Pratite nas

Vijesti

Krajišnik: Republika Srpska je jedan dio BiH. I točka.

Objavljeno

na

Momčilo Krajišnik, haški osuđenik za ratne zločine, jedan od politički najutjecajnijih rukovoditelja Srba tijekom proteklog rata u Bosni i Hercegovini i poslijeratni član Predsjedništva BiH, u intervjuu za centralnu informativnu emisiju Face televizije u Sarajevu, ustvrdio je da nije bio informiran za događanja u Srebrenici, enklavi u kojoj se srpnja 1995. godine dogodio genocid nad bošnjačkim narodom.

Za ratnog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, kojem se u Haškom tribunalu sudi za ratne zločine, između ostalog za genocid, Krajišnik je također ustvrdio da je uvjeren da ovaj nije znao za Srebrenicu, a za vojnog lidera bosanskih Srba Ratka Mladića, protiv kojeg je također u tijeku sudski proces u Hagu za teške ratne zločine, izjavio je da je on “uvijek bio protiv zločina”.

Za prvog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića i njegovog suradnika, tadašnjeg političkog lidera Harisa Silajdžića, Krajišnik kaže da je s njima imao veoma korektne odnose i da im ne bi sudio jer smatra da nisu krivi.

Sarajevskom novinaru koji je vodio ovaj intervju Senadu Hadžifejzoviću, za Slobodana Miloševića je kazao: “Ako vam je itko pomogao, to je Milošević, dao je ‘vašoj’ strani Sarajevo. To je učinio bez ikakvog razloga, uz čašu viskija (u Dejtonu). Trebalo bi da ga slavite”. Pritom je pojasnio da misli na “donje dijelove” Sarajeva.

Krajišnik smatra da je zahtjev za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine bilo pogubna greška i na pitanje: “Zašto uopšte komadanje Bosne, ‘tigrova koža’, odvajanje Srba’, odgovara: “Ja sam bio veliki Jugosloven, zašto je trebalo da podijelimo Jugoslaviju”.

Krajišnik predstavlja sebe kao lidera i pregovarača s “muslimanskom stranom” tijekom rata koji se zdušno zalagao za mirno rješenje. Tvrdi da muslimani nisu mogli imati boljeg pregovarača za mir od njega. Kaže da i sada, kad je odležao izrečenu kaznu, skuplja dokaze da je nepravedno optužen i da je ostavio zavjet vlastitoj djeci da oni to učine ako njemu ne pođe za rukom, a ako ne uspiju ni djeca, da to učine njegovi unuci.

Priznajem tu presudu, nezavisno od toga jesam li kriv ili ne, ostaje mi da prikupljam dokaze da nisam kriv i predat ću apelacijski zahtjev . Sve dok ne kažu da nisam kriv, neću da se pravim da nema presude. Etiketa ‘ratni zločinac’ jeste prava kazna – izjavio je.

Na pitanje da prokomentira što na suđenju Ratku Mladiću, vojno rukovodstvo pokušava optužiti političko rukovodstvo bosanskih Srba, što može biti nepovoljno i za njega, Krajišnik je rekao da u procesima političkom i vojnom zapovjedniku (Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću), svjedoci nemaju dokaze za te optužbe i da više govore prema simpatijama.

-Da sam ja sudac, ne bih tome vjerovao – rekao je Krajišnik koji smatra da je haško tužiteljstvo napravilo selektivan pristup kada je podiglo optužnice protiv srpskih lidera.Negoduje što ga niko od članova bosanskohercegovačkog predsjedništva nije podržao niti posjetio dok je bio u Hagu, kako bi mu izrazili podršku kao građaninu Bosne i Hercegovine. Ponosan je, kaže, što je sudjeovao u stvaranju Republike Srpske.

-Bosna i Hercegovina je međunarodno priznat subjekt, država. Republika Srpska je jedan dio BiH. I točka. Entitet je ružna stvar – riječi su ovog haškog osuđenika.

Tvrdi da mu je i nakon rata jedan ugledni međunarodni predstavnik, čije ime niti nacionalnost nije htio reći, nudio da otcjepljenje Republike Srpske bude postignuto tako što bi “donji dio Sarajeva”, (Lukavica itd., kako je rekao,) bio dat za Goražde.

Momčilo Krajišnik kaže da mu je sadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao izlazak iz zatvora i nudio da helikopterom bude prebačen u Banja Luku na prijem, ali je on to odbio rekavši Dodiku da je trenutno zauzet i da će doći kad mu se ukaže prilika.

[vsw id=”z_GN8JodGCQ” source=”youtube” width=”425″ height=”400″ autoplay=”no”]

fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

BK BiH: Ne gledajte političare kao neke ‘nadljude’ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini!

Objavljeno

na

Objavio

“Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara“, stoji u priopćenju Komisije „Justitia et pax“ BK Bosne i Hercegovine uoči Općih izbora 7. listopada.

Komisija „Justitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputila je, 23. rujna 2018. Poruku u povodu Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će biti održani u nedjelju, 7. listopada 2018. Poruku prenosimo u cijelosti:

“Naši biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sa svoga 73. redovitog zasjedanja, održanog 13. i 14. srpnja 2018. u Banjoj Luci, uputili su zajedničku Poruku svojim vjernicima u vezi s Općim izborima, koji će se u našoj zemlji održati 7. listopada ove godine.

U toj su Poruci, biskupi, između ostalog naglasili da je poznato „da su opći izbori u svakom demokratskom društvu vrlo važni“ i da su „velika prilika za novi početak“. Biskupi ističu da na izborima „birači imaju veliku odgovornost, jer izražavaju mišljenje i odlučuju, tko će ih u narednom razdoblju zastupati u vlasti i brinuti se za napredak društva“ te da „katolički pak vjernici znaju da svojim glasom također odlučuju tko će donositi odluke o poštovanju i provođenju kršćanskih vrednota”.

Biskupi pozivaju sve katolike da „odgovorno izađu na naredne Opće izbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju, da će poštivati načela i odgovorno provoditi vrednote socijalnog nauka Katoličke Crkve“.

Istom prigodom, u Banjoj Luci predstavljeno je 2. izdanje prigodne knjižice „Politika po mjeri čovjeka. Moralne vrijednosti i načela kao temelj političkog djelovanja prema socijalnom nauku Katoličke Crkve“, koju je pripremilo Tajništvo BK BiH.

Kao i prigodom svih ranijih izbora, i ovaj puta se svima vama, katolicima, koji imate pravo glasa u BiH, posvješćuje Vaša moralna dužnost da aktivnim sudjelovanjem na izborima ne samo ispunite svoju građansku dužnost i pravo, koje se ne mogu prenijeti na drugoga, nego da savjesno pridonesete svojim glasom humanijoj, sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti ne samo svojoj i svoje djece nego i svih građana naše države.

Svaki iole upućeni glasač uglavnom zna što sve karakterizira našu domaću političku scenu tijekom cijelog poratnog vremena, pa tako i tijekom zadnje 4 godine, od prethodnih izbora.

– Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara.

– Mnoge tisuće naših sugrađana, zabrinuti za golu egzistenciju svoje obitelji, razočarani, ucijenjeni i poniženi od dosadašnjih političara i stranaka napustile su prošlih godina svoj rodni kraj i otišle u tuđinu.

-Ne rijetko se stječe dojam da domaćim političarima nije stalo do općeg dobra i do istinskog, značajnijeg poboljšanja cjelokupne društvene, socijalne, pravne i političke situacije u zemlji, nego poglavito do vlastitih interesa i monopolističkog položaja njihovih stranaka.

Kako onda ostvariti što ispravnije – odgovorno i moralno svoje glasačko pravo i dužnost – pita se katolik u ovoj zemlji?

Svjesna svoga prava donositi ćudorednu prosudbu o određenoj političkoj situaciji i političkom poretku, s ciljem da ljudski život učini što čovječnijim i spriječi sve ono što bi takvom razvitku i ljudskom dostojanstvu bilo na putu (RH 14), Crkva u našoj zemlji – kao i posvuda u svijetu – u duhu svojeg socijalnog nauka, potiče svoje članove da na izborima odgovorno daju svoj glas za onog kandidata ili stranku koji ili koja se zalaže za:

– poštivanje nepovredivog dostojanstva svakog čovjeka bez razlike;
– zaštitu braka i obitelji;
– temeljne vrijednosti: istinu, pravednost, slobodu i ljubav;
– vrijednost ljudskog rada;
– ekonomiju u službi čovjeka;
– solidarnost sa siromašnima i obespravljenima;
– opće dobro;
– slobodu savjesti, vjerskog i kulturnog opredjeljenja;
– pravo na svoj zavičaj;
– pravo na vlastiti identitet;
– takvo unutarnje uređenje naše domovine u kojem će svaki čovjek u svakom njezinu dijelu imati sva ljudska prava i vjerske slobode, a svaki narod biti jednakopravan u svom identitetu s druga dva naroda;
– dokidanje širenja netrpeljivosti, ekstremizma, majorizacije, isključivosti i za promicanje praštanje, pomirenja, povjerenja, povjerenja, solidarnosti i suživota.

Ne dajte se zavarati praznim obećanjima, izgledom ili nastupima političkih kandidata za koje znadete da nisu na djelu pokazali svoj politički moralni integritet i vjerodostojnost i da svojim dosadašnjim djelima nisu ispunili ranije dana obećanja.

Ne gledajte političare kao neke ,,nadljude“ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini! Ne dajte svoj glas kandidatima, čija je prošlost – u najmanju ruku – sumnjiva!

Vaše ljudsko i kršćansko dostojanstvo ne bi Vam smjelo dopustiti da se dadnete izmanipulirati, nego da dobro upoznate tko su kandidati i stranke koji zaslužuju i Vaše povjerenje i Vaš glas i da onda svjesno i slobodno birate one, koji svojim ponašanjem i djelovanjem garantiraju da će uvažavati, braniti i promicati moralne i etičke vrijednosti vas koji ih birate!

Franjo Komarica,
biskup banjolučki
predsjednik Komisije „Justitia et pax“ BK BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari