Pratite nas

Zanimljivosti

Krediti bez zlata, banaka, vlada, čak i tiskarskog stroja

Objavljeno

na

Sustavi lokalne razmjene pokazuju da “novac” ne treba biti nešto čega nedostaje ili za što se ljudi trebaju natjecati.

Novac je kredit i zato ga ne može nestati, kao što ne može nestati metara ili centimetara. Kao što je primijetio Benjamin Franklin, krediti pretvaraju sutrašnji prosperitet u današnju gotovinu

Sustavi alternativnih valuta dobili su jak poticaj s pojavom računala. Više nije potrebno kovati lokalne kovanice ili tiskati novčanice već se trgovina može obavljati elektronskim putem. Prvi sustav elektronske valute smišljen je nakon što je IBM izbacio na tržište svoje XT računalo 1981. Kanadski računalni stručnjak Michael Linton izradio je računovodstvenu bazu podataka, a 1982. predstavio je Trgovinski sustav lokalne razmjene (Local Exchange Trading System, LETS), kompjuterizirani sustav za bilježenje transakcija i vođenje računa.

Linton je redefinirao novac, on je bio samo “informacijski sustav za bilježenje ljudskih napora”. LETS kredit nastaje kada neki član posudi kredit od zajednice kako bi kupio dobra ili usluge. Taj se kredit briše kada član vrati zajednici dobra ili usluge podmirujući svoju obvezu otplaćivanja kredita. Sustav djeluje bez bilo kakvog oblika “pokrića” ili “rezervi”. To je samo računovodstveni sustav za bilježenje potraživanja i brisanje dugova. LETS kredita ne može nedostajati jednako kao što ne može nedostajati centimetara. Oni su slobodni od poreza i kamata. Mogu se čuvati na računalu čak i bez ispisivanja na papiru. Oni su jednostavno informacije. Trenutno postoji barem 800 trgovinskih sustava lokalne razmjene u Europi, Novom Zelandu i Australiji. Manje su popularni u Sjedinjenim Državama, ali zagovornik valuta lokalnih zajednica Tom Greco smatra da će postajati popularnije kako konvencionalne ekonomije budu dalje propadale i sve više ljudi bude “marginalizirano”.-

Na svojoj web-lokaciji “Putujte bez novca” australski entuzijast James Taris iznosi svoja osobna iskustva s LETS-om. U vrijeme kad je dao otkaz na svom poslu i kad je pazio na svoj novac, prisustvovao je sastanku LETS-ove grupe u svojoj lokalnoj zajednici i saznao da bi mogao dobiti razne usluge ako pruži ekvivalentnu količinu svog vremena. Rezultat je bila prva i najbolja stručna masaža koju je ikad primio, luksuz čije si plaćanje od 60 dolara u gotovini nije mogao priuštiti u vrijeme dok je imao plaćen posao. “Platio” je za tu i druge usluge podučavajući druge vještinama iz korištenja interneta i stolnog izdavaštva i pomažući grupi, u čemu je prilično uživao. On demonstrira potencijal tog sustava putujući svijetom s vrlo malo konvencionalnog novca.

“Prijateljske usluge” (Friendly Favors) je sustav kompjuterizirane razmjene poput LETS-a koji je prerastao lokalnu zajednicu i postao svjetska baza podataka s više od 12.000 članova. Sustav prati razmjenu “zahvala”, jedinice mjere koju smatraju ekvivalentom jednog ušteđenog dolara zahvaljujući prijateljskom popustu ili primljenoj usluzi. Za razliku od većine LETS- programa koji su se razvili među ljudima s malo novca i u potrazi za alternativnim načinima trgovine, među članovima Prijateljskih usluga nalaze se ljudi koji financijski dobro stoje, visoko su kvalificirani i posebno zainteresirani za mogućnost sustava da koristi ljudske resurse. Danas broje blizu 60.000 članova u 189 zemalja. Koncept valute lokalne zajednice možete istražiti na ithacahours.com, madisonhours.org, communitycurrency.org i International Journal of Community Currency Research, a opću rasprava o prijedlozima u vezi alternativnog novca na Projektu novčane edukacije Toma Greca na reinventingmoney.com.

Ograničenja sustava valuta lokalnih zajednica

Sustavi lokalne razmjene pokazuju da “novac” ne treba biti nešto čega nedostaje ili za što se ljudi trebaju natjecati. Novac je jednostavno kredit i zato ga jednostavno ne može nestati, kao što ne može nestati metara ili centimetara. Kao što je primijetio Benjamin Franklin, krediti pretvaraju sutrašnji prosperitet u današnju gotovinu. Krediti se mogu dobiti bez zlata, banaka, vlada ili čak tiskarskog stroja. Sve se može raditi na računalu.

Koncept je dobar, ali postoje neka praktična ograničenja modela LETS i drugih sustava valuta lokalne zajednice kako se sada primjenjuju. Jedno je to što nedostaju uobičajeni poticaji za otplaćivanje. Ne naplaćuju se kamate, a ponekad nema vremenskog ograničenja za otplatu. Vraćanje duga može se odgađati do u beskraj. Neke alternative za zadržavanje poštenja članova zajednice predložio je Tom Greco: “Uvijek postoji mogućnost da sudionik može odlučiti da ne ispuni svoju obvezu tako što će izaći iz sustava i odbijati da pruži vrijednost ekvivalentnu onoj koju je primio. Na pamet mi padaju tri moguća načina rješavanja tog rizika: Prva je mogućnost korištenje ‘financirane’ razmjene u kojoj svaki sudionik predaje ili zalaže određenu imovinu kao osiguranje da će podmiriti svoje obveze (…) Druga mogućnost je održavati ‘osiguravajući’ fond, financiran ubiranjem provizije na sve transakcije, kako bi se pokrili mogući gubici. Treća mogućnost (…) je oslanjanje na grupnu suodgovornost, tj. da svaki sudionik unutar grupe istog afiniteta snosi odgovornost za dugove drugih.”
To su mogućnosti, ali one nisu toliko praktične ili djelotvorne kao naplaćivanje kamata i kazne za kašnjenje koje se mogu naplatiti putem suda. Uz zatezne kamate posuđivači su skloniji biti oprezni u svom posuđivanju i vraćati svoje dugove na vrijeme. Izbacivanje kamata iz novčanog sustava izbacilo bi poticaj privatnim posuđivačima da posuđuju i ohrabrilo bi spekuliranje. Kad bi krediti bili na raspolaganju bez vremenskog ograničenja ili naplate kamata, ljudi bi mogli jednostavno posuditi sav slobodan novac do kojeg mogu doći, zatim se natjecati da kupe obveznice, dionice i drugu imovinu koja donosi dobit, stvarajući spekulativne mjehure.

Nametanje značajnog troška na posuđivanje sprječava takvu vrstu neobuzdanog spekuliranja. Kamata se danas smatra razumnom cijenom s obzirom na vremensku vrijednost novca. Sustavni problem kod naplaćivanja kamata jest pronalaženje glavnice i kamata za otplatu zajmova u novčanom sustavu u kojem ima dovoljno novca samo za glavnicu – ali taj se problem može riješiti na druge načine. Prijedlog za zadržavanje koristi od sustava kamata uz istovremeno izbjegavanje takve situacije piše na jednom drugom mjestu knjige Ellen Hodgson Brown, a tamo je opisan i prijedlog beskamatnog pozajmljivanja koje bi moglo funkcionirati.

Ozbiljnije ograničenje privatnih “dopunskih” valuta je u tome što se ne bave mamutskim paukom duga koji siše životnu snagu nacionalne ekonomije. Sve “dopunske” valute pretpostavljaju postojanje nacionalne valute koju dopunjavaju. Porezi se i dalje moraju plaćati u nacionalnoj valuti, kao i računi za telefonske usluge, energiju, benzin i sve drugo što ne proizvodi netko iz zajednice lokalne valute. To znači da članovi zajednice i dalje moraju pripadati nacionalnom novčanom sustavu tj. da neće ukloniti provođenje novčane nepravde odozgor. Ali mogu biti dobar početak drukčijeg razmišljanja o novcu.

Zamislio sam grupicu od pedeset ljudi, mojih poznanika ili prijatelja, sa što više raznih djelatnosti. Tu u kvartu, ne na drugom planetu, ljudi s imenima i prezimenima. Vlasnik prodavaonice, vulkanizer, frizer, vlasnik kafića, kompjutorski serviser, sve što sam mogao zamisliti da bi moglo biti potrebno. Zamislio sam poznate ljude (zato da se ne varamo) i da se dogovorimo da međusobno počnemo izdavati papiriće s potvrdama o nekoj usluzi ili robi koju smo dali ili napravili. S tim papirićem se moglo otići bilo kome drugom iz te skupine od pedeset ljudi i dobiti neku robu ili uslugu jer bi i on pomoću tog papirića kod bilo koga od tih pedeset ljudi dobio što mu treba. Kako je to jednostavno – barem teoretski. Novac doista nije ništa drugo nego potvrda o uloženoj energiji, sam po sebi zapravo ne postoji.

“Euro ovdje više ne stanuje” – nema poreza na transakcije

Tko zna, možda baš ova umjetno stvorena kriza gurne ljude u smjeru tog razmišljanja. Pogotovo je bolno bilo u Grčkoj, a danas je već izašlo na vidjelo da su ljudi upropašteni suradnjom grčke vlade i zloglasne banke Goldman-Sachs, od koje je započela i svjetska kriza 2009., a tu je banku jedan ekonomist opisao (prema mom sjećanju) kao “divovsku lignju koja sjedi na licu svijeta i siše ga”.

Ali je zato u lipnju 2012. u novinama osvanula reportaža preko dvije stranice o gradiću Volosu u Grčkoj, pod naslovom “Ovdje euro više ne vlada”. Pisalo je: “Stanovnica grčkog grada Volosa Ioanna Costopoulou ovih dana priprema svoju godišnju prijavu poreza. Nema eura da plati knjigovotkinju pa joj plaća u TEM-u, virtualnoj valuti (koja to valuta na svijetu ustvari nije virtualna, otkad je ukinut zlatni standard?, op. K.M) koja u nekim transakcijama u Volosu već zamjenjuje euro. Svakim danom sve je manje eura, a sve više virtualne valute. Ioannina knjigovotkinja kasnije će možda otići frizeru i platiti TEM-ovima koje je zaradila od Ioanne. Frizerka će zarađenim TEM-ovima kupiti jaja koja uzgaja Kostas Christou, inženjer koji radi u remontnoj tvornici helikoptera za grčku vojsku, ali plaća mu je posljednjih mjeseci skresana na pola pa se usput bavi poljoprivredom. Kostas će zarađenim TEM-ovima platiti popravak zatvarača na hlačama, što će obaviti Ioanna Costopoulou s početka priče koja ima malu šivaću radionicu.”

Sličan sustav, rečeno je, postoji u još barem devet grčkih gradova, a spektar roba i usluga koje se u Volosu mogu platiti TEM-ovima je širok, osim farmera, frizera i krojačica primaju ih automehaničari, vodoinstalateri, učitelji stranih jezika, liječnici, čak se pregovara s gradskim vlastima da se 30 posto cijene vrtića plaća u TEM-ovma. Jedna je stanovnica Volosa rekla novinaru kako je kardiologu platila račun od 30 eura pola u eurima, a pola u TEM-ovima, dok druga umirovljenica dnevno zaradi do 15 TEM-ova popravljanejm odjeće šivanjem.

Kako je nezaposlenost u Volosu 30 posto, svakoga se dana sve više ljudi uključuje u sustav. Svaki član sustava ima korisničko ime i lozinku uz pomoć kojih se logira na internetu i plaća ili prima novac od drugog člana. Sustavom se koriste i oni koje nisu članovi zbog besparice već zbog osjećaja zajedništva i pomoći lokalnoj zajednici. U reportaži BBC-ja Perri Mantzafleri, članica poljoprivredne zadruge iz Volosa, rekla je da radnici na ovaj način mogu kupiti kruh, meso i druge proizvode, a žene mogu otići kod frizera: “Ja sam odrasla na selu. Stvari su nekada upravo ovako funkcionirale, prije nego što se u sve upleo novac”. Jedan od Grka je za kraj rekao da je alternativna valuta poput TEM-a odlična za grčko društvo, ali ne zna je li dobra jer u tim transakcijama nema poreza. Eh, steglo mi se srce zbog toga.

Točno, nema poreza. Ali nema niti duga koji svaka valuta danas u sebi sadrži. Kod alternativnih valuta negativci su isključeni kao posrednici između ljudi. Možda su zato, samo nekoliko dana nakon ovih vijesti, po novinama osvanule vijesti o uvođenju tzv. “geura”, tj. grčkog eura.

Gradonačelnik Volosa Panos Skotiniotis rekao je da podržava projekt, ali i napomenuo da dvije ‘valute’ ne mogu ravnopravno koegzistirati, da je ovo “dobar način za izlazak iz duboke ekonomske i društvene krize, inicijativa koja nadopunjuje euro, ali ga ne zamjenjuje”.

Eh, Panose, to je već stvar naviknutosti i poimanja “normalnog”. Elite nemaju lak zadatak – kako bi se ostvarile svoje ciljeve trebaju ljude gurati do ruba, ali nikad preko ruba. Jer ako ih gurnu preko ruba, ljudi će se snaći na svoj način i više se nikad neće vratiti u sustav dužničkog ropstva, što suvremeni financijski sustav u svojoj biti jest.

 Krešimir Mišak / 7Dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

Otkriven razlog zbog kojeg Amiši žive dulje od ostalih ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Mutacija koja ublažava znakove starenja otkrivena kod Amiša produljuje stanovnicima te izolirane zajednice život za desetak godina, pokazalo je novo američko istraživanje.

Ustanovljeno je da osobe s jednom nefunkcionalnom kopijom gena SERPINE1 žive prosječno deset godina dulje od ostalih članova amiških zajednica.

Znanstvenici su studiju proveli među Amišima koji žive u Indijani i izbjegavaju ‘zamke’ modernoga društva, među kojima su električna energija, automobili i lijekovi.

Poznato je da su Amiši iznimno zdravi i za mnoge je to više od zagonetke. Alergije kod djece gotovo ne postoje. U višegodišnjem is­pitivanju amiške djece znanstvenici su naišli na samo tri slučaja autizma. U njihovim su selima vrlo rijetke bo­lesti suvremene civiliza­cije, poput srčanih bolesti, raka i dijabe­tesa.

“Općenito gledajući, Amiši ne koriste prednosti moderne medicine, pa je činjenica da prosječno žive oko 85 godina, vrlo zanimljiva”, kazao je kardiolog, dr. Douglas Vaughan, koji je rezultate istraživanja objavio u časopisu Science Advances.

Među 177 testiranih Amiša, kod 43 je pronađena spomenuta mutacija.

Starenje je za znanstvenika jedan od najvećih bioloških izazova pa je otkriće mutacije koja ima ovako snažan učinak na ljudski životni vijek vrlo zanimljivo i neobično.

“Izniman je izazov otkrivati genetske predispozicije za produljenje životnoga vijeka”, kaže dr. Vaughan.

Starenje prati niz negativnih simptoma, a ova mutacija rješava mnoge među njima: od zaštite od razvoja dijabetesa do održavanja krvnih žila elastičnima.

“Otkrili smo nešto što, čini se, utječe na razinu molekula, hormona, elastičnost tkiva te u konačnici na produljenje životnog vijeka kod Amiša”, zaključuje Vaughan.

Mutacija rezultira duljim telomerima, sitnim djelićima DNK koji utječu na dugovječnost i zdravlje. Izgledaju poput zaštitnih kapica na kraju kromosoma te određuju koliko će brzo stanice ostarjeti, u kojoj smo mjeri skloni moždanom udaru ili razvoju raka, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, vaskularnoj demenciji, dijabetesi i osteoporozi.

Što su kraći telomeri, kraći je životni vijek.

Življenje Amiša u zatvorenim zajednicama omogućuje očuvanje mutacije SERPINE 1, kaže dr. Vaughan te dodaje da je otkriće iznimno dobra platforma za budući rad na njezinu proučavanju.

“Proučavanje ovakvih jedinstvenih zajednica moglo bi nam dati više informacija o duljini životnog vijeka od velikih genetskih studija”, smatra Vaughan.

facebook komentari

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Nikola Tesla je 1921. predvidio kako će izgledati pametni telefon

Objavljeno

na

Objavio

Nikola Tesla (1856-1943) bio je jedan od najvećih znanstvenika svih vremena.

Djelovao je na prijelazu u 20. stoljeće, a radio je u području elektrotehnike i radiotehnike te je izumio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja.

Nikola Tesla je za života ostvario više od tisuću izuma i oko 300 patenata. Izmjenična struja, elektromotor, bežični prijenos energije njegova su životna postignuća.

Nasljeđe Nikole Tesle i danas se koristi svakim danom novim idejama. Još davne 1921. godine Nikola Tesla opisao je kako bi trebao izgledati smartphone.

Tesla je govorio osam jezika i do kraja svog života ostvario na stotine pronalazaka i patenata. Bio je inovator i vizionar, a da je bio genijalac dokazuje i činjenica da je prije gotovo 100 godina predvidio i moderne pametne telefone.

Naime, Tesla je u intervjuu koji je dao Johnu B. Kennedyju, izrekao jednu veoma zanimljivu izjavu.

 Kada se bežična tehnologija proširi cijela Zemlja će se pretvoriti u jedan ‘veliki mozak’, što u biti ona i jest. Moći ćemo komunicirati međusobno kad god to poželimo, bez obzira na udaljenost. I ne samo to, već ćemo pomoću televizije i telefona moći vidjeti i čuti jedni druge savršeno, kao da se nalazimo jedni pored drugih, bez obzira na udaljenost koja može biti čak i nekoliko tisuća kilometara; a instrumenti koji će nam to omogućiti bit će jako jednostavni u usporedbi s današnjim telefonima. Čovjek će telefon moći nositi u džepu – rekao je Nikola Tesla.

Zaista je nevjerojatno s kolikom je preciznošću opisao današnju tehnologiju i pametne telefone.

Desetljećima kasnije oni su postali sastavni dio naših života. Nasljeđe Nikole Tesle je vezano uz pogled u budućnost.

Danas pokazujemo kako neke obične stvari na koje nailazimo u urbanom životu poput klupa i telefonskih govornica mogu imati jedan potpuno novi i drugačiji smisao, govori Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog telekoma.

Teslino nasljeđe osnova je i za modernu komunikaciju koja je primjerice vezana uz zdravstvenu zaštitu, promet, multimedijsku komunikaciju.

Naša rješenja koja mi stvaramo ovdje su temelj na kojem smo mi izgradili pristup kako ćemo mi pokazati i približiti ljudima što je to Tesla nekad radio, a što mi mislimo ovdje na kreativan način što bi on radio danas, kaže Darko Huljenić, menadžer za tehnologiju i znanstvene aktivnosti, Ericson Nikola Tesla, piše Zimo.co.

Tesline ideje o tome kako bi trebali izgledati primjerice transformatori ili generatori, ne razlikuju se mnogo od današnjih modela.

U širokom spektoru njegove genijalnosti i važnosti za industriju najbolje govori činjenica da današnji proizvodi grupe Končar su zasnovani na samo nekoliko njegovih tehničkih, znanstvenih rješenja koji se dan danas koriste u proizvodnji transformatora, generatora i motora, ističe dr.sc. Goran Leci iz Končara.

Genijalni um Nikole Tesle, kao i ideje koje su se tek poslije razvile, bit će izložene 25. studenog na izložbi Nikola Tesla – Mind from the future.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari