Pratite nas

Pregled

Krešimir Ćosić: Kvalitetna obrambena industrija odlična je kako za sigurnost i samostalnost Hrvatske, tako i za zapošljavanje i gospodarstvo

Objavljeno

na

Gotovo sva oprema i naoružanje koje ima hrvatski vojnik domaće je proizvodnje. Treba li Hrvatskoj i tvornica streljiva? Može li obrambena industrija biti važna izvozna grana? Bila je to tema emisije Otvoreno u kojoj su gostovali direktor Agencije Alan Ivica Nekić, direktor tvrtke HS Produkt Željko Pavlin, direktor tvrtke Šestan Busch Alojz Šestan, general-pukovnik u mirovini Krešimir Ćosić i vojni analitičar Igor Tabak.

Hrvatski vojnici u potpunosti su opremljeni proizvodima domaće industrije, a u proizvodnji odora, zaštitne opreme i oružja sudjeluje više hrvatskih tvrtki, opisao je Ivica Nekić. Hrvatski kontingent koji je poslan u Afganistan opremljen je hrvatskom jurišnom puškom, istaknuo je Nekić. Isto tako, postoje potencijalni za proizvodnju vojnih brodova i opreme za mornaricu, a održavajući kapacitete kroz civilnu izgradnju, možda Hrvatska ponovno postane aktivna i na tome području, optimističan je Nekić.

Pritom Hrvatska treba biti spremna na suradnju sa partnerima iz inozemstva. Potrebno je osluškivati potrebe tržišta te biti organiziran, pametan i spreman stvoriti uvjete hrvatskim poduzetnicima te ulasku domaćeg i stranog kapitala u cilju proizvodnje novih kvalitetnih proizvoda. Vojna industrija je jedna od rijetkih u Hrvatskoj, osim industrije softvera, koja nema nikakvih poticaja niti primanja kroz zakonske odredbe koje bi pomogle toj industriji, zaključio je Nekić.

Željko Pavlin istaknuo je inovativan dizajn i kvalitetu proizvoda kao presudne za probijanje jurišne puške, koju je proizvela tvrtka HS Produkt, na inozemno tržište. Tvrtka ostvaruje gotovo 98 posto prihoda u inozemstvu. Jurišna puška, koju proizvodi ova tvrtka, razvijala se još od Domovinskog rata. Pavlin je istaknuo kako u svim tvrtkama koje su nastale tijekom rata rade i mnogi njegovi sudionici, što je velika prednost. Znaju da proizvod ima stvarnu vrijednost koja čuva život. HS Produktu bio je važan ulazak Hrvatske u Europsku uniju zbog pristupa novim naprednim tehnologijama koje potom omogućuju razvoj vrhunskih proizvoda, i to ne samo za vojnu namjenu. Budućnost vojne industrije Pavlin vidi u robotici i bespilotnim sustavima, a budućnost njegove tvrtke kretat će se upravo u tome smjeru.

Kvalitetna obrambena industrija odlična je kako za sigurnost i samostalnost Hrvatske, tako i za zapošljavanje i gospodarstvo, istaknuo je Krešimir Ćosić. Pritom je već sada važno razmišljati o sljedećoj inovaciji na tome tržištu te o prepoznavanju talentiranih mladih snaga koje bi to sprovele u djelo. Vojna industrija zahtijeva izvrsnost, a uspjeh naše industrije dokazuje da možemo biti izvrsni i u drugim područjima te ostvariti željeni gospodarski rast, smatra Ćosić. Također je istaknuo kako je ova industrija u Hrvatskoj minimalno podržana od strane države. Europa je počela zajednički graditi sigurnosni obrambeni prostor, a da bi hrvatska vojna industrija u toj priči bila angažirana, važno je da učini sve da bude konkurentna.

Alojz Šestan predstavio je kacige koje proizvodi njegova tvrtka, koja je krenula kao mala proizvodnja početkom Domovinskog rata, a sada ih proizvodi za francusku policiju, koja je kupila 15 tisuća komada. Istu tu kacigu, koja je multifunkcionalna, kupit će i hrvatska policija, a Šestan kaže da je ona kaciga budućnosti za specijalnu policiju. Osim vojne, tvrtka proizvodi i drugu zaštitnu opremu, a pritom su povezani sa pet drugih svjetskih tvrtki s namjerom razmjene znanja i iskustava. Istraživanje novih tehnologija jako je važno za konkurentnost u ovoj industriji, zaključio je Šestan.

Izvoz je prvenstveni način razvoja hrvatske obrambene industrije, smatra Igor Tabak, a hrvatske tvrtke su se dokazale unatoč žestokoj konkurenciji. Važno je biti drugačiji, brz, ozbiljan i fleksibilan na tržištu. Uspješna obrambena industrija Hrvatskoj daje stabilnost, kao i garanciju da u neželjenim okolnostima možemo imati bazu opreme za naše ljude kako bismo se uspješno obranili.

Konferencija “Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Lijepa li si “stigla” i Komadinu (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir Mikler pjeva pjesmu Lijepa li si Marka Perkovića Thompsona 25. travnja 2018. obiteljima poginulih, braniteljima i uzvanicima na svečanosti obilježavanja 25-godišnjice Udruge roditelja poginulih branitelja PGŽ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Aleksandra Jerkov: Šešelj ima apsolutnu podršku vlasti u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Kako će završiti verbalna agresija Beograda prema Zagrebu? Tko će biti persona non grata? Hoće li šešeljevci održati prijeteći skup u Hrtkovcima? Može li se očekivati skora normalizacija odnosa?

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su: zastupnica Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Srbije Aleksandra Jerkov, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP) Joško Klisović i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov.
Kad doznamo srbijanske protumjere, Hrvatska će znati zaštiti svoj dignitet i znat će se postaviti u toj situaciji. Predsjednik Tuđman je bio dobar i pametan političar i znao je reći: Bolje je razgovarati nego se tući. Puno stvari bismo mogli naučiti od predsjednika Tuđmana. Ovo vidim kao ozbiljnu sitaciju i smatram da se tenzije moraju smiriti, rekla je Bušić.

Ono što kaže osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj za mene nije relevantno. Nije beznačajno ono što kažu srbijanski dužnosnici. Pogotovo kad Vučić daje neistinite informacije – a to je ona da su bile paljene srbijanske zastave, smatra Klisović.

Danas sam rekao da blajburška komemoracija nije fašistički skup. Mediji u Hrvatskoj stalno proizvode ustaštvo. To se radi i na utakmicama i prema tome nije lako danas biti Srbin u Hrvatskoj. Problem je u tome što mi ne znamo prevenirati takve stvari koje prema van izgledaju kao da se veliča ustaštvo, rekao je Čičak. Tvrdi i da grb koji počinje bijelim poljem nije ustaški grb. Mi sami proizvodimo ustaštvo, dodao je.

Klisović ga je pitao – ako je zakon definirao hrvatski državni grb zašto se onda promoviraju drugi grbovi. Čičak mu je odgovorio da je grb s prvim bijelim poljem povijesni grb. S Čičkom se složila i Bušić.

Aleksandra Jerkov iz studija u Novom Sadu ispričala je incident u Skupšitini Srbije kada je pitala kada će Šešelju biti oduzet mandat i što će Skupština učiniti da zaštiti zastupnike Skupštine od Šešeljevih teških prijetnji. Uslijedili su verbalni vrlo ružni napadi na mene, predstavnici Srpske radikalne stranke su me okružili i ostavili mi na stolu prijetnje. Svaki dan koji Šešelj provede na slobodi je dan u kojem on ima podršku svih srbijanskih dužnosnika, rekla je Jerkov. Ja stvarno ne očekujem da ga tadašnji njegovi istomišljenici, a danas srbijanski dužnosnici osude. Nisam naivna i ne očekujem da vlast u Srbiji reagira na bilo što što Šešelj danas radi. Njega se protuzakonito drži u Skupštini, istaknula je.

Nakon prijetnji nisam dobio nikakvu zaštitu. Ne strahujem za život iako se ne osjećam sigurno. Prijetnja nije upućena samo meni nego i drugima. Javnost u Hrvatskoj mora biti svjesna da su Hrvati u Srbiji sa strahom doživjeli prijetnje. Javna osuda prijetnji je izostala. Tog 11. travnja kad je donesena presuda Šešelju – nitko od vrha Srbije nije to komentirao i to je ono što izaziva zebnju, naglasio je Žigmanov.

Skup radikala u Hrtkovcima koji je zabranjen je pitanje srbijanske države. Mislim da se on neće održati jer to ne odgovara predsjedniku Aleksandru Vučiću. Morat će nešto učiniti da se on zaustavi. Ako se Srbija želi približiti EU-u treba provesti pravnu državu, a Hrvatska može samo inzistirati da se prava manjine provode i da to ne ostane samo slovo na papiru, naglasio je Klisović.

Ako Srbija želi u EU, znam da oni to žele, Hrvatska je neće ometati ali će ostati odlučna da Srbija ispuni sve kriterije. Hrvatska će biti čvrsta i tražiti vraćanje arhiva u Hrvatsku, istaknula je Bušić.

Srbija će se na putu prema EU-u morati suočiti s pitanjem Kosova. HHO je prije 4 godine predložio inicijativu da međunarodna komisija istraži istinu o Jasenovcu i ostalim logorima. U njoj bi bila osoba iz Izraela (Yad Vashema), ali je najveći problem usporediti sve liste, a arhiv NDH je u Beogradu i oni nam ga ne daju. To je kompleksni problem koji se mora godinama raditi i imamo ljude koji to znaju raditi, rekao je Čičak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati