Pratite nas

Vijesti

Krajišnik: Republika Srpska je jedan dio BiH. I točka.

Objavljeno

na

Momčilo Krajišnik, haški osuđenik za ratne zločine, jedan od politički najutjecajnijih rukovoditelja Srba tijekom proteklog rata u Bosni i Hercegovini i poslijeratni član Predsjedništva BiH, u intervjuu za centralnu informativnu emisiju Face televizije u Sarajevu, ustvrdio je da nije bio informiran za događanja u Srebrenici, enklavi u kojoj se srpnja 1995. godine dogodio genocid nad bošnjačkim narodom.

Za ratnog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, kojem se u Haškom tribunalu sudi za ratne zločine, između ostalog za genocid, Krajišnik je također ustvrdio da je uvjeren da ovaj nije znao za Srebrenicu, a za vojnog lidera bosanskih Srba Ratka Mladića, protiv kojeg je također u tijeku sudski proces u Hagu za teške ratne zločine, izjavio je da je on “uvijek bio protiv zločina”.

Za prvog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića i njegovog suradnika, tadašnjeg političkog lidera Harisa Silajdžića, Krajišnik kaže da je s njima imao veoma korektne odnose i da im ne bi sudio jer smatra da nisu krivi.

Sarajevskom novinaru koji je vodio ovaj intervju Senadu Hadžifejzoviću, za Slobodana Miloševića je kazao: “Ako vam je itko pomogao, to je Milošević, dao je ‘vašoj’ strani Sarajevo. To je učinio bez ikakvog razloga, uz čašu viskija (u Dejtonu). Trebalo bi da ga slavite”. Pritom je pojasnio da misli na “donje dijelove” Sarajeva.

Krajišnik smatra da je zahtjev za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine bilo pogubna greška i na pitanje: “Zašto uopšte komadanje Bosne, ‘tigrova koža’, odvajanje Srba’, odgovara: “Ja sam bio veliki Jugosloven, zašto je trebalo da podijelimo Jugoslaviju”.

Krajišnik predstavlja sebe kao lidera i pregovarača s “muslimanskom stranom” tijekom rata koji se zdušno zalagao za mirno rješenje. Tvrdi da muslimani nisu mogli imati boljeg pregovarača za mir od njega. Kaže da i sada, kad je odležao izrečenu kaznu, skuplja dokaze da je nepravedno optužen i da je ostavio zavjet vlastitoj djeci da oni to učine ako njemu ne pođe za rukom, a ako ne uspiju ni djeca, da to učine njegovi unuci.

Priznajem tu presudu, nezavisno od toga jesam li kriv ili ne, ostaje mi da prikupljam dokaze da nisam kriv i predat ću apelacijski zahtjev . Sve dok ne kažu da nisam kriv, neću da se pravim da nema presude. Etiketa ‘ratni zločinac’ jeste prava kazna – izjavio je.

Na pitanje da prokomentira što na suđenju Ratku Mladiću, vojno rukovodstvo pokušava optužiti političko rukovodstvo bosanskih Srba, što može biti nepovoljno i za njega, Krajišnik je rekao da u procesima političkom i vojnom zapovjedniku (Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću), svjedoci nemaju dokaze za te optužbe i da više govore prema simpatijama.

-Da sam ja sudac, ne bih tome vjerovao – rekao je Krajišnik koji smatra da je haško tužiteljstvo napravilo selektivan pristup kada je podiglo optužnice protiv srpskih lidera.Negoduje što ga niko od članova bosanskohercegovačkog predsjedništva nije podržao niti posjetio dok je bio u Hagu, kako bi mu izrazili podršku kao građaninu Bosne i Hercegovine. Ponosan je, kaže, što je sudjeovao u stvaranju Republike Srpske.

-Bosna i Hercegovina je međunarodno priznat subjekt, država. Republika Srpska je jedan dio BiH. I točka. Entitet je ružna stvar – riječi su ovog haškog osuđenika.

Tvrdi da mu je i nakon rata jedan ugledni međunarodni predstavnik, čije ime niti nacionalnost nije htio reći, nudio da otcjepljenje Republike Srpske bude postignuto tako što bi “donji dio Sarajeva”, (Lukavica itd., kako je rekao,) bio dat za Goražde.

Momčilo Krajišnik kaže da mu je sadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao izlazak iz zatvora i nudio da helikopterom bude prebačen u Banja Luku na prijem, ali je on to odbio rekavši Dodiku da je trenutno zauzet i da će doći kad mu se ukaže prilika.

[vsw id=”z_GN8JodGCQ” source=”youtube” width=”425″ height=”400″ autoplay=”no”]

fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Josip Jović: Čiji je Pupovac ‘strateški interes’?

Objavljeno

na

Objavio

Opet je Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik, uzburkao duhove i uzvitlao prašinu svojom tezom o „puzajućoj velikosrpskoj politici“ SDSS-a i Milorada Pupovca.

Argumenti: djeca ne ustaju kad svira hrvatska himna, Pupovac posjećuje ratne zločince, učenici su pošteđeni učenja o Domovinskom ratu i o razaranju vlastitog grada.

Pupovac, prijeteći kako će zatražiti zaštitu od EU-a, UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, uzvraća standardnom optužbom da iza Penave stoje desnica, branitelji i Crkva. Svi oni, kaže on, stvaraju nemir, razdor i etničke sukobe, oni bi htjeli da Srba nema, oni su čak razlog zašto ljudi bježe iz zemlje.

Vrh HDZ-a je diskretno stao u obranu svog koalicijskog partnera. Nismo, rečeno je, vidjeli da Pupovac provocira.

Odmah je na raport pozvan Penava, član HDZ-a ili mangup u vlastitim redovima, koji sustavno stvara probleme idiličnim odnosima Hrvata i Srba na istoku Hrvatske.

Uslijedili su prijekori kako vukovarski gradonačelnik ima brinuti o komunalnim problemima svoga grada, a ne o nacionalnoj politici. I opet su se, kao i uvijek kad zatreba, sjetili Franje Tuđmana i njegove politike pomirenja i mirne reintegracije.

Andrej Plenković se nada da je Penava sve dobro razumio ali i kako bi trebao „još bolje razumjeti“, a to što bi trebao još bolje razumjeti jest da je suradnja s SDSS-om strateški interes HDZ-a.

Suradnja HDZ-a i SDSS-a, gledano iz pragmatične perspektive jedne stranke, možda može biti strateški ili barem taktičko-politički interes, ali drugo je, veliko pitanje je li ta suradnja s SDSS-om, ovakvim kakav on jest, i strateški interes Hrvatske, Hrvata, pa i Srba?

U politici Milorada Pupovca, koji se rado predstavlja kao faktor stabilnosti i mira, postoji nekoliko konstanti.

Nikada nije priznao da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku s ciljem osvajanja njezina teritorija, Beograd mu je daleko bliži od Zagreba, a Moskva od Washingtona, stalno podsjeća na stvarne i izmišljene zločine iz Drugog svjetskog rata, sadašnju vlast krivi za koketiranje s ustaštvom, inzistira na ugroženosti Srba te na njihovoj separaciji i homogenizaciji.

U jednom od zadnjih brojeva lista SNV-a stoji da “HDZ trideset godina ustrajno rehabilitira NDH”!

Uglavnom, riječ je o politici, kako je to svojedobno definirao Ivo Josipović, „proizvodnje etničkih sukoba niskog intenziteta“ kao nekoj vrsti „etnobiznisa“.

Takvu politiku vladajuća stranka popuštanjem, tetošenjem, ugađanjem pa i pristajanjem na ucjene, samo ohrabruje.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministarstvo obrane raspisalo je natječaj za prijam 350 vojnika i mornara u vojnu službu

Objavljeno

na

Objavio

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu, 23. siječnja 2019. godine javni natječaj za ugovorni prijam vojnika i mornara u djelatnu vojnu službu u skladu sa člankom 27. stavkom 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Planom prijma osoblja u djelatnu vojnu službu za 2019. godinu.

Novim izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama iz 2018. godine uvedene su značajne novosti vezane za sklapanje ugovora za vojnike/mornare u djelatnu vojnu službu. Tako je umjesto sklapanja prvog, drugog, odnosno trećeg ugovora o vojničkoj službi na određeno vrijeme (na 4, 5 i 6 godina), predviđena mogućnost da se nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine, sklopi i drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme. Ovom značajnom mjerom postiže se sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog i financijskog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi.

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata, odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine. Kandidati odnosno kandidatkinje će biti raspoređeni u skladu sa stečenom vojnostručnom specijalnosti te mjestu službe sukladno potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Probni rad vojnika/mornara traje šest mjeseci, a kandidati i kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj moraju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. i 35. Zakona: najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje, najviše navršenih 30 godina života do kraja 2019. godine i uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok.

Uz prijavu na natječaj kandidati odnosno kandidatkinje su dužni priložiti presliku osobne iskaznice, rodni list, uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak i svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju. Uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak ne smije biti starije od šest mjeseci.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata odnosno kandidatkinje ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, u roku od osam dana računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti na internetskoj stranici Ministarstva obrane (www.morh.hr.), telefon 01/3784-812 i 01/3784-813 te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.

Natječaj za prijam 350 vojnika/mornara je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva obrane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari