Pratite nas

Intervju

Kovač: Treba nam Ministarstvo iseljeništva kao kruh nasušni

Objavljeno

na

– Ove institucije koje ste nabrojili su hvale vrijedne. U datim okolnostima i u ovom vremenu daju maksimum, ali to je sitnica u odnosu na potrebu iseljene Hrvatske koja nam je neophodna u ovim trenucima i u nadolazećem vremenu. U tim uvjetima Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska matica iseljenika daju maksimum, ali to su uistinu sitnice. Treba uspostaviti ministarstvo i donijeti Zakon gdje samo jedan članak toga zakona može nadmašiti pomoć koju pružaju ove institucije.

To je da oslobodimo naše ljudje svih davanja, ulaganja, kao što to rade i druge države koje imaju veliko iseljeništvo. Samo jednim člankom se može nadomjestiti rad i financijska pomoć ovih institucija. Da nije bilo isljene Hrvatske Republika Hrvatska sigurno ne bi uspjela napraviti ono što smo napravili u Domovinskom ratu: od financijske pomoći, od lobiranja kod svjetskih moćnika, dolaskom mladića u Hrvatsku na obranu domovine. Prema tome, temeljem toga stvoren je osjećaj da nismo sami, osjećaj zajedništva i taj se duh pronosio kroz rovove na prvim crtama do institucija i samog predsjednika Tuđmana. Ta je sinergija bila tolika snažna da smo mogli brda premještati.

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ

Gospodin Milan Kovač, jedan od ljudi koji su stvarali Republiku Hrvatsku i aktivni je sudjelovatelj donošenja brojnih odluka, koje su izuzetno značajne za Republiku Hrvatsku. Svoje znanje i iskustvo rado dijeli s mladim ljudima, a starije podsjeća.

U razgovoru kojega nam je dao dva dana nakon Dana neovisnosti sasvim neopterećno nam je govorio o tome kako vidi Hrvatsku te prisjetio događaja koji su hrvatskoj udahnuli duh postojanja i priznanja. Kao predsjednik UO Hrvatske matice iseljenika sjajno barata hrvatskom izvandomovinskom tematikom pogotovo kada je u pitanju učvršćivanje veza između Hrvata koji žive u Hrvatskoj i onih koji žive izvan nje.

Nakon protekloga tjedna, u kojem su se događali razni događaji vezani za hrvatsko iseljeništvo bit će značajno čuti njegovo razmišljanje o stanju u Republici Hrvatskoj i odnosu prema iseljeništvu

Gospodine Kovač, nedavno smo proslavili Dan neovisnosti. Što se to dogodilo na taj dan prije 30 godina?

– Ugodno sam iznenađen da se našao netko da pita one koji su taj dan bili na licu mjesta i dizali ruku za odluku o samostalnosti hrvatske države. Mišljenja i emocije se miješaju. Da se vratim u kontekst vremena prije 30 godina: sjećam se da je bilo pomalo i strah od rezultata naših odluka ali entuzijazam i želja za hrvatskom državom je nadjačala sve i nismo uopće dvojili da li je ispravno da toga dana donesemo tu odluku.

Naročito nakon raketiranja Banskih dvora i nas dan prije koji smo tada bili u Saboru. Sretan sam što smo ostvarili taj cilj iako su nam okolnosti na terenu, posebno međunarodne okolnosti davale šanse ne više od jedan posto. Vidimo da je Hrvatska danas postala parlamentarna država, demokratska, što smo napravili taj državni okvir gdje nam nitko više ne može nametati svoju volju.

Taj okvir treba čuvati, ali i ne zaboraviti hrvatski narod koji živi van tih granica, izvan tog državnog okvira posebno naš narod u BiH, i hrvatske manjine a posebno iseljena Hrvatska, jer danas više Hrvata živi izvan domovine izvan okvira kojega smo stvorili 1991. godine. Zato sam po malo nesretan što je to tako i što je veza između iseljene i domovinske hrvatske oslabila, a bila je presudna u tim danima kada je Hrvatska visila o niti, da li će se uspjeti obraniti od srbo-četničke agresije ili ne.

Do danas nisu se pomakli puno u pravcu unaprijeđenja tih odnosa. Ja sam se stalno zalagao i danas to tvrdim da oporavka Hrvatske nema bez iseljene Hrvatske i ovim putem apeliram na predsjednika HDZ RH i predsjednicu države da pod hitno donesu odluku o formiranju Ministarstva za pitanja iseljeništva. To je jedini način da ta institucija zajedno s drugim institucijama u Hrvatskoj počne zaustavljati iseljavanja naroda a nakon toga omogući i povratak u domovinu. Sve strateške točke i z prvog programa su ostvarene osim ove. I na tome svi trebamo raditi i bez straha donijeti tu odluku. Ne obazirati se što će reći ova politička stranka ili pojedinac. To treba i strateški hrvatski narod riješiti.

Godine 1989., ali i prije tih povijesnih dana Hrvati iz iseljeništa su pomagali onim na terenu. Među onima na terenu bili ste i Vi. Dakle, postojala je sinergija, a mnogi su mišljenja da se niti oružani sukob koji se tada dogodio ne bi mogao biti riješen bez pomoći naših ljudi iz iseljeništva. Predsjednik ste UO Hrvatske matice iseljenika. Kako vidite rad svih tih naših institucija koje rade s našim ljudima u iseljeništvu. Postoji li neki temelji na kojim se može graditi bolje sutra kada su u pitanju odnosi iseljene i domovinske Hrvatske?

– Ove institucije koje ste nabrojili su hvale vrijedne. U datim okolnostima i u ovom vremenu daju maksimum, ali to je sitnica u odnosu na potrebu iseljene Hrvatske koja nam je neophodna u ovim trenucima i u nadolazećem vremenu. U tim uvjetima Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska matica iseljenika daju maksimum, ali to su uistinu sitnice.

Treba uspostaviti ministarstvo i donijeti Zakon gdje samo jedan članak toga zakona može nadmašiti pomoć koju pružaju ove institucije. To je da oslobodimo naše ljudje svih davanja, ulaganja, kao što to rade i druge države koje imaju veliko iseljeništvo. Samo jednim člankom se može nadomjestiti rad i financijska pomoć ovih institucija.

Da nije bilo isljene Hrvatske Republika Hrvatska sigurno ne bi uspjela napraviti ono što smo napravili u Domovinskom ratu: od financijske pomoći, od lobiranja kod svjetskih moćnika, dolaskom mladića u Hrvatsku na obranu domovine. Prema tome, temeljem toga stvoren je osjećaj da nismo sami, osjećaj zajedništva i taj se duh pronosio kroz rovove na prvim crtama do institucija i samog predsjednika Tuđmana. Ta je sinergija bila tolika snažna da smo mogli brda premještati. Danas, nažalost, to je jedinstvo splahnulo i oni koji nam ne žele dobro rade koordinirano i smišljeno da nas posvađaju da naprave kaos u zemlji, da bi nas opet priveli nekoj neprirodnoj zajednici.

Naši ljudi iz iseljeništva učinili su mnogo. Kako bismo ih čvršće vezali za Domovinu svakako se moraju mijenjati i određeni zakoni. Nedavno je promijenjen Zakon o državljanstvu RH.

– Prije nekoliko dana sam prvi puta upoznao svoju rodicu, sestričnu iz Argentine. Rođena je u Argentini. Moj stric je 1929. godine pobjegao u Argentinu. Ona, njegova unuka zatražala je državljasntvo. Tamo u Konzulatu su joj rekli da se javi 01. srpnja iduće godine. Što je mene zgrozilo i morat ću se obratiti Ministarstvu vanjskih poslova i pitati: tko radi u veleposlanstvu? Da li su to ostali oni koji su tamo radili i oni koji su radili i prije 1990 ili su došli novi koji ne znaju što je nacionalni i državni interes RH. Umjesto da su sretni da ima Hrvata koji žele hrvatsko državljanstvo oni se tako ponašaju. U ovo vrijeme barem osjetiti bilo hrvatstva a kasnije i vratiti se. Sve se čini, ne znam iz kojih razloga da se to spriječi. I to stvara veliki amonizitet našeg naroda u iseljeništvu. I to je žalosno.

Gospodine Kovač, kada povučemo paralelu na ona teška vremena kada smo svi bili zajedno i kada iz razgovora s ljudima nismo mogli prepoznati bilo kakav tihi tamni ton, sada primjećujemo, evo i iz Vaših riječi, da ipak postoji jedna rezignacija. Što je razlog tomu?

– 2000. godine kada je u Hrvatskoj počela stvarna detuđmanizacija, što znači rashrvaćivanje hrvatskog naroda, počelo se sa bacanjem kosti razdora, sumnje u hrvatski narod oko nekih vrlo bitnih događaja u RH tijekom devedesetih godina, a jedna do njih je počela od Stjepana Mesića i govori kako je Tuđman dijelio BiH sa Miloševićem što je notorna laž i ludost. I malo dijete zna da u tim vremenima kada je Hrvatska visila o niti, gdje su JNA i srpska politika bili uvjereni u sto posto u pobjedu, da bi Tuđman u srcu te velike pobjede dijelio nešto s nekim.

Pobjednik s upitnikom ništa ne dijeli, a Srbi su mislili da su sto posto pobjednici. To je jedna do laži. Nastavljene su drugim lažima koje su u hrvatskom narodu stvorile negodovanje, bezizlaznost, bezperspektivnost. Iz dana u dan preko medija su se forsirale takve vijesti, optuživalo se ljude koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države. I naš je narod, mogu slobodno reći, podložan tim negativnim vijestima, koje su svakodnevno plivale po medijima.

Narod je sklon vjerovanju da ono što je vidio na televiziji ili pročitao u novinama je istina i na takav se način, evo, već 20 godina pljuje po svetinjama Domovinskog rata. Ne procesuiraju se ratni zločinci, a hrvatske se domoljube hapsi po hitnom postupku, osuđuje, drži po zatvorima, to kod naroda stvara nelagodu i normalno da je rezultat takvog djelovanja u ovih 20 godina, stvara jedno beznađe, ljutnu, rezignaciju i zato mnogi ljudi odlaze.

Preko 3000 hrvatskih branitelja je izvršilo suicid i to je jedan od rezultata. Jer nisu mogli podnositi nepravdu. Sad je vrijeme da se skupe glave i da se vidi što je strateški interes hrvatske države i da se od toga ne odustaje po cijenu bilo čega. A jedna od tih mjera je raditi više na iseljenoj Hrvatskoj i animirati ljude za povratak.

Ima li budućnosti za Hrvate u Hrvatskoj?

– Ima. Rekao sam na početku. Mi smo stvorili okvir. Unutra će se događati stvari kao i u drugim demokratskim državama: izbori, mijenjat će se parlamentarne stranke na vlasti. Ovisi o hrvatskom narodu koji na izborima mora gledati kome dati glas i kome dati pravo da upravlja hrvatskom državom.

Izlaz iz ove situacije,koja nije dobra, ponovno je sjedanje za stol svih institucija hrvatske države: premijera, predsjednice države, rektora sveučilišta, biskupske konferencije. Treba sve zatvoriti u jednu sobu i tri dana ne davati niti kruha niti vode, dok ne izađu sa zajedničkim stavom kako sačuvati hrvatsku državu, kako sačuvati hrvatski narod u BiH i kako zaštiti prava hrvatskom narodu kao manjini u Srbiji i Crnoj Gori. Prema tome, treba zauzeti jedinstveni stav koji će biti obvezujući za sve one koji žive u hrvatskoj državi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Intervju

Medved: Iz Domovinskog pokreta su još u kampanji postavljali uvjete koji su za nas neprihvatljivi

Objavljeno

na

Objavio

Ministra branitelja i zamjenika predsjednika HDZ-a Tomu Medveda zadnjih se dana spominje kao budućeg čelnog čovjeka objedinjenog resora obrane i branitelja.

U intervjuu za Obzor otkriva razmišlja li se doista o takvom spajanju i koliko bi ministarstava trebala imati nova Vlada. Govori i o izbornom uspjehu svoje stranke i liste, unutarstranačkim procesima i očekivanjima za lokalne izbore iduće godine.

HDZ je trijumfirao na ovim izborima. Jeste li očekivali ovoliku prednost pred SDP-ovom koalicijom?
Unatoč brojnim anketama, pokazalo se da narod prepoznaje naš rad i da želi da dokazani, odgovorni pojedinci vode državu sljedeće četiri godine. Smatram da je ključno što smo mi, za razliku od drugih, tražili obnovljeno povjerenje na osnovi rezultata koje smo postigli u protekle četiri godine, podizanjem standarda života te donošenjem odgovarajućih i pravodobnih odluka u brojnim krizama. Naša je Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem od 2016. godine neumorno radila na boljitku Hrvatske. Ostvarili smo političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski razvoj i društvenu solidarnost. Nikada nismo zaboravili da je temelj naše državnosti Domovinski rat i žrtva hrvatskih branitelja što smo dokazali aktivnostima koje smo provodili. Domoljublje nas je vodilo tijekom četiri godine našega mandata. Pokazali smo kako se brane životi i zdravlje naših građana, kako se čuvaju radna mjesta i spašava gospodarstvo.

Zapažen je i uspjeh vaše liste i vas osobno. Gotovo 30 posto preferencijskih glasova.
Posebno sam ponosan na rezultat koji smo postigli u 7. izbornoj jedinici gdje smo osvojili 6 mandata i 36 posto potpore, što je najbolji rezultat od 2003. Na listi HDZ-a u 7. izbornoj jedinici bili su snažni pojedinci, među kojima pet uspješnih žena, članica HDZ-a.

Građani su prepoznali kvalitetne pojedince i postignuća u našem mandatu. Poreznom reformom proračun svake županije, grada i općine povećao se za više od 25%, donijeli smo novi Zakon o brdsko-planinskom području i Zakon o potpomognutim područjima, što je posebno važno za to područje. Iz europskih fondova ugovoren je projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb – Rijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.

U Karlovcu je u tijeku realizacija projekta vrijednog 1,2 milijarde kuna, a pri kraju je dokumentacija za sustav obrane od poplava u Ogulinu. Raduje me da smo u našem programu za iduće razdoblje predvidjeli pokretanje Projekta Gorski kotar, Lika, Banovina i Zagora, kao i to što će naša buduća Vlada realizirati intervencijski plan Slunja i okolnih općina procijenjene vrijednosti oko dvije milijarde kuna.

Dobro nam je poznat problem vodno-komunalne infrastrukture u Karlovačkoj županiji gdje je u tijeku niz velikih projekata. Izgradit ćemo obilaznicu kod Turnja, cestu koja život znači. To su samo neki od konkretnih projekata koji su realizirani ili su u tijeku i to su glasači prepoznali.

Domovinski pokret i Most pokupili su znatan broj glasova desno od centra, a HDZ je ipak ostao gotovo netaknut. Čije ste glasove zapravo pridobili?
Hrvatska demokratska zajednica dobila je glasove većine građana koji su vrednovali naš dosadašnji rad i prepoznali kvalitetu našeg programa za sigurnu Hrvatsku. Vodili smo afirmativnu kampanju i nudili odgovore na buduće izazove. Bili smo puno prisutniji na terenu, puno jasniji u porukama, a smatram da su rezultatu pridonijela i TV sučeljavanja.

Od 11 izbornih jedinica u kojima smo imali svoje kandidate, pobijedili smo u njih devet, a u trećoj i osmoj HDZ je ostvario povijesni rezultat – u jednoj pet, u drugoj četiri mandata. Hrvatska je zakoračila u četvrto desetljeće svoje samostalnosti, ove godine obilježavamo 25. obljetnicu VRO Oluja te nakon svega što smo prošli, nakon svih postignuća nastavljamo odgovorno voditi Hrvatsku.

Je li ovakav rezultat pokazatelj da se HDZ treba trajno držati desnog centra, a glasove na desnici prepustiti manjim opcijama?
HDZ je čvrsto pozicioniran na desnom centru, gdje ga je postavio naš utemeljitelj dr. Franjo Tuđman, i tu će i ostati. U modernim vremenima na tim temeljima stvaramo novi suverenizam u okviru integracija kojima pripadamo. Imamo svoj jasan put određen Statutom stranke i njime se vodimo.

SDP je podbacio više nego što je bilo tko predviđao. Kako to tumačite? Može li se ta stranka oporaviti od ovakvog poraza?
SDP nije biračima ponudio nikakva rješenja za budućnost, a dio lijevog biračkog tijela uzela je koalicija Možemo koja je bila alternativa koaliciji Restart. Ovi izbori su pokazali da njima treba “restart”, a ne Hrvatskoj. Vrijeme će pokazati što novo mogu ponuditi svojim biračima i mogu li se uopće prilagoditi modernom vremenu i ponuditi svoja rješenja. To ćemo vidjeti kada izaberu novo vodstvo.

Istodobno rastu nove opcije na ljevici, s radikalnijom retorikom od SDP-a. Hoće li vam to stvarati više problema u Saboru?
Zastupnike biraju građani koji imaju određena očekivanja. Neke manje lijeve opcije pokazuju i određeno nepoznavanje demokratskih procesa i cjelokupnog sustava demokracije te zazivaju nedemokratske poteze i ukidanje pojedinih sloboda. Mi ćemo imati većinu u Hrvatskom saboru, a način na koji će raditi opozicija ćemo vidjeti. Nadam se da će biti konstruktivni, a ne vođeni populizmom.

HDZ je najavljivao da će nakon izbora koalirati s programski srodnim opcijama. Većinu ipak okupljate s manjinskim zastupnicima i liberalima. Zašto?
Razgovaramo sa strankama koje podržavaju naš program i čiji su programi kompatibilni s našim. Za dobivanje mandata za sastavljanje Vlade, potrebno je donijeti predsjedniku Republike 76 potpisa, a HDZ ima potrebnu većinu. Što se tiče suradnje sa svjetonazorski bliskim strankama, ona je poželjna, ali ne pod svaku cijenu i nemoguća pod uvjetima koje, i nakon našeg izbornog rezultata, slušamo u javnosti.

Iz Domovinskog pokreta prozivaju vas jer ste se odlučili za minimalnu većinu, a ne želite onu koja bi brojem zastupnika omogućila provođenje potrebnih reformi.
Iz Domovinskog pokreta su još u kampanji postavljali uvjete koji su za nas neprihvatljivi, poput onoga da predsjednik HDZ-a ne bi trebao biti i predsjednik Vlade, a ni nakon naše, kako ste rekli, trijumfalne pobjede nisu baš promijenili svoju retoriku. Ne razumijem takav pristup. Kada promjene dosadašnju retoriku, možemo razgovarati. Njihovi zastupnici u Hrvatskom saboru imat će priliku pokazati jesu li spremni na suradnju na razini potpore reformama i konkretnim projektima koje ćemo provoditi.

Kako ćete s minimalnom većinom izbjeći situaciju u kojoj ćete za svako glasovanje muku mučiti s okupljanjem kvoruma?
Ne bih se upuštao u takve prognoze, za sada nam je najvažnije sastaviti Vladu kako bismo što prije mogli nastaviti s radom.

Očekujete li da će HDZ-ova većina u Saboru s vremenom rasti? Koji bi vam zastupnici ili opcije mogle naknadno pružiti potporu?
HDZ nikada nije odbacio mogućnost suradnje i s nekim drugim strankama, no ne želim nagađati o tome tko bi nam mogao dati potporu.

Koliko će ministarstava imati nova Vlada?
Nova Vlada svakako će imati manje od sadašnjih 20 ministarstva, ali dopustite nam da prije konačne odluke analiziramo sve inačice i procjene koje su u tom kontekstu napravljene.

Za manju Vladu nužna su spajanja resora. Kojim ćete se kriterijima voditi u tom poslu?
Spajanje resora nužno je kako bi Vlada bila funkcionalnija i učinkovitija, a podudarne nadležnosti jedan su od kriterija u tom procesu. Nužno je ozbiljno i temeljito sagledavanje svih procesa. U proteklih 30 godina imali smo različite modele ustroja Vlade, s povijesnim odmakom možemo ocijeniti koji je model bio učinkovit, a gdje se griješilo. Očekujem da će novi ustroj Vlade dati odgovor na nove izazove te da će oslikavati iskazivanje prioriteta u državi.

Neslužbeno se najavljuje spajanje resora branitelja i obrane. Je li takav scenarij izgledan?
Ne bih komentirao medijska nagađanja. Razgovara se o svim inačicama, no svakako želim naglasiti da hrvatski branitelji neće biti zakinuti ni uskraćeni u potpori države jer moramo uspostaviti strukturu i ustroj koji će odgovoriti izazovima  vezanim uz to izrazito osjetljivo područje odnosa prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Tu prvenstveno mislim na pravo na primjeren odnos, kako države tako i cijelog društva.

Jeste li osobno spremni preuzeti takav resor?
Ako to bude odluka predsjednika, poštovat ću je. Svojim dosadašnjim životnim iskustvom, a posebno radom pokazao sam da sam spreman odgovoriti na različite izazove i pritom ostati uzdignute glave. Nikada nisam bježao od odgovornosti pa ne bježim ni danas.

Branitelji su dugo zagovarali izdvajanje u zaseban resor. Kako ćete im sada objasniti spajanje s obranom?
I u ovom resoru bilo je u povijesti različitih modela ustroja, koji se mogu s vremenskim odmakom sagledati kroz rezultate. Bez obzira na model ustroja svi procesi i nadležnosti se nastavljaju i hrvatski branitelji ne trebaju imati nikakvu bojazan ni neizvjesnost. Ni u kojem slučaju hrvatski branitelji neće ostati uskraćeni za prava i mjere koje smo u protekle četiri godine provodimo i s kojima se punim intenzitetom nastavlja.

Podsjećam da sam od početka svog mandata zagovarao dijalog i partnerski odnos s hrvatskim braniteljima i udrugama iz Domovinskog rata, zagovarao sam dostojanstven odnos institucija prema njima te se njihov glas i mišljenje danas itekako čuju. Ostvarili smo izvrsnu suradnju i uspješno provodimo sve zajedničke projekte i aktivnosti.

Bi li zajednički resor obrane i branitelja mogao podmiriti sve njihove potrebe i pružiti im jednako kvalitetnu uslugu?
Dopustite da obavimo sve konzultacije koje su pred nama. Svojim radom proteklih godina dokazao sam da zasigurno neću dopustiti da hrvatski branitelju budu za bilo što uskraćeni i ne želim da se ta teza uopće provlači i da se implicira nekvalitetna usluga za hrvatske branitelje, do toga sigurno neće doći.

Koji su prioriteti Vlade kad je riječ o politici prema braniteljima u predstojećem mandatu? Što ćete prvo napraviti?
Prioritet nam je pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu, što smo pokazali i u proteklom mandatu kada smo prvi put donijeli i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Donijeli smo novi Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji kojim smo ispravili dotadašnje nepravde.

U našoj nadležnosti su i civilni stradalnici iz Domovinskog rata, a odmah nakon formiranja Vlade krećemo s normativnim uređenjem koje će riješiti probleme s kojima se oni suočavaju. Također, nastavljamo s provedbom svih uspješnih aktivnosti i mjera poput EU projekata, stambenog zbrinjavanja i mjera samozapošljavanja te gospodarskih aktivnosti kroz zadruge i OPG-ove, važna nam je i kultura sjećanja te posebno očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i jačanje psihosocijalne pomoći za hrvatske branitelje.

Može li Hrvatska i pored koronakrize računati na nabavu novih borbenih zrakoplova? U kojem roku?
Moramo nastaviti jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac hrvatske sigurnosti. Vratili smo vojsku u Sinj, Vukovar, Ploče, Varaždin, Udbinu i Pulu. Povećali smo i materijalnu, ali i tehničku opremljenost Hrvatske vojske i na tome ćemo raditi i dalje. Što se obrane tiče, to je svakako nastavak daljnje modernizacije i opremanje Hrvatske vojske, ulaganje u čovjeka koji je središte sustava, obrazovanje, jačanje odnosa s EU i NATO partnerima, afirmacija unutar zajedničke sigurnosne i obrambene politike, jačanje domaće obrambene industrije.

Vezano uz opremanje Hrvatske vojske višenamjenskim borbenim avionima do kraja mandata, podsjećam da je naša Vlada donijela odluku da se započne postupak nabavke i da je odluka na snazi. Dakako da je ovo pitanje izravno vezano za gospodarsko i ekonomsko stanje u Hrvatskoj, ali uvjeren sam da će se nakon oporavka od posljedica krize uzrokovane koronavirusom stvoriti uvjeti za okončanje tog izrazito važnog projekta.

Važan element je sustav domovinske sigurnosti koji je omogućio optimalno djelovanje državnih institucija te lokalne i regionalne samouprave. Sustavom je povećana učinkovitost, kvalitetna organizacija, predviđanje i pravodobna reakcija, a svoju svrhu dokazao u COVID-19 krizi i potresu. U ovim krizama bili su uključeni i hrvatski branitelji. Sustav je potrebno dodatno unaprijediti, a posebno po pitanju integraciju hrvatskih branitelja u sustav domovinske sigurnosti koji mogu pridonijeti svojim iskustvom.

Jeste li spremni voditi i poslove vezane uz međunarodnu suradnju u MORH-u, posebno kad je riječ o NATO-u? Imate li za to potrebno iskustvo?
Kako je pitanje odabira ministara za pojedine resore u nadležnosti predsjednika Vlade, ne želim prejudicirati tko će obnašati koju dužnost. No, kada me pitate za poznavanje resora, mogu kazati da sam svojim dugogodišnjim radom u tom sustavu stekao puno iskustvo i izvrsno ga poznajem, a od velike mi je pomoći i iskustvo izvan sustava da bih ga gledao iz druge perspektive.

Zbog čega HDZ mijenja glavnog tajnika nakon ovakve izborne pobjede?
Pozicija glavnog tajnika zahtijeva iznimno puno vremena i napora, rad na terenu i svakodnevnu suradnju sa stranačkim organizacijama. Predsjednik Sabora je to iznimno dobro radio, ali svakako je važno  nastaviti  kontinuirano graditi još snažniju stranačku organizaciju i u skladu s tim pronaći ćemo najbolje rješenje.

Kao Jandrokovićev nasljednik spominje se Krunoslav Katičić. On je u stranci relativno slabo poznat, nikada se nije okušao u unutarstranačkim procesima. Što ga kvalificira za, po mnogima, drugu funkciju po snazi u stranci?
Krunoslav Katičić bit će novi glavni tajnik HDZ-a, on je obavljao izvrstan posao kao državni tajnik u Vladi te već radi kao zamjenik glavnog tajnika stranke, a dokazao se i angažmanom u pretkampanji i kampanji.

Obzor /Večernji list

Ministar Medved: Manjinama potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Otvorili smo se prema biračima centra više nego prije i to se pokazalo kao dobitna kombinacija

Objavljeno

na

Objavio

Andrej Plenković u razgovoru za Jutarnji list progovara o svim ključnim temama nakon izborne pobjede

Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i aktualni premijer, Hrvatsku će voditi i u idućem mandatu. HDZ s njime na čelu uvjerljivo je pobijedio na izborima i osvojio 66 mandata, što mu je bilo dovoljno da s manjinskim zastupnicima, HNS-om i Reformistima već idući dan nakon izbora ima većinu za sastavljanje nove Vlade i da s potpisima 76 zastupnika može ići kod predsjednika Republike Zorana Milanovića da mu povjeri mandat.

Budući da će se izbori ponavljati na jednom biračkom mjestu u Raši, te zbog ustavnih rokova za žalbe, novu Vladu mogli bismo imati do kraja srpnja, prije godišnjih odmora. U velikom postizbornom intervju za Jutarnji list aktualni i budući premijer govori o tome što je utjecalo na tako dobar rezultat HDZ-a, kako će izgledati nova Vlada, što sada misli o Domovinskom pokretu, a što o padu SDP-a, te koji su idući potezi u suzbijanju pandemije koronavirusa kako bi spriječio povećan broj zaraženih i ublažio pad gospodarstva koji nas neminovno čeka na jesen.

Rezultat HDZ-a na ovim izborima čak je i vas iznenadio. Računali ste sa 61 mandatom, a na kraju dobili 66 i već ste idući dan nakon izbora sastavili većinu. Što mislite da je bilo presudno da ovako premoćno pobijedite? Je li to nedostatak liderstva kod protukandidata, što ste uspjeli dobiti centar koji je presudan, ili što je SDP loše prošao zbog Možemo?

– HDZ je ostvario uvjerljivu pobjedu i dobio povjerenje građana za drugo poluvrijeme koje je pred nama. Niz je razloga kako smo uspjeli doći do jednog od najboljih rezultata HDZ-a u povijesti.

Prvo, građani su ocijenili postignuća ove Vlade. U političkom, ekonomskom i reformskom smislu Hrvatska je išla naprijed i ostvarili smo velike iskorake u odnosu na 2016. Drugo, nakon izbijanja pandemije Covida-19 pokazali smo sposobnost upravljanja i otpornost države na krizu i vanjske šokove, a pritom smo očuvali zdravstvenu sigurnost građana i radna mjesta. Koncipirali smo program “Sigurna Hrvatska” koji uzima u obzir promijenjene okolnosti u kojima se Hrvatska i svijet nalaze. Vodili smo pozitivnu kampanju orijentiranu na budućnost, a usto smo imali iskusne i dokazane ljude na listama. Ti su ljudi prihvatljivi jako širokom spektru birača. Naš koncept pozicioniranja HDZ-a na desni centar koji traje cijeli mandat je uspio i usidrili smo stranku tamo gdje ju je postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Otvorili smo se prema biračima centra više nego u prethodnim izbornim ciklusima i to se pokazalo kao dobitna kombinacija. Unatoč tome što smo imali i Domovinski pokret i Most, dvije desnije opcije koje su zajedno dobile 24 mandata, HDZ je dobio 66 mandata, što je pet mandata više nego 2016., a tada nije bilo Domovinskog pokreta, te je dio njihovih kandidata bio na našim listama. S druge strane, imali smo SDP koji se sakrio iza koalicije od čak 10-ak stranaka, a koja je usprkos tome podbacila. Nisu imali kvalitetne poruke, niti jednako dobre liste kao mi, a čitavo vrijeme vodili su negativnu kampanju, koja se u prvom redu svela na osporavanje borbe protiv koronavirusa.

Za razliku od njih, mi smo se fokusirali na naš program koji našim sugrađanima jamči sigurnu budućnost Hrvatske. Usto, u jednom dijelu neodlučnih birača ulogu su odigrali i dojmovi sa sučeljavanja. Kad se sve to zbroji, uz Možemo koje je uzelo dio birača SDP-a, rezultat je takav da smo pobijedili u devet od 11 jedinica, a u III. i VIII., gdje smo bili drugi, napravili smo najbolji rezultat HDZ-a u povijesti.

Možemo li sada reći da sa 76 potpisa idete predsjedniku po mandat, a da nemate ništa protiv da poslije Vladu podrže i druge opcije?

– Prvi kriterij za potpise je bila dosadašnja suradnja s partnerima. Nakon protekle četiri godine logično je da pitate prvo dosadašnje partnere jesu li spremni dalje surađivati. Odmah sam u ponedjeljak nazvao sve izabrane predstavnike nacionalnih manjina, predsjednika HNS-a Štromara i predsjednika Reformista Čačića i oni su svi pristali na suradnju. Već idući dan nakon izbora do 12 sati osigurali smo stabilnu parlamentarnu većinu.

Postoje i stranke koje su po nekoj logici nama bliske, međutim i Most i Domovinski pokret su tjednima i mjesecima artikulirali da bi oni mogli s HDZ-om, ali bez mene kao premijera. To im je bio forte kampanje. Krajnje je bizarno da neki akteri uvjetuju tko u drugoj stranci ne smije biti predsjednik Vlade, bez ikakvih argumenata. Da netko – nakon uvjerljive pobjede u HDZ-u i na parlamentarnim izborima – uvjetuje tko će biti premijer, to ne dolazi u obzir. To je ponavljanje promašenih teza Mosta koje dovode do neupravljive pozicije.

Meni ne bi palo na pamet da uvjetujem drugoj stranci tko im je kandidat za premijera. Nisam isključiv ni prema kome. Kad promjene retoriku, možemo razgovarati. Ako postoji još netko među izabranim zastupnicima tko nam svojevoljno želi dati potporu, to je prihvatljivo. Sigurno će biti prijedloga koje će Vlada staviti na stol Hrvatskog sabora koje ćemo i jedni i drugi podržavati. Ali nisam u poziciji da se trudim da nam još netko da potpise kad imamo homogenu situaciju i čvrstu većinu. Nakon što smo osigurali potrebnu većinu, pozvat ću na sastanak predstavnike stranaka koje su dobile mandat hrvatskih birača, iz poštovanja i prema njima i prema biračima, kako bismo razgovarali o njihovom viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom.

Kako gledate na ove s desnog krila u HDZ-u koji nisu dobro prošli na izborima?

– Mi smo pristupili sastavljanju listi uključivo, dali smo povjerenje ljudima koji imaju određenu težinu i prepoznatljivost kod birača. Građani, kao i članovi HDZ-a dali su nam povjerenje za smjer kojim vodimo Hrvatsku. Ovo je transformativni trenutak i potvrda poruke otprije četiri godine – da moramo vratiti HDZ na mjesto na kojem je sada, jer je to zdravo za hrvatsko društvo, da najveća i najsnažnija stranka može gledati oko sebe i razgovarati sa svima. To nije stranka koja je u nekim okvirima i rovovima ili samu sebe limitira.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari