Pratite nas

Politika

Kovač: Godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH

Objavljeno

na

U nedjelju se u BiH bira nova vlast na državnoj, županijskoj i entitetskoj razini. Najviše pozornosti izaziva utrka za tri mjesta u državnom predsjedništvu u kojoj sudjeluje petnaestak kandidata iz sva tri konstitutivna naroda.

U kakvom se ozračju dočekuju izbori i što se može očekivati približili su predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Miro Kovač i glavni tajnik Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” Marjan Biškić. S njima je razgovarao novinar HRT-a Danko Družijanić.

Bio sam više puta ove godine u BiH te razgovarali s kolegama i dužnosnicima, s velikim muftijom i mogu reći da sam zabrinut jer nije implementirana odluka ustavnog suda da se mora prilagoditi izborni zakon. Moguć je na neki način izborni inženjering i vrlo je upitno hoće li će Hrvati moći izabrati svoje predstavnike. Moguće je da ponovno dođe do toga da netko bude izabran glasovima Bošnjaka za člana Predsjedništva. Pitanje je u kojoj mjeri će Hrvati moći izabrati svoje predstavike u Dom naroda Federacije BiH, rekao je Kovač.

Lobirali smo na promjeni izbornog zakona u BiH. To je ključno pitanje za BiH, ne samo za Hrvate u BiH. Do promjene izbornog zakona nije došlo. Moguć je izborni inženjering, no vjerujem a su i Bošnjaci svjesni da Hrvati trebaju izabrati svoje članove na svim razinama vlasti i vjerujem da će to i biti. Mi ćemo i dalje lobirati da Hrvati imaju jednu izbornu jedinicu i da Hrvat bez obzira gdje živi u BiH bira svog predstavnika od člana predsjedništva do zadnje razine, a isto tako želimo to i Bošjnacima i Srbima da oni biraju svoje, rekao je Biškić.

Komšić je dva puta pokušao biti hrvatski član predsjedništva. Međutim nije pomogao ni Bošnjacima, a najmanje Hrvatima Mislim da su bošnjaci svjesni da je njegov izbor korak nazadau djelovanju jedne uređene države kava trebala biti BiH.

Naravno izbor Željka Komšića ako Bošnjaci da odluče imati dva čana, iako se jedan zove hrvatski ali je to nije hrvatski nego drugi Bošnjački član, onda Hrvati zaista nisu legitimni. Izgubit će mnoga prava, jedno od njih je vanjska politika, kao i upravljanje zajedničkom vojskom koje je na najvišoj razini djelovanja tri naroda u BiH i trebala bi biti primjer ostalima. Osobno smatram, kao i udruga Prsten, da Komšić ovaj puta neće biti izabran. Na prethodnim izborima dobio je 350.000 glasova međutim nikakav rezultat nije polučio za BiH, smatra Biškić.

Hrvatske nastupa samosvjesnije nego prije. To može sada jer je članica EU-a i NATO-a. Hrvatska je potpisala sporazum iz Daytona i Hrvatska ima obvezu promicati provođenje ustava BiH. Ustav kaže vrlo jasno da Ustavni sud donosi odluke koje su obvezujuće, što se ne događa. RH će nastaviti biti aktivna – i Vlada i Predsjednica i mi u Hrvatskom saboru.

Mogu reći da svi pušemo u isti rog, i bez obzira na stranačke razlike, to mogu reći za Sabor, nastavit ćemo dalje promicati provođenje ustava. Želimo da sva tri naroda budu ravnopravna. Moje privatno mišljenje je da se može primjeniti model Belgije gdje imate tri jezične zajednice i vlade tih jezičnih zajednica u tri regije i sve funkcionira.

Moguće je da Hrvati dobiju mogućnost da oni u jednoj posebnoj izbornoj jedinici biraju svoje predstavnike u Dom naroda, parlamenta Federacije i za člana predsjedništva. Hrvati bi se konfornije osjećali, dali bi sve što je u njihovoj moći da država BiH profunkcionira.

Na ovaj način kad oni osjećaju majorizaciju, kad osjećaju da netko drugi donosi odluke za njih, nastavit će se nažalost, čini mi se, odljev stanovništva. To je tamo ogroman problem, godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH. To će naravno napraviti politički predstavnici u BiH, a na nama je da provodimo sve obveze koje prističu iz sporazuma iz Daytona da potičemo svoje kolege da to i učine, rekao je Kovač.

Bošnjaci i Srbi trebaju odlučiti tko će biti njihov predstavnik u vlasti na svim razinama. Ne mislimo da će utjecati na poseban položaj Hrvata u BiH bilo tko od izabranih. Želimo da to pravo imaju i Hrvati, da Hrvati izabreru svoje predstavnike na svim razinama i da ti predstavnici legitimno nastave ono što su radili posljednje četri godine. A to je da se promijeni izborni zakon u BiH, da se promijeni Ustav BiH i da se BiH organizira na način da će Hrvati biti zaista ravnopravni s druga dva naroda.

Oni koji pričaju o građanskoj državi – svi smo mi za građanska prava, za ljudska prava i svaki čovjek koji živi u BiH to ima. Ako Hrvati nemaju legitmno izabrane svoje predstavnike upitna je opstojnost BiH i nadam se da do toga neće doći. Poručujem Bošnjacima i Srbima neka biraju svoje članove, a Hrvatima neka prepuste da biraju svoje, rekao je Biškić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Andrej Plenković o ‘aferi SMS’, predsjedničinoj promjeni stava i Orbanu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković tijekom posjeta Varaždinu u utorak je izjavio kako predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović ne treba interpreta za izjavu da je pogriješila kada je za pozdrav “Za dom spremni” rekla da je to stari hrvatski pozdrav te da se nije prepoznao u izjavi glavnog tajnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Milijana Brkića da ostaje u stranci unatoč dušebrižnicima.  ​

Upitan hoće li HDZ imati štetu od optužnice koja je podignuta protiv Blaža Curića i Franje Varge u aferi  SMS, Plenković je rekao da će se vidjeti što će biti dalje u tom procesu.

“Nemojte sada mijenjati teze, imate aferu u kojoj je su žrtve potpredsjednik vlade, državni odvjetnik i suci ustavnog suda. Nema zamjena teza, riječ je o izmišljanjima korespondenicije koja je trebala utjecati na dva važna sudska procesa i destabilizirati političku i institucionalnu situaciju u Hrvatskoj”, dodao je.

Na novinarsko pitanje je li se prepoznao u Brkićevoj izjavi koji je rekao da ostaje u HDZ-u unatoč dušebrižnicima, Plenković je odgovorio da nije.

“Predsjednica je sve sama pojasnila”

U vezi s promjenom stava predsjednice Grabar-Kitarović oko pozdrava “Za dom spremni”, Plenković je rekao kako je predsjednica sve sama pojasnila i kako ne treba interpreta za svoje izjave.

Upitan smatra li da je moguće kako je postojao dogovor između Grabar-Kitarović i srpskog predsjednika Aleksandar Vučić oko nespominjanja određenih događaja u javnosti, Plenković je odgovorio da ne smatra. “U ovoj cijeloj priči je važno ono što ona kaže, što se Hrvatske službene politike tiče, nema nikakvih dilema da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije Miloševićevog režima”, izjavio je

Dodao je da je Vlada prije nekoliko dana imala točku dnevnoga reda koja je opisivala koliko je Hrvatska stradala u Domovinskom ratu, koliko je ljudi poginulo, kolika je ratna šteta, koliko je godina trebalo da se iz državnog proračuna obnove kuće i stambeni fond.

U povodu objave na Facebook stranici pjevača Marka Perkovića Thompsona, koja je sadržavala pozdrav “Za dom spremni”, novinari su postavili pitanje hoće li Vlada podnijeti zakonodavne inicijative u smjeru zabrane korištenja tog pozdrava, a s obzirom da preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću uvažavaju korištenje pozdrava u nekim iznimnim slučajevima.

Plenković je rekao da bi se preporuke trebale čitati točno kao što pišu.

“Nemojte interpretirati dokumente koji su vrlo pažljivo, precizno napisani od strane pravnika, politologa i povjesničara, s vrlo jasno definiranim okvirom osvrnuvši se na realnosti unatrag 30 godina. Te preporuke su vrlo koriste kada se gledaju kao dokument u cjelini”, poručio je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da je mađarski premijer Viktor Orban pogriješio objavom spornog plakata u kojem optužuje Bruxelles i Georgea Sorosa da ugrožavaju sigurnost Mađarske, no nije rekao treba li ga zbog toga izbaciti iz Europske pučke stranke (EPP).

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade prikazan je poster predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera i američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa, uz popratni tekst “Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema”.

Ispod slike piše da EU namjerava usvojiti obvezne kvote za raspodjelu imigranata, oslabiti pravo država članica glede zaštite granica i učiniti dolaske lakšima uz “migrantske vize”.

Plenković je kazao da je objava plakata bila jako loša odluka. “Ne slažem se s njom, mislim da je pogrešna i da šalje krivu poruku uopće o politici Europske unije kada su u pitanju migracije”, izjavio je Plenković novinarima u Varaždinu.

No, nije jasno odgovorio na pitanje je li Orban dovoljno pogriješio da bi bio izbačen iz Pučana, najjače stranke u Europskom parlamentu kojoj pripada i Plenkovićev HDZ. “Mi nemamo baš tako brze reakcije kako bi vi to htjeli”, rekao je.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Šuker: Od osamostaljenja države, brodogradnja je ‘progutala’ oko 35 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Od osamostaljenja hrvatske države, brodogradnja je “progutala” oko 35 milijardi kuna, a danas je na koljenima, istaknuo je u srijedu zastupnik Ivan Šuker (HDZ) u saborskoj raspravi o Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2017., s koje je poručeno da dane potpore i njihove učinke treba kontrolirati.

Što se tiče brodogradnje, konačno trebamo pogledati istini u oči, rekao je Šuker nezadovoljan što je na raspravi o potporama bilo manje od deset zastupnika, iako se javnost proteklih mjeseci “obasipala” brigom za Uljanik.

Danas je bila prilika da se progovori o potporama u brodogradnji, rekao je zastupnik, citirajući podatak iz Izvješća da je država u 2015. za jamstva brodogradnji dala 3, 6 milijardi kuna, a godinu poslije preko milijardu kuna.

Nama sada ta jamstva dolaze na naplatu, pa je pitanje, ili je netko lagao kad je tražio jamstvo ili netko nije obraćao pozornost kad ih je davao, naglasio je.

Potpore treba kontrolirati, no sustav kontrole je kod nas zakazao, kako u poljoprivredi, tako i u brodogradnji, tvrdi Tomislav Žagar (NZ).

“Neki dan sam bio u jednom vinogradu, jedva izvukao živu glavu, trebala mi je mačeta da izađem vani, nitko ne kontrolira za što novac odlazi”, kaže zastupnik, dodajući kako je ista stvar i u brodogradnji. “Imali su uprave koje su godinama tamo sjedile, na kraju nitko više ne spominje tko ih je postavio, što su radile, da je slini novac propadao”, kazao je Žagar.

Prema potporama danim poljoprivredi, ona bi trebala puno bolje stajati, ali to nije slučaj, dodaje Grozdana Perić (HDZ), navodeći da glavninu potpora čine subvencije (72, 7 posto), kapitalnih je ulaganja svega 15, 3 posto, a poreznih olakšica 12 posto.

Godišnje izvješće o kojem je Sabor raspravljao ‘otkriva’ da je u 2017. dodijeljeno ukupno 12, 4 milijardi kuna potpora, što je 975 milijuna kuna (8,5 posto) više nego 2016. te 2,5 milijardi (25,5 posto) više nego 2015.

Udio dodijeljenih potpora u BDP-u iznosio je 3,4 posto, po zaposlenom su iznosile 8.807 kuna, a po stanovniku 2.950 kuna.

Od ukupno dodijeljenih, potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 42 posto, odnosno 5, 2 milijarde kuna i ‘narasle’ su u odnosu na 2016. i na 2015. godinu.

(Hina)

 

IDS brine ‘bujanje fašizma u Hrvatskoj’ – Bujanje Uljanikova duga im je promaklo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari