Pratite nas

Magazin

Kraljica Teuta imala je ljetnikovac na vrelu Lištice

Objavljeno

na

Među širokobriješkim žiteljima očuvala se legenda kako je kraljica Teuta posjetila jednom Borak nakon čega je ostala toliko očarana ljepotom tog mjesta da joj je njezin muž ilirski kralj Argon dao sagraditi posebno ‘odmorište’ ili ljetnikovac negdje na Borku, piše Večernji list BiH.

U nekim lokalnim pričama i legendama postoji čak tvrdnja da je i sama kraljica Teuta okončala svoj život negdje kod Borka. Ljepote ovih prostora uistinu otvaraju mogućnost da je uistinu kraljica Teuta imala svoje odmorište i svoja zdanja negdje na prostoru Borka?

Hercegovački Macchu-Picchu

Ako bi ova mogućnost bila istinita, moguće je da se drevni Teutin ljetnikovac nalazio upravo na prostoru ovog prapovijesnog Macchu-Picchua iznad samog kanjona i Lončarevih mlinica, možda čak na prostoru nižeg ili donjeg dijela ovog grada zbog njegove neposredne blizine izvorištu Borak. Ako je i legenda, imala je dobru osnovu. Naime, ni dva kilometra od središta grada nalazi se pravi biser prirode, izvor rijeke Lištice poznatiji kao Borak. Vrelo Borak, koje se sastoji od nekoliko izvora te ima konstantnu temperaturu izvorišta. Vodom sa ovog izvora (izdašnost izvora rijeke Lištice iznosi 2850 l/s) se opskrbljuje cjelokupni grad Široki Brijeg zajedno sa dijelom prigradskh naselja.

Da ne spominjemo kanale koji odvode dragocjenu tekućinu put Blata, Trna, Mokrog,… Rijeka Lištica- druga najhladnija rijeka u Europi- iza Neretve, ovih dana tek se stidljivo probija kroz pijesak bez velike buke, lagano protičući kroz Široki Brijeg da bi se provukla kroz pijesak Mostarskog blata, te napokon kroz tunel na dnu Blata stropoštala u Neretvu. Naravno, tu pokreće turbinu i stvara električnu energiju. Nije ona uvijek tako tiha, da je vidite u proljeće, naprosto podivlja! Malo je poznato kako je davne godine 1936. na Lištici otvorena električna centrala i provedena elektrifikacija u Širokom Brijegu, mnogi gradovi o tome nisu ni sanjali. Lištica je u ovo doba godine najsiromašnija vodom, jer u neko drugo vrijeme u godini uopće mogao tumarati ovim nepredvidivim kanjonom.

Oivičena brdima što se okomito uzdižu nad koritom rijeke, i s ostacima srednjovjekovnoga grada, koji se najvjerojatnije zvao Kruševac, a narod ga zove onako kako zove i sva druga slična mjesta, koja su nekada imala sjajnu povijest, a sad su uglavnom hrpe kamenja – Gradina. Naime, Hercegovački istraživač, geolog Goran Glamuzina obajvio je na svom blogu kako je pronašao veliki prailirski kameni grad s ogromnom piramidalnom utvrdom visokom do 20 metara na spektakularnom položaju uz kanjon Lištice iznad Borka. Omanje srednjovjekovno utvrđenje smješteno je na jednoj kamenoj kosi i izvanredno lijepu prirodnom ambijentu blizu nekoliko izvora koji zajedno čine rječicu Lišticu. Ime samoga grada još je nepoznato, ali okolno stanovništvo lokalitet naziva Gradina, a ponekad i Borak, kako se zove  i jedan od izvora koji sačinjavaju rječicu Lišticu. Ono što čini vizualnu fascinaciju i oduševljava sve one koji posjete ovo mjesto jest impresivni veliki kanjon upotpunjen prozirno-modrom rijekom Lišticom.

U podnožju srednjovjekovnoga grada, između golih stijena i klisura, rijeka Lištica prolazi kroz uski tjesnac. S istočne strane toga tjesnaca diže se brijeg zvan Ćavarovo brdo, a brijeg na desnoj strani rijeke zove se Cigansko brdo. Samo petnaestak minuta laganog hoda po uređenoj stazi uz korito rijeke zelenilo vrba i plavetnilo smokava koji upravo dozrijevaju uzdižu se kanjon svojim očaravajućim izgledom predstavlja nepoznati rajski kutak Hercegovine. Kakvo bi to izletište bilo bez restorana. Peka, alfa i omega prekrasnog restorana pokušava djelatnicima skrenuti pozornost da je gost uvijek u pravu. Ima li što ljepše od hladnog piva i vina koje na stolove stiže iz hladne Lištice. Mnoštvo je mlinica. One već odavno ne rade. Teško je izbrojiti koliko ih je tu bilo, bilo ih je kao nigdje drugdje.

Mlinice se prostiru dva kilometra niz kanjon Lištice, a ove ovdje ostadoše zapamćene kao Lončareve mlinice. Ima tu i drugih prezimena koji su držali mlinice. Kada sam stigao na glavno vrelo, što kulja iz žive stijene, i sobom donosi dah, kao da planina s vodom šalje dah svoje duše. To je vrelo Borak, jedno je od tri velika koje, uz vrelo Jasen i Crno vrilo, rijeku Lišticu, uz nebrojiva mala izvorišta Lišticu rijekom čine. Ovo čudesno vrelo pitke hladne vode još je neotkriveni dragulj za ljubitelje prirode. Ima tu još vrela, mnogi nisu aktivni, sad je sušno. Mnoga su odavno presahnula, ali, kako rekoše, ovo vrelo nikada ne presušuje, baš nikada. Temperatura vode tu je uvijek osam stupnjeva, a Lištica, kad sakupi sve vode, ima negdje oko jedanaest. Jedno opet narod zove Manito vrilo, jer kad izbije, onda pomahnita i ruši sve što mu s nađe na putu, a s ljeta opet utihne, kao da ga nikad nije ni bilo. Zanimljivo je i vrelo, također izbija iz stijene, pa teče posve suprotno svim drugim tokovima i toku Lištice, tek stotinjak metara.

To vrelo je vrlo bučno. I ako bučno se obrušava u slapu do desetak metara visine, izravno u kameniti usjek, prethodno pokupivši još nekoliko manjih vodotoka, i, smatra se da baš to mjesto, gdje se u visokom slapu ta voda obara, nastaje hidronim Lištica. Neki je lokalni speleolog, kako tvrde, vidio taj fenomen, provukao se svuda kuda voda prolazi, sve te podzemne hodnike koji izbijaju ispod Lončarevih mlinica, rekao je da to i nije bilo tako teško te da bi se tuda inače mogao urediti pristojan prolaz za nešto odvažnije ljude, samo treba napraviti nekoliko vještačkih pomagala za prelaženje prepreka. Sredstva stižu iz EU Sve u svemu, posve je sigurno da ovaj prirodno-geološko- arheološki park neposredno iznad Širokog Brijega skriva još mnoge neotkrivene tajne i atrakcije, koje nude neodoljiv zov svima znatiželjnima da kroče u ovaj skriveni netaknuti dio Hercegovine i otkriju njegove čari.

Projekt “Adriatic canyoning” kojim su partneri iz triju zemalja aplicirali u okviru 1. poziva Interreg-IPA CBC Croatia-Bosnia and Herzegovina-Montenegro, u srpnju prošle godine, a koji će biti financiran iz pretpristupnih fondova Europske unije, mogao bi Borak učiniti još atraktivnijim izletištem širokobriiježana ali i jedan ozbiljniji korak u razvoju turističke ponude Širokog Brijega i Hercegovine. Ukupna vrijednost projekta svih partnera je 1.880.297.68 eura, dok je u okviru toga, za Grad Široki Brijeg predviđeno 461.014,92 eura, od čega je 391.862,68 eura bespovratnih sredstava.

Pero Zelenika/Večernji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Raspudić: ‘Bošnjački temelj, bosanska nadgradnja, građanska fasada’

Objavljeno

na

Objavio

“Šovinisti i unitaristi misle da imaju monopol nad pričom o građanskom društvu…”

Publicisti Marko Tomaš i Nino Raspudić bili su gosti večerašnjeg Pressinga na N1 gdje su govorili o aktuelnim temama i društveno-političkoj svakodnevnici.

Na pitanje kako je moguće rješiti hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini, Raspudić je odgovorio:

“Suštinsko rješenje počiva na poštivanju Ustava ili na onome na čemu počiva suvremena Bosna i Hercegovina. Imali smo dobru situaciju nakon Dejtona. Situacija je kulminira izborom Željka Komšića treći put za člana Predsjedništva. Ne znam uopće šta će se time postići. To je čisti politički sadizam. Politički zločinac, politički zao je onaj ko je zaokružio Komšića. Taj ne može biti patriot Bosne i Hercegovine”.

Tomaš smatra da je rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja isto što i rješenje bošnjačkog i srpskog nacionalnog pitanja ili “dok ljudi ne shvate da je njihov nacionalni interes jednak nacionalnom interesu onog drugog”.

Raspudić je istakao da podržava ostvarivanje građanskih vrijednosti, ali na način kako je to ostvareno u nacionalno složenim državama poput Belgije i Švicarske, te je dodao:

“Neko je rekao: Bošnjački temelj, bosanska nadgradnja, građanska fasada”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Glumac sve svoje bogatstvo od 714 mil. dolara daruje u humanitarne svrhe

Objavljeno

na

Objavio

Chow Yun-fat najveća je filmska zvijezda u Aziji i ostvario je uspješnu međunarodno karijeru koja mu je omogućila milijunski iznos na računu.

Najveća azijska filmska zvijezda s međunarodnom karijerom Chow Yun-fat (63) ovih je dana objavio da sve svoje bogatstvo daruje u dobrotvorne svrhe.

Riječ je o iznosu od oko 714 milijuna američkih dolara, a zvijezda filmova ‘Tigar i zmaj’, ‘Pirati s Kariba: Na kraju svijeta’ i ‘Anna i kralj’, smatra kako imati puno novca ne znači biti sretan.

Najteža stvar u životu ne odnosi se na to koliko novaca možeš zaraditi nego kako pritom zadržati mirno stanje uma i živjeti ostatak života na jednostavan i opušten način, kaže Chow Yun-fat, čiji je san biti normalna i jednostavna osoba.

”Novac zapravo ne pripada meni, ja njime samo privremeno upravljam”, izjavio je novinarima tijekom promocije novog filma “Project Gutenberg”.

Glumac i inače živi jako skromno i troši samo oko 100 dolara mjesečno. Robu kupuje na sniženjima, koristi javni prijevoz, a od skupih restorana više voli ulične štandove.

Zanimljivo je također da je tek nedavno kupio pametni telefon, nakon što mu je Nokia, koju je kupio prije 17 godina, prestala raditi.

Chow Yun-fat proslavio se akcijskim filmovima tijekom osamdesetih i devedesetih.

U svojoj bogatoj karijeri glumio je u više od 80 filmova i 24 televizijske serije. Tri puta je dobio honkongšku filmsku nagradu za najboljeg glumca, a također je i dvostruki dobitnik tajvanske filmske nagrade Zlatni konj za najboljeg glumca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari