Pratite nas

Magazin

Kraljica Teuta imala je ljetnikovac na vrelu Lištice

Objavljeno

na

Među širokobriješkim žiteljima očuvala se legenda kako je kraljica Teuta posjetila jednom Borak nakon čega je ostala toliko očarana ljepotom tog mjesta da joj je njezin muž ilirski kralj Argon dao sagraditi posebno ‘odmorište’ ili ljetnikovac negdje na Borku, piše Večernji list BiH.

U nekim lokalnim pričama i legendama postoji čak tvrdnja da je i sama kraljica Teuta okončala svoj život negdje kod Borka. Ljepote ovih prostora uistinu otvaraju mogućnost da je uistinu kraljica Teuta imala svoje odmorište i svoja zdanja negdje na prostoru Borka?

Hercegovački Macchu-Picchu

Ako bi ova mogućnost bila istinita, moguće je da se drevni Teutin ljetnikovac nalazio upravo na prostoru ovog prapovijesnog Macchu-Picchua iznad samog kanjona i Lončarevih mlinica, možda čak na prostoru nižeg ili donjeg dijela ovog grada zbog njegove neposredne blizine izvorištu Borak. Ako je i legenda, imala je dobru osnovu. Naime, ni dva kilometra od središta grada nalazi se pravi biser prirode, izvor rijeke Lištice poznatiji kao Borak. Vrelo Borak, koje se sastoji od nekoliko izvora te ima konstantnu temperaturu izvorišta. Vodom sa ovog izvora (izdašnost izvora rijeke Lištice iznosi 2850 l/s) se opskrbljuje cjelokupni grad Široki Brijeg zajedno sa dijelom prigradskh naselja.

Da ne spominjemo kanale koji odvode dragocjenu tekućinu put Blata, Trna, Mokrog,… Rijeka Lištica- druga najhladnija rijeka u Europi- iza Neretve, ovih dana tek se stidljivo probija kroz pijesak bez velike buke, lagano protičući kroz Široki Brijeg da bi se provukla kroz pijesak Mostarskog blata, te napokon kroz tunel na dnu Blata stropoštala u Neretvu. Naravno, tu pokreće turbinu i stvara električnu energiju. Nije ona uvijek tako tiha, da je vidite u proljeće, naprosto podivlja! Malo je poznato kako je davne godine 1936. na Lištici otvorena električna centrala i provedena elektrifikacija u Širokom Brijegu, mnogi gradovi o tome nisu ni sanjali. Lištica je u ovo doba godine najsiromašnija vodom, jer u neko drugo vrijeme u godini uopće mogao tumarati ovim nepredvidivim kanjonom.

Oivičena brdima što se okomito uzdižu nad koritom rijeke, i s ostacima srednjovjekovnoga grada, koji se najvjerojatnije zvao Kruševac, a narod ga zove onako kako zove i sva druga slična mjesta, koja su nekada imala sjajnu povijest, a sad su uglavnom hrpe kamenja – Gradina. Naime, Hercegovački istraživač, geolog Goran Glamuzina obajvio je na svom blogu kako je pronašao veliki prailirski kameni grad s ogromnom piramidalnom utvrdom visokom do 20 metara na spektakularnom položaju uz kanjon Lištice iznad Borka. Omanje srednjovjekovno utvrđenje smješteno je na jednoj kamenoj kosi i izvanredno lijepu prirodnom ambijentu blizu nekoliko izvora koji zajedno čine rječicu Lišticu. Ime samoga grada još je nepoznato, ali okolno stanovništvo lokalitet naziva Gradina, a ponekad i Borak, kako se zove  i jedan od izvora koji sačinjavaju rječicu Lišticu. Ono što čini vizualnu fascinaciju i oduševljava sve one koji posjete ovo mjesto jest impresivni veliki kanjon upotpunjen prozirno-modrom rijekom Lišticom.

U podnožju srednjovjekovnoga grada, između golih stijena i klisura, rijeka Lištica prolazi kroz uski tjesnac. S istočne strane toga tjesnaca diže se brijeg zvan Ćavarovo brdo, a brijeg na desnoj strani rijeke zove se Cigansko brdo. Samo petnaestak minuta laganog hoda po uređenoj stazi uz korito rijeke zelenilo vrba i plavetnilo smokava koji upravo dozrijevaju uzdižu se kanjon svojim očaravajućim izgledom predstavlja nepoznati rajski kutak Hercegovine. Kakvo bi to izletište bilo bez restorana. Peka, alfa i omega prekrasnog restorana pokušava djelatnicima skrenuti pozornost da je gost uvijek u pravu. Ima li što ljepše od hladnog piva i vina koje na stolove stiže iz hladne Lištice. Mnoštvo je mlinica. One već odavno ne rade. Teško je izbrojiti koliko ih je tu bilo, bilo ih je kao nigdje drugdje.

Mlinice se prostiru dva kilometra niz kanjon Lištice, a ove ovdje ostadoše zapamćene kao Lončareve mlinice. Ima tu i drugih prezimena koji su držali mlinice. Kada sam stigao na glavno vrelo, što kulja iz žive stijene, i sobom donosi dah, kao da planina s vodom šalje dah svoje duše. To je vrelo Borak, jedno je od tri velika koje, uz vrelo Jasen i Crno vrilo, rijeku Lišticu, uz nebrojiva mala izvorišta Lišticu rijekom čine. Ovo čudesno vrelo pitke hladne vode još je neotkriveni dragulj za ljubitelje prirode. Ima tu još vrela, mnogi nisu aktivni, sad je sušno. Mnoga su odavno presahnula, ali, kako rekoše, ovo vrelo nikada ne presušuje, baš nikada. Temperatura vode tu je uvijek osam stupnjeva, a Lištica, kad sakupi sve vode, ima negdje oko jedanaest. Jedno opet narod zove Manito vrilo, jer kad izbije, onda pomahnita i ruši sve što mu s nađe na putu, a s ljeta opet utihne, kao da ga nikad nije ni bilo. Zanimljivo je i vrelo, također izbija iz stijene, pa teče posve suprotno svim drugim tokovima i toku Lištice, tek stotinjak metara.

To vrelo je vrlo bučno. I ako bučno se obrušava u slapu do desetak metara visine, izravno u kameniti usjek, prethodno pokupivši još nekoliko manjih vodotoka, i, smatra se da baš to mjesto, gdje se u visokom slapu ta voda obara, nastaje hidronim Lištica. Neki je lokalni speleolog, kako tvrde, vidio taj fenomen, provukao se svuda kuda voda prolazi, sve te podzemne hodnike koji izbijaju ispod Lončarevih mlinica, rekao je da to i nije bilo tako teško te da bi se tuda inače mogao urediti pristojan prolaz za nešto odvažnije ljude, samo treba napraviti nekoliko vještačkih pomagala za prelaženje prepreka. Sredstva stižu iz EU Sve u svemu, posve je sigurno da ovaj prirodno-geološko- arheološki park neposredno iznad Širokog Brijega skriva još mnoge neotkrivene tajne i atrakcije, koje nude neodoljiv zov svima znatiželjnima da kroče u ovaj skriveni netaknuti dio Hercegovine i otkriju njegove čari.

Projekt “Adriatic canyoning” kojim su partneri iz triju zemalja aplicirali u okviru 1. poziva Interreg-IPA CBC Croatia-Bosnia and Herzegovina-Montenegro, u srpnju prošle godine, a koji će biti financiran iz pretpristupnih fondova Europske unije, mogao bi Borak učiniti još atraktivnijim izletištem širokobriiježana ali i jedan ozbiljniji korak u razvoju turističke ponude Širokog Brijega i Hercegovine. Ukupna vrijednost projekta svih partnera je 1.880.297.68 eura, dok je u okviru toga, za Grad Široki Brijeg predviđeno 461.014,92 eura, od čega je 391.862,68 eura bespovratnih sredstava.

Pero Zelenika/Večernji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Bazga – najljekovitija europska biljka

Objavljeno

na

Objavio

Biljke na bezbroj načina ulaze u naše svakodnevne obroke i napitke. Među njima je i bazga. Ova superjunakinja raste uz putove i puteljke, proviruje iz mnogih dvorišta, a njezin se miris ovih dana ne može mimoići.

Bazga se može pronaći na mnogim livadama i poljima, ali treba znati koji dio biljke koristiti. Najviše je ljekovit njen cvijet i plod. Kod plodova i kore treba biti oprezan. Cvjetovi se beru u proljeće, a plodovi i kora sakuplja u jesen. Lišće bazge možemo brati tijekom cijelog perioda vegetacije, ali samo ono posve razvijeno.

Ljekovita svojstva bazge

Cvjetovi bazge bogati su glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima i vitaminom C. U bobicama možemo pronaći alkaloide, karotene i tanine. Bobice bazge sadrže i organske kiseline te vitamina A, B i C. Glavni razlog ljekovitosti bazge je u flavonoidima koje sadrži jer su oni moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.

Ovo su ljekovita svojstva bazge:

  • koristi u liječenju degenerativnih bolesti
  • prevenira nastanak karcinoma
  • sprečava gripe i prehlade
  • jača imunitet
  • ima antivirusno i antimikrobno djelovanje
  • koristi pri upali dišnih puteva
  • olakšava simptome astme
  • pomaže pri peludnim alergijama
  • pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi
  • pomaže kod akni i kožnog osipa
  • djeluje kao laksativ i diuretik
  • pomaže pri mršavljenju

Branje bazge

Cvjetove bazge možete brati kada su topli dani, nikako poslije kiše. Uhvatite nekoliko suhih dana i tek onda krenite u branje. Koristite ju neposredno nakon branja. Cvjetove bazge možete sušiti obješene na propuhu kako bi ostali prirodne bijeložute boje. Osušene cvjetove možete samljeti i čuvati na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama. Ne čuvajte suhe cvjetove bazge dulje od 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, trebate ih baciti.

Evo koji su ljekoviti i fini pripravci od bazge

1. Čaj od bazge

3-5 grama suhih cvjetova prelijte s 250 ml ili jednom šalicom zahune vode. Pustite da tako odstoji 10 – 15 minuta pa procijedite. Ovaj čaj pomoći će pri liječenju viroza, gripa i prehlade. Ublažiti će i probleme s kašljem i dišnim putevima. Možete ga začiniti medom.

Čaj od bazge možete koristiti i kao hladniji za ispiranje grla u slučaju upala krajnika ili gnojne angine. Napravite ga na isti način ali pričekajte da se više ohladi.

2. Parna kupka od bazge

U jednu veću posudu stavite jednu čajnu žlicu suhog cvijeta bazge i jednu suhog cvijeta kamilice. Prelijete s 400 ml vruće vode i pustite da odstoji 10-ak minuta. Naslonite glavu nad lonac, pokrijte se tkaninom, parite i inhalirajte.

Ponavljajte ovo dva puta dnevno i pomoći će kod nakupljene sluzi, sinusnih upala kao i infekcija te upale grla. Osim toga povoljno djeluje na kožu te umiruje oči.

3. Oblozi od bazge

Svježe listove bazge usitnite i omotajte ih gazom. Ovakve možete staviti kao obloge na bolna mjesta. Također će pomoći i kao oblozi za hemeroide.

4. Popečci od bazge

Svježe ubrane cvjetove očistite od biljnih ušiju i operite. Napravite malo gušću smjesu za palačinke i cvjetove dobro natopite u smjesu. Stavite ih pržiti na vruće ulje s gornje plosnate strane. Kada blago porumeni s donje strane škaricama brzo odrežemo sve peteljke s gornje strane i tada okrenemo popečak da se i druga strana ispeče. Sa svake strane peče se 2 do 3 minute, ovisno o temperaturi ulja. Uz popečke od bazge možete servirati krumpirovu salatu s lukom i listovima maslačka

5. Sok od bazge

Za sok od bazge potrebno vam je:

  • 35 cvjetova bazge
  • 4 kg šećera
  • 4 l vode
  • 1 kg limuna
  • 12 dag limunske kiseline

Pomiješajte 2 l vode, cvjetove bazge, 2 kg šećera i sitno izrezan limun. Pustite neka odstoji 24 sata ali povremeno pomiješajte. Procijedite tekućinu pa dodajte još 2 kg šećera, 2 l vode i limunsku kiselinu. Tako ostavite da stoji još 24 sata i ovaj put morate povremeno miješati. Nakon toga sipajte sve u boce.

Potencijalne nuspojave korištenja bazge

Makar je bazga ljekovita, svježa biljka je otrovna. Ona se ne smije konzumirati bez kuhanja ili prerađivanja. Sirove bobice jesu jestive, no mogu izazvati mučninu i povraćanje.

Bazgu nikako ne smiju koristiti trudnice i dojilje. (Net.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Ministarstvo zdravstva edukativnim materijalima upozorava da zračenje mobitela utječe na zdravlje

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo zdravstva objavilo je edukativne materijale u kojima upozorava građane da zračenje mobitela može imati utjecaja na zdravlje ljudi, što su iz civilnih udruga pozdravili, ali i zamjerili Ministarstvu da je to napravilo “s figom u džepu”.

Na mrežnim stranicama Ministarstva objavljeni su letak i video u kojima se kaže da izloženost korisnika visokofrekvencijskim elektromagnetskim poljima mobitela značajno opada s povećanjem udaljenosti mobitela odnosno raste s njegovim približavanjem, te se daje savjete koji će pomoći u izbjegavanju rizika.

Mobilni uređaj najviše emitira elektromagnetska polja tijekom razgovora ili prijenosa podataka, pa je dobro pričekati na uspostavljanje veze prije nego prislonite telefon na uho budući da tijekom uspostave veze mobilni uređaj radi maksimalnom snagom, kaže se.

Također, Ministarstvo preporuča korisnicima mobitela da šalju tekstualne poruke (SMS, mail, CHAT…) kada god mogu umjesto da nazivaju mobitelom, i dodaje da je dobro nositi uređaj što dalje od tijela, tj. u torbi ili ruksaku umjesto u džepu hlača ili košulje.

Ministarstvo poziva građane da izbjegavaju spavanje pored mobilnog uređaja. “Dok spavate ne stavljajte mobilni uređaj pod jastuk ili na noćni ormarić”, kaže se. Izloženost zračenju se čak za 10.000 puta smanjuje ako se udaljenost od mobitela poveća 100 puta i obrnuto, ističe se na letku i videu te navodi da je to razlika, primjerice, između držanja mobitela pet milimetara uz uho i 50 centimetera od tijela ruci uz uporabu zvučnika/slušalica.

Izbjegavati dugotrajnu prislonjenost mobitela uz tijelo ili uho

Uključite zvučnik ili rabite slušalice te izbjegavajte dugotrajnu prislonjenost mobitela uz tijelo ili uho kad god je moguće, a jednako tako povežite se na dostupni bežični internet (Wi-Fi) jer tada mobitel odašilje manjom snagom, ističe se u preventivnim preporukamate i savjetuje građane da skrate vrijeme razgovora na mobilnom uređaju.

Hrvatska udruga za zaštitu elektromagnetskog zračenja (HUZEZ) izrazila je zadovoljstvo “konačnim” izdavanjem edukativnog videa s preporukama kako treba koristiti mobitel, te dodaje da udruga već četiri godine na svojim informativnim tribinama i putem medija upozorava na potrebu odgovornog korištenja bežičnih tehnologija.

Iz HUZEZA, međutim, ističu, da se u videu Ministarstva zdravstva elektromagnetska polja koja se emitiraju za vrijeme razgovora nazivaju “štetnima“, što je letak izbjegao navesti.

Time se indirektno priznaje da ipak postoji učinak na zdravlje, što je Ministarstvo do sada uporno negiralo i tvrdilo, jednako kao i teleoperateri, kako “nema dokaza o štetnosti“, kažu u komentaru HUZEZ-a dostavljenu Hini.

Iz udruge također zamjeraju Ministarstvu da je video “zakopan“ na njegovim stranicama, pa imaju dojam da je Ministarstvo željelo samo formalno ispuniti obveze propisane Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj u razdoblju 2016. do 2020., po kojima je objava edukativnih preporuka preduvjet za apliciranje za EU fondove.

Tišina oko materijala, za koji znaju samo najupućeniji, sugerira zaključak da Ministarstvo nije voljno “provesti stvarnu informativno-edukativnu kampanju o rizicima korištenja bežičnih tehnologija, usmjerenu posebno na djecu i mlade, kao što se traži Rezolucijom EU Parlamenta 2008/2211“, ističe HUZEZ.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 397

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 398

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 397

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 398

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 397

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-recent-comments-widget/disqus_recent_comments_widget.php on line 398

Komentari