Pratite nas

Politika

Kovač: Godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH

Objavljeno

na

U nedjelju se u BiH bira nova vlast na državnoj, županijskoj i entitetskoj razini. Najviše pozornosti izaziva utrka za tri mjesta u državnom predsjedništvu u kojoj sudjeluje petnaestak kandidata iz sva tri konstitutivna naroda.

U kakvom se ozračju dočekuju izbori i što se može očekivati približili su predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Miro Kovač i glavni tajnik Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” Marjan Biškić. S njima je razgovarao novinar HRT-a Danko Družijanić.

Bio sam više puta ove godine u BiH te razgovarali s kolegama i dužnosnicima, s velikim muftijom i mogu reći da sam zabrinut jer nije implementirana odluka ustavnog suda da se mora prilagoditi izborni zakon. Moguć je na neki način izborni inženjering i vrlo je upitno hoće li će Hrvati moći izabrati svoje predstavnike. Moguće je da ponovno dođe do toga da netko bude izabran glasovima Bošnjaka za člana Predsjedništva. Pitanje je u kojoj mjeri će Hrvati moći izabrati svoje predstavike u Dom naroda Federacije BiH, rekao je Kovač.

Lobirali smo na promjeni izbornog zakona u BiH. To je ključno pitanje za BiH, ne samo za Hrvate u BiH. Do promjene izbornog zakona nije došlo. Moguć je izborni inženjering, no vjerujem a su i Bošnjaci svjesni da Hrvati trebaju izabrati svoje članove na svim razinama vlasti i vjerujem da će to i biti. Mi ćemo i dalje lobirati da Hrvati imaju jednu izbornu jedinicu i da Hrvat bez obzira gdje živi u BiH bira svog predstavnika od člana predsjedništva do zadnje razine, a isto tako želimo to i Bošjnacima i Srbima da oni biraju svoje, rekao je Biškić.

Komšić je dva puta pokušao biti hrvatski član predsjedništva. Međutim nije pomogao ni Bošnjacima, a najmanje Hrvatima Mislim da su bošnjaci svjesni da je njegov izbor korak nazadau djelovanju jedne uređene države kava trebala biti BiH.

Naravno izbor Željka Komšića ako Bošnjaci da odluče imati dva čana, iako se jedan zove hrvatski ali je to nije hrvatski nego drugi Bošnjački član, onda Hrvati zaista nisu legitimni. Izgubit će mnoga prava, jedno od njih je vanjska politika, kao i upravljanje zajedničkom vojskom koje je na najvišoj razini djelovanja tri naroda u BiH i trebala bi biti primjer ostalima. Osobno smatram, kao i udruga Prsten, da Komšić ovaj puta neće biti izabran. Na prethodnim izborima dobio je 350.000 glasova međutim nikakav rezultat nije polučio za BiH, smatra Biškić.

Hrvatske nastupa samosvjesnije nego prije. To može sada jer je članica EU-a i NATO-a. Hrvatska je potpisala sporazum iz Daytona i Hrvatska ima obvezu promicati provođenje ustava BiH. Ustav kaže vrlo jasno da Ustavni sud donosi odluke koje su obvezujuće, što se ne događa. RH će nastaviti biti aktivna – i Vlada i Predsjednica i mi u Hrvatskom saboru.

Mogu reći da svi pušemo u isti rog, i bez obzira na stranačke razlike, to mogu reći za Sabor, nastavit ćemo dalje promicati provođenje ustava. Želimo da sva tri naroda budu ravnopravna. Moje privatno mišljenje je da se može primjeniti model Belgije gdje imate tri jezične zajednice i vlade tih jezičnih zajednica u tri regije i sve funkcionira.

Moguće je da Hrvati dobiju mogućnost da oni u jednoj posebnoj izbornoj jedinici biraju svoje predstavnike u Dom naroda, parlamenta Federacije i za člana predsjedništva. Hrvati bi se konfornije osjećali, dali bi sve što je u njihovoj moći da država BiH profunkcionira.

Na ovaj način kad oni osjećaju majorizaciju, kad osjećaju da netko drugi donosi odluke za njih, nastavit će se nažalost, čini mi se, odljev stanovništva. To je tamo ogroman problem, godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH. To će naravno napraviti politički predstavnici u BiH, a na nama je da provodimo sve obveze koje prističu iz sporazuma iz Daytona da potičemo svoje kolege da to i učine, rekao je Kovač.

Bošnjaci i Srbi trebaju odlučiti tko će biti njihov predstavnik u vlasti na svim razinama. Ne mislimo da će utjecati na poseban položaj Hrvata u BiH bilo tko od izabranih. Želimo da to pravo imaju i Hrvati, da Hrvati izabreru svoje predstavnike na svim razinama i da ti predstavnici legitimno nastave ono što su radili posljednje četri godine. A to je da se promijeni izborni zakon u BiH, da se promijeni Ustav BiH i da se BiH organizira na način da će Hrvati biti zaista ravnopravni s druga dva naroda.

Oni koji pričaju o građanskoj državi – svi smo mi za građanska prava, za ljudska prava i svaki čovjek koji živi u BiH to ima. Ako Hrvati nemaju legitmno izabrane svoje predstavnike upitna je opstojnost BiH i nadam se da do toga neće doći. Poručujem Bošnjacima i Srbima neka biraju svoje članove, a Hrvatima neka prepuste da biraju svoje, rekao je Biškić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Posavec: Važnije mi je mišljenje građana i članstva HNS-a nego vodstva stranke

Objavljeno

na

Objavio

Međimurski župan Matija Posavec rekao je u ponedjeljak kako mu je u vezi s izjavom u emisiji “Nedjeljom u dva” da se HNS treba ispričati biračima i članovima zbog ulaska u koaliciju i Vladu s HDZ-om, stiglo više od 1500 poruka potpore i da mu je puno važnije što o tome misle građani, obični članovi stranke nego stranačko vodstvo.

U izjavi za Hinu Posavec je rekao kako nikad u životu nije dobio više poruka i komentara, njih više od 1500, i da mu ta potpora znači potvrdu ispravnosti njegova stava, koji je isti već godinama i koji je sada, nakon EU parlamentarnih izbora, gdje je bio eksponiraniji kao nositelj liste HNS-a, stigao do puno većeg broja ljudi.

“Moj stav je takav bio i prije dvije godine, kada je on više bio poznat na lokalnoj razini. Sada se jednostavno ‘prelio’ na nacionalne okvire, ali moje stajalište je i dalje isto”, izjavio je Posavec i dodao da je još čvršći u uvjerenju da bi se parlamentarni izbori trebali održati još ove godine.

Na pitanje o stanju u HNS-u i o tome ima li u toj stranci ozbiljne podijeljenosti i jesu li ga njezini čelnici kontaktirali nakon jučerašnja istupa, Posavec je odgovorio kako mu je puno važnije što o tome misle građani, obični članovi stranke nego stranačko vodstvo.

Rekao je i da su u tijeku unutarstranačke rasprave u kojem smjeru dalje treba ići HNS. Ponovio je kako smatra da treba krenuti novim smjerom, izaći svakako na izbore, pa neka birači kažu treba li stranka na ovaj način biti u koaliciji.

Izjavio je i da ga stranka i stranačka tijela mogu sankcionirati zbog istupa, ali on to ne očekuje jer smatra da se ne može nekoga kazniti zato što ima svoj stav. Još je jedanput rekao da je njegov stav isti od početka ulaska HNS-a u Vladu s HDZ-om. Ako je kurikularna reforma bila razlog te suradnje, istaknuo je, činjenica da ona počinje na jesen znači da je razlog za suradnju prestao postojati.

Sadašnja situacija se mora raščistiti i parlamentarni izbori su najbolje rješenje, istaknuo je Posavec, dodajući da bi se oni trebali održati još ove godine “jer se u ovom trenutku ne zna koja je to parlamentarna većina, tko je u njoj nakon silnih ‘prebjega’ i izlazaka iz stranka i zato što su u ovom trenutku četiri ministra pod aferama, što je nedopustivo”. Na kraju je zaključio da se u ovom trenutku mandat treba vratiti građanima da oni odluče tko će dalje voditi zemlju.

(Hina)

 

Nino Raspudić: Tko o čemu, HNS o poštenju!

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Oporba skupila potpise za opoziv ministara Tolušića, Žalac, Kujundžića i Pavića pa čeka Plenkovićev potez

Objavljeno

na

Objavio

Zadnjega dana zasjedanja prije ustavne stanke, u ponedjeljak, Klubovi zastupnika SDP-a i Mosta napisali su i prikupili dovoljan broj potpisa za upućivanje u saborsku proceduru svoje prijedloge za opoziv nekoliko ministara.

SDP traži smjenu potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac.

U planu su imali i zahtjev za opozivom ministra državne imovine Gorana Marića, ali on ih je “preduhitrio” podnošenjem neopozive ostavke. Most svojim zahtjevima želi da Vladu napusti ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.

SDP-ovac Arsen Bauk se poziva na prošlotjednu izjavu premijera Andreja Plenkovića da „kao predsjednik HDZ-a ne želi da bilo kakve insinuacije medijske, u javnom prostoru, a koje imaju bilo kakvu aluziju na neprimjerene radnje, ne dopuste da se ugrozi rad stranke, Vlade i politika HDZ-a“, pa su vođeni tim kriterijem “detektirali” ministre Tolušića, Žalac i Gorana Marića kao one koji trebaju otići iz Banskih dvora.

U zahtjevu za opozive ministara navode afere koje su otkrili mediji.
Razlozi za smjenu ministrice Žalac, među ostalim, leže u njezinoj „aferi mercedes“, poslovnim odnosima s Josipom Stojanovićem Jollyem, prometnoj nesreći koju je prouzročila vozeći bez valjane vozačke dozvole.

Tolušićevu smjenu SDP-ovci traže zbog nekretninskih afera i stambenoga objekta većeg od sto četvornih metara za kojeg je, po izbijanju afere, objašnjavao da je “roštiljarnica”, iako je objekt opremljen klima-uređajem, roletama i staklenim stijenama, dok je kuću u Virovitici, u kojoj živi, u imovinskoj kartici prijavio s upola manjom kvadraturom.

Usto, SDP-ovci smatraju da je razlog za Tolušićev odlazak iz Vlade i to što je njegovu kuću gradila tvrtka “Građevinarstvo Horvat” koja je, dok je Tolušić bio župan, često poslovala sa Županijom, do obnove škola preko gradnje društvenog doma do doma zdravlja.

Mostovac Nikola Grmoja podsjeća da su i prije godinu dana tražili Kujundžićevu ostavku i tada su nabrojili 50 razloga zbog kojih bi, prema njima, trebao otići, a svima je zajednički nazivnik izostanak reformi u svim segmentima zdravstvenoga resora i nadležnosti ministra Kujundžića.

Pavićev odlazak, pojašnjava Grmoja, zahtijevaju zbog korištenja javnoga novca za protureferendumsku kampanju protiv sindikalne inicijative “67 je previše”, a za koju je Pavić tvrdio da nije riječ o kampanji “protiv” nego o upoznavanju javnosti s dobitima koje donosi mirovinska reforma, koja je startala pet mjeseci prije nego što je on krenuo u objašnjavanje prednosti reforme.

I SDP i Most za sada ne najavljuju kada će točno u saborsku proceduru uputiti svoje prijedloge, nego taktiziraju i čekaju Plenkovićevu najavljenu rekonstrukciju Vlade, o kojoj bi se Sabor, prema trenutačno raspoloživim informacijama, mogao očitovati potkraj tjedna na izvanrednoj sjednici.

Ne bude li samo jedan od četvero navedenih ministara obuhvaćeno kadrovskim promjenama u Banskim dvorima, sasvim je sigurno da će tijekom ustavne stanke biti sazvana još jedna izvanredna sjednica Sabora.

Ustav predviđa da se zahtjev za opoziv ministra preda predsjedniku Sabora, čime se smatra automatski uvrštenim u dnevni red, i od tog trenutka počinju teći proceduralni rokovi.

Vlada se mora o tom zahtjevu očitovati u roku od osam dana, a Sabor o tome raspraviti i glasovati u razdoblju najmanje sedam, a najviše 30 dana. U tom pogledu Ustav ne prepoznaje dvomjesečnu stanku u radu parlamenta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari