Pratite nas

Herceg Bosna

Kravice, slapovi koji oduzimaju dah

Objavljeno

na

Rijeka Trebižat duga je od svoga izvora u Peć-Mlinima do ušća u Neretvu u Strugama 50 km. Ona je nastavak toka od Posušja (Tribistovo, kota 903), tako da je de facto susrećemo pod devet imena: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (Posušje) – Matica – Vrlika (Imotski) – Tihaljina – Mlade – Trebižat (Ljubuški).

Rijeka Trebižat stoljećima je tažila žed žednima, rashladila tijela radoznalima koji su joj htjeli u ljetnim žegama isprobati ćudi. Ljeti kada je najtiša, najljepša i najdraža.

Umornima je dala (i daje) hlada i smiraja na svojim obalama obraslim smokvama, vinovom lozom i ostalim što ovom krajoliku daje obilježje .

U proljeće je ponosita, zadivljuje svojom bistrinom, modrinom i plavetnilom što namjernika očarava i ponovno k sebi zove. I opet tako stoljećima…

Ljeti mirna, skoro nečujna, kad se razmili po plodnoj dolini i kroz tolike kanale svemu taži žed i život daje.

kravica

Za uzvrat, u smiraj dana sva živa i mrtva priroda zasluženu joj himnu pjeva.

U jesen i zimu, za vrijeme obilnih kiša, podivlja. Svojom silinom poplavi sve, postane bučna i hirovita kao da sve to hoće sakriti.

Ali, nakon toga ponovno se primiri i, vrativši se u svoje korito, nastavi normalni život. I tako ponovno, svake godine – od pamtivijeka.

Bilo bi neoprostivo zaboraviti, ne istaći njenu čistoću na kojoj joj mogu pozavidjeti mnoge rijeke svijeta. Ali, bila bi još veća nepravda ne istaći da Trebižat ima što bi željele, a nemaju mnoge druge rijeke. Svojim neprestanim tokom, tamo negdje duboko u njenim njedrima,

stvara se SEDRA, koja je najzaslužnija što ova rijeka ima dva prelijepa vodopada – Koćušu i Kravicu – dvije ljepotice od kojih ova druga gotovo svakoga ko je posjetio tjera da joj se uvijek iznova vraća, otkrivajući svaki put nešto novo, nešto što ranije nije zapazio.

Vodopad Kravica nalazi se na 50 km dugom toku rijeke Trebižat, oko 3 km nizvodno od Vitaljine, u Studencima blizu Ljubuškog.

Rijeka Trebižat Ljubuško BIH

Stvoren je upravo radom sedronosne rijeke Trebižat. Visina slapa kreće se od 26 – 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara.

Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina, alge i lišajevi.

Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna.

Sedrena područja oko vodopada Kravice spadaju u geološke spomenike prirode Bosne i Hercegovine.

Ova prirodna ljepota kroz godinu privuče velik broj posjetitelja.

U ljetnom periodu, zbog nižeg vodostaja rijeke, bazen ispod slapova nudi uživanje u plivanju i vodenim sportovima.

Nema sumnje da su vodopadi Kravice jedni od najljepših prirodnih ljepota u Hercegovini uopće.

U svako doba godine, zbog nivoa vodostaja rijeke Trebižat, vodopadi nude različit doživljaj.

U sezoni nekoliko restorana koji se nalaze u blizini samih slapova nude jela s roštilja i riblje specijalitete.

U blizini vodopada nalazi se i mala pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijum karbonata, stari mlin i brodić.

Rijeka Trebižat omogućava i prijatne izlete u kanuu, koje organizuju lokalni iskusni operateri, u dužini od 10 km.

trebizat_kravice

Ukoliko krenete na put ka Kravicama, prije svega trebate gledati putokaze. Nažalost, nema ih baš mnogo za Kravice. Uglavnom,ukoliko idete glavnom magistralom od Mostara prema Metkoviću, odnosno na semaforu za skretanje ka Čapljini, idete desno, prelazite preko mosta i pravcem koji je dug nešto više od kilometra, dolazite na mali trg gdje idete opet desno pa pravcem do naredne raskrsnice gdje skrećete lijevo, prema Ljubuškom. Onda idete dok ne naiđete na tablu koja pokazuje lijevo skretanje za Kravice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola danas je obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu.

Prije svete mise a nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća župnik don Ivan Tomić kazao je kako je ovo žalostan dan za Župu, dan spomena na veliku tragediju i ratni zločin.

-Svjesni smo toga što je naša zemlja pretrpjela u ratu, no ovo je i dalje naša želja, naša svetinja. Stoga ljubimo svoju zemlju, hrvatsku, ramsku i uzdolsku uvijek i zauvijek ma gdje bili. Uvijek se sjetimo odakle dolazi naša krv, kazao je župnik te pozdravio sve vjernike, obitelji poginulih, oce svećenike na čelu sa mons. Tomom Vukšićem, vojnim biskupom ordinarijem u BiH koji je i predvodio misu, kao i hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića koji je predvodio mnogobrojno izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.

Mons. Vukšić u svojoj propovijedi kazao je kako Crkva nije nadležna za provođenje zemaljske pravde ali jeste zajednica moralna i neotuđiva i naša obveza je molitva i sjećanje, solidarnost i ljubav.

-Stoga pozivam nadležne institucije na provođenje zakona i pravde, istaknuo je mons. Vukšić.

-Nastojanja kršćana je oslobađanje od zlog pamćenja. S nadom da će biti od koristi promicanje vrijednosti općeg dobra u cjelokunoj društvenoj zajednici, te konačna pobjeda dobra nad zlim. Prošlost živi kroz sjećanje, i njezin sadržaj utječe u mnogočemu na našu budućnost, prošlost tako postaje obnovljena a budućnost pak gledana iz perspektive nade, zaključio je biskup Vukšić u svojoj propovijedi.

Pripadnici Prozorskog bataljona Armije BiH su u sklopu operacije ‘Neretva 93.’, 14. rujna 1993. godine napali mjesto Uzdol i pri tome počinili stravičan ratni zločin na okrutan način ubivši 41 osobu katoličke vjere i hrvatske nacionalnosti.

Među žrtvama se nalazilo 29 civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 10, a najstarija 87 godina, te 12 pripadnika HVO-a.

Za navedene strašne zločine podignuta je optužnica protiv Envera Buze, zapovjednika Samostalnog bataljona Prozor Armije BiH, a sudski proces je u tijeku.

UZDOL, SJEĆANJE NA NEVINE ŽRTVE (14. RUJNA 1993 – 14. RUJNA 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Govor generala zbora Stanka Sopte na 23. obljetnici oslobođenja kraljevskog hrvatskog grada Jajca

Objavljeno

na

Objavio

Govor generala zbora Stanka Sopte
23. obljetnica oslobođenja kraljevskog hrvatskog grada Jajca
Jajce, 13 rujna 2018.

POŠTOVANI PRIJATELJI!

Godine se slažu u knjigu povijesti. U sjećanje. Tako uvijek u rujnu dolazi i obljetnica oslobođenja kraljevskog hrvatskog grada Jajca. Jajce je brojalo svoje godine i svoja sjećanja i složilo tešku i krvavu knjigu povijesti. Iz te su knjige mnogi htjeli čitati i često čitali i ono što u njoj ne piše i o čemu ona pojma nema. Izmišljali su povijest. No naša teška i krvava knjiga povijesti ne ljubi ništa drugo do onoga što je u njoj krvlju njenih sinova zapisano. Sve od kad Jajce postoji i sve od kada šume vodopadi njegove rijeke Plive.

Jajce pamti starohrvatska vremena svoga ponosa i svoje slave, vremena svojih hrvatskih kraljeva u Bosni, no pamti i teška vremena u kojem je utvrda za utvrdom, tog slavnog hrvatskog kraljevstva u Bosni, šapatom padala. I pamti strašna vremena svoga zadnjeg kralja i kako je na izdaju smaknut i pokopan tu na Humu ponad grada. Pamti i duga stoljeća ropstva i patnje pod turskim kopitom, pamti desetljeća olovnih godina komunističkih prijetnji i stradanja. Pamti i zadnje ratove, svoj pad i svoje oslobođenje.

Danas smo u 23. obljetnici oslobođenja hrvatskog i kraljevskog grada Jajca od četničkih hordi i postrojbi JNA kada su hrvatske snage HVO-a i HV, kroz operaciju Maestral, u svom nezaustavljivom naletu pomele okupatorske postrojbe i svome hrvatskom gradu Jajcu donijele slobodu. Na krvi i životima vitezova Hrvatskog vijeća obrane Hrvatske republike Herceg Bosne, izrasta sloboda i život ovoga grada.

Stoga se danas s neizmjernom zahvalnošću sjećamo svojih poginulih prijatelja i suboraca, svojih vitezova, sjećamo se naših ranjenih, iskupili smo se ovdje mi veterani, njihovi prijatelji i suborci iz toga slavnog i pobjedničkog boja.

Želimo im pokoj vječni i laku grudu zemlje Hrvatske. Želimo njihovim obiteljima reći veliko hvala. Želimo gradu Jajcu poželjeti život u slobodi i hrvatskom narodu čestit i dostojanstven život u njihovom gradu Jajcu.

Živjeli.

Kamenjar.com

 

Obilježena 23. obljetnica oslobađanja Jajca

 

 

13. rujna 1995. nad slapovima Plive zavijorila se hrvatska zastava!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari