Pratite nas

Politika

Kovač: Godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH

Objavljeno

na

U nedjelju se u BiH bira nova vlast na državnoj, županijskoj i entitetskoj razini. Najviše pozornosti izaziva utrka za tri mjesta u državnom predsjedništvu u kojoj sudjeluje petnaestak kandidata iz sva tri konstitutivna naroda.

U kakvom se ozračju dočekuju izbori i što se može očekivati približili su predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Miro Kovač i glavni tajnik Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” Marjan Biškić. S njima je razgovarao novinar HRT-a Danko Družijanić.

Bio sam više puta ove godine u BiH te razgovarali s kolegama i dužnosnicima, s velikim muftijom i mogu reći da sam zabrinut jer nije implementirana odluka ustavnog suda da se mora prilagoditi izborni zakon. Moguć je na neki način izborni inženjering i vrlo je upitno hoće li će Hrvati moći izabrati svoje predstavnike. Moguće je da ponovno dođe do toga da netko bude izabran glasovima Bošnjaka za člana Predsjedništva. Pitanje je u kojoj mjeri će Hrvati moći izabrati svoje predstavike u Dom naroda Federacije BiH, rekao je Kovač.

Lobirali smo na promjeni izbornog zakona u BiH. To je ključno pitanje za BiH, ne samo za Hrvate u BiH. Do promjene izbornog zakona nije došlo. Moguć je izborni inženjering, no vjerujem a su i Bošnjaci svjesni da Hrvati trebaju izabrati svoje članove na svim razinama vlasti i vjerujem da će to i biti. Mi ćemo i dalje lobirati da Hrvati imaju jednu izbornu jedinicu i da Hrvat bez obzira gdje živi u BiH bira svog predstavnika od člana predsjedništva do zadnje razine, a isto tako želimo to i Bošjnacima i Srbima da oni biraju svoje, rekao je Biškić.

Komšić je dva puta pokušao biti hrvatski član predsjedništva. Međutim nije pomogao ni Bošnjacima, a najmanje Hrvatima Mislim da su bošnjaci svjesni da je njegov izbor korak nazadau djelovanju jedne uređene države kava trebala biti BiH.

Naravno izbor Željka Komšića ako Bošnjaci da odluče imati dva čana, iako se jedan zove hrvatski ali je to nije hrvatski nego drugi Bošnjački član, onda Hrvati zaista nisu legitimni. Izgubit će mnoga prava, jedno od njih je vanjska politika, kao i upravljanje zajedničkom vojskom koje je na najvišoj razini djelovanja tri naroda u BiH i trebala bi biti primjer ostalima. Osobno smatram, kao i udruga Prsten, da Komšić ovaj puta neće biti izabran. Na prethodnim izborima dobio je 350.000 glasova međutim nikakav rezultat nije polučio za BiH, smatra Biškić.

Hrvatske nastupa samosvjesnije nego prije. To može sada jer je članica EU-a i NATO-a. Hrvatska je potpisala sporazum iz Daytona i Hrvatska ima obvezu promicati provođenje ustava BiH. Ustav kaže vrlo jasno da Ustavni sud donosi odluke koje su obvezujuće, što se ne događa. RH će nastaviti biti aktivna – i Vlada i Predsjednica i mi u Hrvatskom saboru.

Mogu reći da svi pušemo u isti rog, i bez obzira na stranačke razlike, to mogu reći za Sabor, nastavit ćemo dalje promicati provođenje ustava. Želimo da sva tri naroda budu ravnopravna. Moje privatno mišljenje je da se može primjeniti model Belgije gdje imate tri jezične zajednice i vlade tih jezičnih zajednica u tri regije i sve funkcionira.

Moguće je da Hrvati dobiju mogućnost da oni u jednoj posebnoj izbornoj jedinici biraju svoje predstavnike u Dom naroda, parlamenta Federacije i za člana predsjedništva. Hrvati bi se konfornije osjećali, dali bi sve što je u njihovoj moći da država BiH profunkcionira.

Na ovaj način kad oni osjećaju majorizaciju, kad osjećaju da netko drugi donosi odluke za njih, nastavit će se nažalost, čini mi se, odljev stanovništva. To je tamo ogroman problem, godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH. To će naravno napraviti politički predstavnici u BiH, a na nama je da provodimo sve obveze koje prističu iz sporazuma iz Daytona da potičemo svoje kolege da to i učine, rekao je Kovač.

Bošnjaci i Srbi trebaju odlučiti tko će biti njihov predstavnik u vlasti na svim razinama. Ne mislimo da će utjecati na poseban položaj Hrvata u BiH bilo tko od izabranih. Želimo da to pravo imaju i Hrvati, da Hrvati izabreru svoje predstavnike na svim razinama i da ti predstavnici legitimno nastave ono što su radili posljednje četri godine. A to je da se promijeni izborni zakon u BiH, da se promijeni Ustav BiH i da se BiH organizira na način da će Hrvati biti zaista ravnopravni s druga dva naroda.

Oni koji pričaju o građanskoj državi – svi smo mi za građanska prava, za ljudska prava i svaki čovjek koji živi u BiH to ima. Ako Hrvati nemaju legitmno izabrane svoje predstavnike upitna je opstojnost BiH i nadam se da do toga neće doći. Poručujem Bošnjacima i Srbima neka biraju svoje članove, a Hrvatima neka prepuste da biraju svoje, rekao je Biškić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Nakon mog izlaganja većina kolega u EU tek je sada shvatila dimenziju problema u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu.

Plenković je na summitu 28 čelnika Europske unije u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema. Morate razumjeti da je za nekoga tko je malo dalje od naših krajeva to teško razumljivo.

Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i zanimljivo španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente”, rekao je Plenković u izjavi novinarima.

Plenković je rekao da je izrazio zabrinutost zbog toga što su Bošnjaci, većinski narod u Federaciji BiH, izabrali člana predsjedništva BiH Hrvata, suprotno uvjerljivo većinskoj volji Hrvata u BiH koji su glasali za dosadašnjeg člana predsjedništva.

“Pojasnili smo da se time izigrava duh Daytonskog sporazuma. Takav scenarij nije dobar ni za funkcioniranje BiH, nije dobar za sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama”, rekao je Plenković.

Plenković će se nakon summita bilateralno sastati s visokom predstavnicom Mogherini i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

“Razgovarat ćemo malo šire, nije BiH jedina tema. Zanima me kako visoka predstavnica gleda na niz tema u našem susjedstvu – što će biti nakon referenduma u Makedoniji na koji nije izišao dovoljan broj birača, kako napreduju razgovori između Srbije i Kosova, a s predsjednikom Tuskom o brojnim temama koje nisu samo vezane uz ovo”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Ivan Vukoja: Radikalni unitaristi žele mobilizirati Bošnjake i gurnuti ih u sukob s Hrvatima

 

 

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Mislim da je ponuda EU-a koja je na stolu jako dobra za Ujedinjenu Kraljevinu

Objavljeno

na

Objavio

Ponuda Europske unije Velikoj Britaniji u pregovorima o njezinu izlasku je dobra i velikodušna i sada je pitanje što Britanci mogu prihvatiti s obzirom na tamošnju političku situaciju, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Mislim da je ponuda EU-a koja je na stolu jako dobra za Ujedinjenu Kraljevinu. U ovom trenutku više se radi što oni mogu prihvatiti s obzirom na političku situaciju tamo. Što se tiče ponude EU-a, ona je velikodušna”, izjavio je Plenković prije početka drugog dana summita.

U srijedu navečer tijekom radne večere čelnici 27 zemalja članica razgovarali su o stanju pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU-a. Prije radne večere obratila im se britanska premijerka Theresa May, ali nije iznijela nikakav novi prijedlog koji bi omogućio otklanjanje zastoja u pregovorima, koji su zapeli na pitanju granice na irskom otoku.

Čelnici 27 zemalja izrazili su puno povjerenje u svog pregovarača Michela Barniera te još jednom potvrdili da su jedinstveni.

Prema suradnicima predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, “čelnici EU-a pozvali su glavnog europskog pregovarača Michela Barniera da nastavi sa svojim naporima kako bi se došlo do sporazuma” i spremni su se ponovno sastati kada Barnier ocijeni da je postignut “odlučujući napredak”.

Barnier je prije radne večere rekao da mu je potrebno “puno više vremena i da će sljedećih tjedana nastaviti raditi, mirno i strpljivo”.

EU inzistira na tome da u slučaju izostanka rješenja za granicu sa Sjevernom Irskom taj dio irskog otoka koji pripada Ujedinjenoj Kraljevini ostane u carinskoj uniji, što je Londonu neprihvatljivo.

“Htjeli smo čuti poruke premijerke May, njezina glavna poruka da pitanje režima carinske unije na području Sjeverne Irske UK-u nije prihvatljivo, dakle ako bi se išlo po tom modelu, ona bi htjela da to bude za cijelu UK, a onda bi to bio problem za sve ostale članice EU-a jer se na taj način praktički dezavuira koncept unutarnjeg tržišta, što nije prihvatljivo”, rekao je Plenković.

Plenković je potvrdio da su čelnici dali punu potporu svome glavnom pregovaraču Barnieru da nastavi s pregovorima te da ne žele fiksirati novi izvanredni summit u studenome ako ne bude odlučujećeg napretka. Ranije se spominjalo da će se izvanredni summit o brexitu održati 17. i 18. studenoga.

“Spremni smo uložiti dodatne napore u pregovarački proces, ali ne želimo a priori fiksirati novi izvanredni sastanak na vrhu koji će se održati jedino ako se postigne dogovor na razini pregovarača, a ako toga ne bude onda će se se o tome razgovarati tek na redovitom summitu u prosincu”, rekao je Plenković.

Premijerka Theresa May je u četvrtak rekla da bi bila spremna razmotriti produljenje prijelaznog razdoblja “za nekoliko mjeseci”. To s druge strane nije prihvatljivo njezinim kritičarima u vladi i u stranci.

Premijer Plenković, koji je u srijedu prije radne večere, sudjelovao i na sastanku čelnika Europske pučke stranke (EPP) potvrdio je da je i na tom sastanku govorio o stanju u BiH nakon općih izbora u toj zemlji te da će o tome govoriti i u četvrtak u sklopu rasprave o vanjskim odnosima.

“Na sastanku EPP-a sam vrlo temeljito i detaljno objasnio situaciju nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini. Danas ću u dogovoru s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom to napraviti i ovdje. Mislim da je važno senzibilizirati šefove država ili vlada za tu temu jer za mnoge od njih ta tema nije u fokusu, što svi znamo jako dobro i zato je dobro da se na to osvrnemo. Ako vidite koliko vremena posvećujemo pitanju Irske, odnosno Sjeverne Irske, onda je u redu da čelnici EU-a vode računa o tome što se zbiva u hrvatskom susjedstvu”, rekao je Plenković

Plenković je kazao kako očekuje “razumijevanje i veću osjetljivost za pronalaženje rješenja koje se treba naći o pravičnom izbornom zakonu kako bi se spriječio scenarij kakav danas imamo”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari