Pratite nas

Politika

Kovač: Godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH

Objavljeno

na

U nedjelju se u BiH bira nova vlast na državnoj, županijskoj i entitetskoj razini. Najviše pozornosti izaziva utrka za tri mjesta u državnom predsjedništvu u kojoj sudjeluje petnaestak kandidata iz sva tri konstitutivna naroda.

U kakvom se ozračju dočekuju izbori i što se može očekivati približili su predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Miro Kovač i glavni tajnik Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” Marjan Biškić. S njima je razgovarao novinar HRT-a Danko Družijanić.

Bio sam više puta ove godine u BiH te razgovarali s kolegama i dužnosnicima, s velikim muftijom i mogu reći da sam zabrinut jer nije implementirana odluka ustavnog suda da se mora prilagoditi izborni zakon. Moguć je na neki način izborni inženjering i vrlo je upitno hoće li će Hrvati moći izabrati svoje predstavnike. Moguće je da ponovno dođe do toga da netko bude izabran glasovima Bošnjaka za člana Predsjedništva. Pitanje je u kojoj mjeri će Hrvati moći izabrati svoje predstavike u Dom naroda Federacije BiH, rekao je Kovač.

Lobirali smo na promjeni izbornog zakona u BiH. To je ključno pitanje za BiH, ne samo za Hrvate u BiH. Do promjene izbornog zakona nije došlo. Moguć je izborni inženjering, no vjerujem a su i Bošnjaci svjesni da Hrvati trebaju izabrati svoje članove na svim razinama vlasti i vjerujem da će to i biti. Mi ćemo i dalje lobirati da Hrvati imaju jednu izbornu jedinicu i da Hrvat bez obzira gdje živi u BiH bira svog predstavnika od člana predsjedništva do zadnje razine, a isto tako želimo to i Bošjnacima i Srbima da oni biraju svoje, rekao je Biškić.

Komšić je dva puta pokušao biti hrvatski član predsjedništva. Međutim nije pomogao ni Bošnjacima, a najmanje Hrvatima Mislim da su bošnjaci svjesni da je njegov izbor korak nazadau djelovanju jedne uređene države kava trebala biti BiH.

Naravno izbor Željka Komšića ako Bošnjaci da odluče imati dva čana, iako se jedan zove hrvatski ali je to nije hrvatski nego drugi Bošnjački član, onda Hrvati zaista nisu legitimni. Izgubit će mnoga prava, jedno od njih je vanjska politika, kao i upravljanje zajedničkom vojskom koje je na najvišoj razini djelovanja tri naroda u BiH i trebala bi biti primjer ostalima. Osobno smatram, kao i udruga Prsten, da Komšić ovaj puta neće biti izabran. Na prethodnim izborima dobio je 350.000 glasova međutim nikakav rezultat nije polučio za BiH, smatra Biškić.

Hrvatske nastupa samosvjesnije nego prije. To može sada jer je članica EU-a i NATO-a. Hrvatska je potpisala sporazum iz Daytona i Hrvatska ima obvezu promicati provođenje ustava BiH. Ustav kaže vrlo jasno da Ustavni sud donosi odluke koje su obvezujuće, što se ne događa. RH će nastaviti biti aktivna – i Vlada i Predsjednica i mi u Hrvatskom saboru.

Mogu reći da svi pušemo u isti rog, i bez obzira na stranačke razlike, to mogu reći za Sabor, nastavit ćemo dalje promicati provođenje ustava. Želimo da sva tri naroda budu ravnopravna. Moje privatno mišljenje je da se može primjeniti model Belgije gdje imate tri jezične zajednice i vlade tih jezičnih zajednica u tri regije i sve funkcionira.

Moguće je da Hrvati dobiju mogućnost da oni u jednoj posebnoj izbornoj jedinici biraju svoje predstavnike u Dom naroda, parlamenta Federacije i za člana predsjedništva. Hrvati bi se konfornije osjećali, dali bi sve što je u njihovoj moći da država BiH profunkcionira.

Na ovaj način kad oni osjećaju majorizaciju, kad osjećaju da netko drugi donosi odluke za njih, nastavit će se nažalost, čini mi se, odljev stanovništva. To je tamo ogroman problem, godišnje se u BiH gubi 20.000 Hrvata i moramo učiniti sve što je u našoj moći da se promijeni ustroj u BiH. To će naravno napraviti politički predstavnici u BiH, a na nama je da provodimo sve obveze koje prističu iz sporazuma iz Daytona da potičemo svoje kolege da to i učine, rekao je Kovač.

Bošnjaci i Srbi trebaju odlučiti tko će biti njihov predstavnik u vlasti na svim razinama. Ne mislimo da će utjecati na poseban položaj Hrvata u BiH bilo tko od izabranih. Želimo da to pravo imaju i Hrvati, da Hrvati izabreru svoje predstavnike na svim razinama i da ti predstavnici legitimno nastave ono što su radili posljednje četri godine. A to je da se promijeni izborni zakon u BiH, da se promijeni Ustav BiH i da se BiH organizira na način da će Hrvati biti zaista ravnopravni s druga dva naroda.

Oni koji pričaju o građanskoj državi – svi smo mi za građanska prava, za ljudska prava i svaki čovjek koji živi u BiH to ima. Ako Hrvati nemaju legitmno izabrane svoje predstavnike upitna je opstojnost BiH i nadam se da do toga neće doći. Poručujem Bošnjacima i Srbima neka biraju svoje članove, a Hrvatima neka prepuste da biraju svoje, rekao je Biškić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari