Pratite nas

Politika

Kovač, Penava i Stier: HDZ uvijek prvi

Objavljeno

na

Foto: Hina

Miro Kovač, Ivan Penava i Davor Ivo Stier u ponedjeljak su, nakon potpisivanja obrazaca za prijavu kandidatura na stranačkim izborima, poručili da na njih izlaze kao tim i opcija promjena sa sloganom “HDZ uvijek prvi”, poručivši da HDZ treba resetirati i okupiti ljude demokršćanske, državotvorne orijentacije.

Sva su trojica u izjavama apostrofirali loše rezultate stranke, najprije na izborima za Europski parlament, a potom i gubitak predsjedničkih izbora, a kandidat za predsjednika stranke Miro Kovač kazao je da “HDZ treba resetirati, rekonstruirati na zdravim osnovama, vratiti ga članstvu”.

Kovač: Za Hrvatsku čistih ruku

Njihova opcija za promjene, dodao je, otvorena je, demokratska i prihvaća sve ljude koji žele da HDZ bude “normalna stranka, ne lijevo liberalna, ne ekstremna, nego stranka ljudi koji su demokršćanske, državotvorne orijentacije”.

“Mi smo za Hrvatsku koja je čestita, sposobna, protiv Hrvatske s rođačkim i kumskim vezama. Mi smo za čistu Hrvatsku, Hrvatsku čistih ruku”, poručio je Kovač u izjavi novinarima nakon formalnog podnošenja kandidature.

HDZ će s nama uvijek biti prvi, i to je naš slogan, rekao je. “HDZ uvijek prvi. To smo mi, to je naša opcija za promjene”, kaže Kovač.

Kandidat za zamjenika predsjednika stranke Ivan Penava ocijenio je da sadašnji HDZ ne odgovara na izazove koji su stavljeni pred državu i hrvatski narod.

“Evidentno je da HDZ, sportskim žargonom rečeno, nije u dobroj formi i ne odgovara izazovima koji su stavljeni pred državu i hrvatski narod”, ustvrdio je.

Najbolji pokazatelji da nešto ne štima, naveo je, rezultati su prethodnih izbora na državnoj razini.

Čelništvo stranke, smatra, propustilo je nakon europskih izbora “pogledati se u ogledalo i izvući zaključke”, a sve potom, smatra Penava, odjeci su tih loših prosudbi i odluka.

“Nažalost, to kao stranka plaćamo. A članstvo to nije zaslužilo”, rekao je i dodao da su članovi stranke zaslužili imati vodstvo koje će ih odvesti na pobjednički put.

Kandidat za potpredsjednika stranke Davor Ivo Stier poručio je da pobjeđuje HDZ koji okuplja, a loši rezultati prijašnjih izbora rezultat su, rekao je, toga što HDZ nije okupljao.

Stier: Naše se biračko tijelo podijelilo

“Jer se naše biračko tijelo podijelilo, jer se vodila politika konfrontacije s ljudima koji se isto prepoznaju na tom državotvornom, konzervativnom ili demokršćanskom prostoru, koji su znali dati glas i HDZ-u, koji su vjerojatno u dobrom dijelu i glasovali za HDZ 2016. godine na parlamentarnim izborima, ali to nisu učinili na europskim i predsjedničkim izborima”, ustvrdio je Stier.

Stoga i ova njihova “opcija za promjene”, dodao je. “Zato jer moramo čuti što su nam birači htjeli reći. A oni su nam poručili – žele puno jasniju, snažniju borbu protiv klijentelizma. Žele da se prekine taj sukob s ljudima koji dijele državotvorne, demokršćanske vrijednosti, žele da se to biračko tijelo okupi, i mi ćemo to učiniti”, poručio je.

Želimo okupiti sve one koji žele takvu promjenu, a nakon unutarstranačkih izbora “svi staviti glave skupa i pobijediti na parlamentarnim izborima”, zaključio je. (Hina)

Stier: U HDZ-u treba jačati demokršćansku notu, te borbu protiv korupcije i klijentelizma

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Pandemija nedemokratskih tendencija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Cijeli tok moderne političke povijesti kreće se između slobode i sigurnosti. Nedvojbeno smo zakoračili u razdoblje u kojem je sigurnost postala dominatna odrednica i prema njoj se ravanaju cijeli politički sustavi i državni aparati. Neporecivo je da se određeni dio sloboda jednostavno mora suspendirati ukoliko se želi postići sigurnost građana i održivost cijeloga društva.

Međutim, teško se oteti dojmu da mnogi politički akteri zloupotrebljavaju traumatičnu situaciju u kojoj smo se zadesili kako bi mimo demokratskih procedura obnašali vlast. Izvanrednost situacije nalaže da se dio tromoga i sporoga demokratsko-birokratiziranoga postupka odlučivanja prenese na mnogo efikasnije modele direktnoga odlučivanja od strane izvršnih vlasti.

U takvoj situaciji pojavljuju se ad hoc izvršna tijela (krizni stožeri) koji akumuliraju različite dimenzije izvršnih ovlasti u jedinstveno tijelo nadležno za upravljanje krizom, ali bez jasnoga modaliteta odnosa prema zakonodavnoj vlasti. I tu dolazimo do problema.

Potpuno ignoriranje zakonodavne grane vlasti ili neuvažavanje njezinih postupaka odlučivanja otvara ogromnu sivu zonu političkoga djelovanja. Na skoro intuitivnoj razini već je moguće procijeniti koji politički subjekti koriste tu sivu zonu radi povećavanja vlastitih ovlasti ili nesputanoga djelovanja radi ostvarivana partikularnih ciljeva.

Ukoliko akteri negacijom ili preuzimanjem zakonodavnih ovlasti od zakonodavne vlasti imaju takve tendencije onda smo pored zdravstvene ušli u razdoblje političke epidemije autokratskih tendencija. Problem je što nakon izvanrednoga stanja? Ukoliko autokratski zahvati izmjene politički sustav toliko da on nakon suzbijanja epidemije ostane djelimično određen autokratskim elementima onda je šteta ozbiljna.

Bosna i Hercegovina, kao i zemlje u okruženju, nemaju značajnu tradiciju demokratske vladavine, stoga je svako zadiranje u ionako krhko stanje demokratskih institucija i više nego zabrinjavajuće.

U multinacionalnoj državi gdje se interesi nacionalnih zajednica mogu zaštiti jedino parlamentarnim pokretanjem mehanizama zaštite kolektivnih interesa, uz odsustvo minimuma političkoga povjerenja, te uz nepostojanje legitimiteta pojedinih razina vlasti (ponajprije Vlade Federacije BiH) ignoriranje demokratskih parlamentarnih institucija je isuviše opasno i riskantno.

U situaciji gdje parlamenti mnogih država zasjedaju i djeluju u izvanrednim okolnostima ne postoji opravdanje da jedine stvarne predstavničke institucije ne obnašaju svoju funkciju i to u trenutku kad je njihova legitimnost najpotrebnija. Pozivanja na uputstva ili zabrane okupljanja pojedinih kriznih stožera na kantonalnoj razini nisu uvjerljiva.

Iskreno se nadam da nas pandemija nedemokratskih tendencija neće obuhvatiti jer mnogo snažnije države, čak i Europska unija, takvu situaciju će teško prebroditi, što tek onda očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Prof. dr. Dražen Barbarić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kada bi pandemija mogla početi jenjavati?

Objavljeno

na

Objavio

isječak/HRT

Nakon jučerašnjeg, dosad najvećeg rasta broja zaraženih koronavirusom, danas upola manje novih slučajeva. Nema eksponencijalnog rasta.

Ima li razloga za optimizam i ublažavanje mjera? Kada bi pandemija mogla početi jenjavati? Kako sankcionirati neodgovorno ponašanje poput okupljanja mladih u formalno zatvorenim kafićima na jugu Hrvatske?

Hoće li izolacija i ograničeni uvjeti života donijeti porast obiteljskog nasilja?Jesmo li dovoljno svjesni opasnosti bolesti COVID-19? Hoće li se virus vratiti na jesen?

U emisiji urednice i voditeljice Zrinke Grancarić gostuju Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić kaže da su oscilacije broja novooboljelih očekivane i ovise o skupinama oboljelih koji su imali određene kontakte.

– U pitanju su očekivane oscilacije. Ono što je nama bitno je da dođemo do toga da se kontinuirano počne smanjivati broj oboljelih i da se onda pad nastavi u nekom razdoblju, rekla je.

Ističe da ne može znati stanje svih oboljelih koji su na respiratorima, njih 35, već samo onih koji su u njezinoj bolnici.

– U našoj bolnici je oko 18, svi se oni drže ali u pitanju su ozbiljni bolesnici, nadam se da će dio njih uskoro ići prema nekakvom poboljšanju ali za dio njih još ne možemo reći kako će sve to ići, ističe.

– Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak, kaže Markotić.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak smatra kako se SAD nije dobro postavio prema epidemiji.

– Nisu uveli epidemiološke mjere koje su trebali na vrijeme. Mislim da nije prošlo niti dva tjedna da su imali vrlo mali broj slučajeva, sad im raste, čini mi se po 100 tisuća dnevno, tako da ss ne zna gdje će to stati i koliko će ljudi biti zaraženo. U New Yorku strahovito raste broj oboljelih, to je gusto naseljen grad. Oni očito nisu na vrijeme postavili mjere distanciranja koje smo mi u Europi i Hrvatskoj uveli. To je ogroman grad i tu treba očekivati ogromno žarište u idućih nekoliko dana, kaže Capak.

Capak je komentirao i stanje u Hrvatskoj. Kaže kako je broj umrlih u odnosu na broj oboljelih u Hrvatskoj jako nizak.

– Naš broj je ispod 1, od nas je jedino bolji Japan. Naši rezultati su odlični u svakom aspektu, dodao je.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, komentirajući situaciju u Dalmaciji, odnosno kršenje mjera, kaže da je tražio od glavnog ravnatelja policije da policija zajedno sa snagama Civilne zaštite vrši pojačanu kontrolu diljem Hrvatske.

– Poslana je jasna uputa policiji da moraju pojačano kontrolirati lokale i druge objekte gdje se mladi eventualno okupljaju. Imamo nekih primjera, ali ne bih kazao da je to masovna pojava. Svaka takva situacija može postati novo žarište, objasnio je Božinović.

Voditeljica je navela jedan, kako je kazala, bizaran primjer iz Zaprešića gdje su roditelji vodili djecu na groblje da se igraju u pijesku.

– To su neprihvatljivi načini ponašanja. Do sada nije bilo slučajeva među djecom, međutim sada imamo sve veći broj slučajeva među djecom, bilo je i nekoliko smrtnih slučajeva. Neka ne misle ljudi srednje i mlađe dobi da oni nisu u opasnosti. Mi imamo 5 ljudi između 35-45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima, što ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme, zapitala se Markotić.

Na upit voditeljice, Capak je komentirao dezinformacije koje se šire.

– U zadnje vrijeme na nekim televizijama i portalima pojavili su se neki ljudi koji i inače uznemiravaju zdravstveni sustav i stručnjake sa svojim antivakcinalnim porukama. Sada tvrde da je bez veze što se borimo protiv ove blage bolesti i da bi trebalo pustiti da ju svi prebole i da će sve biti u redu i da od toga radimo veliku famu. Ja mislim da je to opasno. Ako pogledate broj smrti u Italiji, oni imaju više od 13 tisuća smrti u malo više od mjesec dana. Ja bih volio da ti ljudi objasne njihovim obiteljima kako i zbog čega su oni izgubili svoje najmilije zbog ovog blagog virusa koji nikome ništa ne može, poručio je.

– Ti ljudi nam remete posao, govore da su mjere pretjerane. Mi imamo preko 20 tisuća ljudi u samoizolaciji. To je ogroman bazen iz kojeg će sigurno izaći oboljeli ljudi. Mi ne tražimo bez veze socijalnu distancu već pokušavamo spriječiti širenje tog virusa koji je u našem okruženju uzrokovao ogromne gospodarske probleme i probleme sa zdravljem i životima ljudi, rekao je Capak, piše Hrt.

Božinović: Dok ne pronađemo lijek, balansirat ćemo između mjera restrikcija i popuštanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari