ostalim pri izboru izaslanika u bošnjački, srpski i klub Ostalih. Ali ne samo u Dom naroda, već i na “svim administrativno-političkim razinama”, a to u prevodu znači i Predsjedništvo BiH, što sada nije slučaj.

Naime, prema postojećem neustavnom izbornom zakonu uz cijeli bošnjački klub, Bošnjaci su izabrali i četiri izaslanika u Klubu Hrvata, dvije trećine izaslanika u Klub Srba i sve izaslanike u Klub ostalih, te su uz većinu u Zastupničkom, osigurali većinu i u drugom parlamentarnom domu FBiH- Domu naroda, koji je i prema presudi Ustavnog suda predstavništvo konstitutivnih naroda, a ne građana. Da su uspjele izbarati još dva izaslanika u hrvatski klub, bošnjačke stranke mogle su i nakon prošlogodišnjih izbora, prema, od visokog predstavnika Petritscha, nametnutim ustavnim amandmanima, formirati federalnu izvršnu vlast bez stranaka za koje je na izborima glasovala većina Hrvata. To im je pošlo za rukom u dva navrata- 2001. i 2011., kada je probošnjački SDP uz pomoć marginalnih hrvatskih stranaka, drugi put i uz asistenciju Inzka, majorizirao Hrvate, dok su Bošnjaci tri puta birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Da su SDA i druge bošnjačke stranke željele vratiti oteta prava Hrvatima, već bi to učinili. Prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji je bio usklađen sa zahtjevima Ustavnog suda, bošnjački zastupnici već su oborili prošle godine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a nakon toga Bošnjaci su iskoristili neustavni izborni zakon pa u listopadu prošle godine izabrali dva člana Predsjedništva, ostavljajući Hrvate bez svog predstavnika u državnom vrhu zemlje.

Na kongresu SDA usvojena deklaracija o građanskoj Republici BiH ne ostavlja ni malo sumnje u smjer politike ove stranke, a to je pretvaranje tronacionalne u građansku, tj državu većinskog naroda. Zahtjev Ustavnog suda BiH u suprotnosti je s takvom politikom SDA. Zato će ga i dalje ignorirati. Iako vrijedi još jednom pokušati, već sada je više nego jasno da je nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona osuđena na neuspijeh, a BiH na nastavak disfunkcionalnosti i propadanja.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari